Istraživanje 2026: „Financijsko opismenjavanje: AI + novac“

Koliko su mladi financijski pismeni? Koriste li umjetnu inteligenciju za upravljanje osobnim financijama? Koliko vjeruju digitalnim financijskim alatima i jesu li spremni za izazove digitalnog gospodarstva?

Na ova i brojna druga pitanja odgovore je ponudilo nacionalno istraživanje „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“, provedeno tijekom travnja 2026. godine među učenicima strukovnih škola iz Republike Hrvatske.

Istraživanje je provedeno u okviru istoimenog nacionalnog projekta s ciljem ispitivanja razine financijske pismenosti, financijskih navika te stavova učenika o primjeni umjetne inteligencije u području osobnih financija. U istraživanju je sudjelovalo 220 učenika različitih strukovnih škola koji su anonimno odgovorili na dvadeset pitanja o upravljanju novcem, digitalnim financijama, mobilnom bankarstvu i umjetnoj inteligenciji.

U današnjem svijetu financijska pismenost postaje jedna od najvažnijih životnih kompetencija. Mladi svakodnevno koriste digitalne tehnologije, mobilne aplikacije i internetske usluge, a umjetna inteligencija sve se više primjenjuje i u bankarskom sektoru, financijskom savjetovanju te upravljanju osobnim financijama. Upravo zato bilo je važno ispitati koliko su učenici spremni odgovorno koristiti nove tehnologije te koliko poznaju osnovna načela upravljanja vlastitim novcem.

Rezultati istraživanja pokazali su da učenici posjeduju dobro osnovno financijsko znanje. Čak 80 % ispitanika pravilno je prepoznalo pojam budžetiranja kao planiranja prihoda i rashoda, što potvrđuje da razumiju temeljne financijske pojmove. Međutim, istraživanje je istodobno pokazalo kako teorijsko znanje nije uvijek praćeno odgovarajućim financijskim navikama. Gotovo 39 % učenika priznalo je da nikada ne prati vlastite troškove, dok samo 21 % redovito planira osobni budžet, što ukazuje na potrebu za većim naglaskom na praktičnim financijskim vještinama.

Poseban dio istraživanja odnosio se na umjetnu inteligenciju i njezinu primjenu u financijama. Više od dvije trećine učenika upoznato je s mogućnostima primjene umjetne inteligencije u bankarstvu i financijskom planiranju, dok 38 % učenika već koristi različite digitalne ili AI alate za upravljanje osobnim financijama. Istodobno dio učenika smatra da još uvijek nema dovoljno znanja o sigurnom i odgovornom korištenju takvih tehnologija, što potvrđuje potrebu za dodatnim obrazovanjem u području digitalnih financija.

Istraživanje je pokazalo i da 58 % učenika redovito koristi mobilno bankarstvo, dok čak 89 % ispitanika smatra da bi financijska pismenost trebala imati znatno važnije mjesto u školskom obrazovanju. Učenici su posebno istaknuli želju za većim brojem radionica i praktičnih aktivnosti o planiranju osobnog budžeta, štednji, odgovornom trošenju novca, digitalnim financijama i primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom životu.

Osim statističkih podataka, učenici su podijelili i svoja razmišljanja. Mnogi smatraju kako bi financijska pismenost trebala biti obvezan dio obrazovanja jer će im stečena znanja pomoći u donošenju odgovornih financijskih odluka tijekom cijelog života. Posebno ih zanimaju teme poput upravljanja osobnim budžetom, ulaganja, digitalnog bankarstva i zaštite od internetskih financijskih prijevara.

Dobiveni rezultati potvrđuju da mladi prepoznaju važnost financijske pismenosti te pokazuju velik interes za stjecanje novih znanja i vještina. Istodobno istraživanje ukazuje na potrebu sustavnijeg uključivanja sadržaja financijske pismenosti i umjetne inteligencije u nastavne programe kako bi učenici bili što bolje pripremljeni za izazove digitalnog gospodarstva i odgovorno upravljanje vlastitim financijama.

Povratne informacije učenika (iz ankete)

Uz kvantitativni dio istraživanja učenici su imali priliku iznijeti i vlastita razmišljanja o financijskoj pismenosti i primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom upravljanju novcem. Njihovi odgovori pokazuju da mladi prepoznaju važnost financijskog obrazovanja te žele steći praktična znanja koja će im koristiti u svakodnevnom životu.

