Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj

OTOČKE   LAĐE

Povijest lađa

n      Tradicionalna otočka lađa na Cetini je u kontinuitetu punih 300 godina. Svojedobno nije bilo kuće iz Otoka koja na rijeci nije imala to plovilo.

n      O Otočkoj lađi i njezinoj izradi nema pisanih zapisa, već se priča o njoj i vještina izrade prenosila s koljena na koljeno.

n       Imali smo tri veličine lađe. Najmanju su koristili naši žabolovci i ribolovci. Ona je bila za dva čovjeka. Srednja lađa, duga je između 3,4 i 5 metra, opremljena je veslom i još ima drveni opalac za crpanje vode te, ako služi za lov, ima krbelu ispletenu od pruća rakete za spremanje ulovljenih žaba i riba.
Najveća lađa, ali ih je nekada bilo, duga je oko 5 metara. Ona je mogla preko rijeke prevoziti 5 do 8 ljudi ili jednog čovjeka i 20 ovaca.

Gradnja lađe

n      Lađa se gradi tijekom cijele godine kad je netko naruči, na otvorenom mjestu i hladovini.

n      Kobilica, trupa, na lađi ili kolomba, izrađuje se od duda, a karine od murve.

n      Kad se lađa sagradi, treba je kočati, tj. premazati  je iznutra i izvana tankom i debelom masti.. Mast ili katran se kuha više od jednog sata.

n      Kad se lađa dovrši, to proslavi jelom, pićem i pjesmom.

Utrka lađara

n      SRU "Didovina" je uz pokroviteljstvo županije i županijske Turističke zajednice organizirala natjecanje otočkih lađara u kojoj je sudjelovalo 17 novoizgrađenih plovila sa po dva veslača. Bila je to gotovo sva "ratna mornarica" Otoka.

n      Start je bio 100-ak metara uzvodno od mosta na Kerepu, a ciljna crta bila je kilometar nizvodno, kod "Kevine lađe". Prvih 8 lađa ušlo je u "pripetavanje" na upola kraćoj stazi, od Bakračeva kanala do "Kevine lađe". Prvo mjesto koje im je donijelo pehar i pečeno janje osvojili su Ivan i Marijan Erceg. Natjecanje su otvorili dožupan Luka Brčić i načelnik Otoka Branko Samardžić, a najzaslužniji za vraćanje cetinske lađe na Cetinu je predsjednik "Didovine" Frano Erceg.

n      U kolovozu prošle godine, u organizaciji Udruge 'Didovina' održana je prva utrka lađa na Cetini, a ista će biti održana i ove godine. Uz postojećih 20 lađa, Udruga je naručila materijal za još 6, kako bi u konačnici raspolagali s 30 lađa.
U Udruzi se nadaju kako će do održavanja sljedeće utrke dobiti certifikat Ministarstva kulture. 

OTOČKE   LAĐE

Povijest lađa

n      Tradicionalna otočka lađa na Cetini je u kontinuitetu punih 300 godina. Svojedobno nije bilo kuće iz Otoka koja na rijeci nije imala to plovilo.

n      O Otočkoj lađi i njezinoj izradi nema pisanih zapisa, već se priča o njoj i vještina izrade prenosila s koljena na koljeno.

n       Imali smo tri veličine lađe. Najmanju su koristili naši žabolovci i ribolovci. Ona je bila za dva čovjeka. Srednja lađa, duga je između 3,4 i 5 metra, opremljena je veslom i još ima drveni opalac za crpanje vode te, ako služi za lov, ima krbelu ispletenu od pruća rakete za spremanje ulovljenih žaba i riba.
Najveća lađa, ali ih je nekada bilo, duga je oko 5 metara. Ona je mogla preko rijeke prevoziti 5 do 8 ljudi ili jednog čovjeka i 20 ovaca.

Gradnja lađe

n      Lađa se gradi tijekom cijele godine kad je netko naruči, na otvorenom mjestu i hladovini.

n      Kobilica, trupa, na lađi ili kolomba, izrađuje se od duda, a karine od murve.

n      Kad se lađa sagradi, treba je kočati, tj. premazati  je iznutra i izvana tankom i debelom masti.. Mast ili katran se kuha više od jednog sata.

n      Kad se lađa dovrši, to proslavi jelom, pićem i pjesmom.

Utrka lađara

n      SRU "Didovina" je uz pokroviteljstvo županije i županijske Turističke zajednice organizirala natjecanje otočkih lađara u kojoj je sudjelovalo 17 novoizgrađenih plovila sa po dva veslača. Bila je to gotovo sva "ratna mornarica" Otoka.

n      Start je bio 100-ak metara uzvodno od mosta na Kerepu, a ciljna crta bila je kilometar nizvodno, kod "Kevine lađe". Prvih 8 lađa ušlo je u "pripetavanje" na upola kraćoj stazi, od Bakračeva kanala do "Kevine lađe". Prvo mjesto koje im je donijelo pehar i pečeno janje osvojili su Ivan i Marijan Erceg. Natjecanje su otvorili dožupan Luka Brčić i načelnik Otoka Branko Samardžić, a najzaslužniji za vraćanje cetinske lađe na Cetinu je predsjednik "Didovine" Frano Erceg.

n      U kolovozu prošle godine, u organizaciji Udruge 'Didovina' održana je prva utrka lađa na Cetini, a ista će biti održana i ove godine. Uz postojećih 20 lađa, Udruga je naručila materijal za još 6, kako bi u konačnici raspolagali s 30 lađa.
U Udruzi se nadaju kako će do održavanja sljedeće utrke dobiti certifikat Ministarstva kulture.