Najčešće istaknuti komentari učenika bili su:

• „Volio/voljela bih da u školi više učimo kako planirati osobni budžet i odgovorno upravljati novcem.“
• „Tek sam kroz ovo istraživanje saznao da postoje aplikacije koje mogu pomoći u praćenju troškova i štednji.“
• „Mislim da bi financijska pismenost trebala biti obvezan dio obrazovanja jer ćemo se svi jednog dana samostalno brinuti o svojim financijama.“
• „Umjetna inteligencija može biti korisna, ali važno je znati kada joj vjerovati, a kada odluku donijeti samostalno.“
• „Volio bih naučiti više o investiranju, štednji i digitalnim financijama jer će nam to trebati u budućnosti.“

Komentari učenika potvrđuju rezultate statističke analize i pokazuju da postoji izražen interes za praktične sadržaje povezane s osobnim financijama, digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.

Preporuke

Na temelju dobivenih rezultata mogu se izdvojiti preporuke koje bi pridonijele razvoju financijske pismenosti učenika i njihovoj boljoj pripremljenosti za život u digitalnom društvu.

Prije svega, preporučuje se sustavnije uključivanje sadržaja financijske pismenosti u nastavne programe srednjih strukovnih škola, pri čemu bi naglasak trebao biti na praktičnoj primjeni znanja kroz izradu osobnog budžeta, planiranje štednje, upravljanje prihodima i rashodima te odgovorno donošenje financijskih odluka.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti upoznavanju učenika s mogućnostima koje pruža umjetna inteligencija u području financija. Edukacije bi trebale obuhvatiti korištenje AI financijskih pomoćnika, digitalnih aplikacija za upravljanje osobnim financijama, prepoznavanje internetskih prijevara te zaštitu osobnih i financijskih podataka.

Preporučuje se i intenzivnija suradnja škola s bankama, fintech tvrtkama, Hrvatskom narodnom bankom i drugim institucijama koje mogu učenicima približiti suvremene financijske tehnologije kroz radionice, predavanja i praktične primjere.

Važno je poticati učenike na razvoj odgovornih financijskih navika kroz projektne aktivnosti, simulacije upravljanja osobnim budžetom, istraživačke zadatke i korištenje digitalnih alata koji omogućuju praćenje osobne potrošnje i planiranje financijskih ciljeva.

Kontinuirano praćenje razine financijske pismenosti učenika omogućilo bi vrednovanje učinkovitosti nastavnih aktivnosti te daljnje unapređenje obrazovnih programa u skladu s potrebama mladih i razvojem digitalnog gospodarstva.

Sažeti rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja provedenog na uzorku od 220 učenika pokazuju da većina učenika posjeduje osnovna znanja iz područja osobnih financija. Čak 80 % učenika pravilno razumije pojam budžetiranja, što potvrđuje da su temeljni financijski pojmovi učenicima poznati. Međutim, istraživanje je istodobno pokazalo kako financijske navike još uvijek nisu dovoljno razvijene. Gotovo 39 % učenika nikada ne prati vlastite troškove, dok svega 21 % redovito planira i vodi osobni budžet.

Kada je riječ o digitalnim financijama, istraživanje pokazuje kako 66 % učenika poznaje mogućnosti primjene umjetne inteligencije u financijskom sektoru, ali samo 38 % koristi digitalne ili AI alate za upravljanje osobnim financijama. Mobilno bankarstvo redovito koristi 58 % učenika, što potvrđuje da digitalne financijske usluge postaju sastavni dio svakodnevnog života mladih.

Posebno je značajan podatak da čak 89 % učenika smatra kako financijska pismenost treba biti znatno zastupljenija u nastavnim programima srednjih škola. Istodobno 83 % učenika pokazuje interes za dodatne radionice i edukacije iz područja financija, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.

Dobiveni rezultati potvrđuju da mladi prepoznaju važnost financijske pismenosti te pokazuju spremnost za stjecanje novih znanja i vještina koje će im omogućiti odgovorno upravljanje osobnim financijama u digitalnom društvu.

Zaključak

Provedeno istraživanje pokazalo je da učenici strukovnih škola posjeduju zadovoljavajuću razinu osnovnog financijskog znanja, ali da postoji potreba za daljnjim razvojem praktičnih financijskih kompetencija. Iako većina učenika razumije temeljne financijske pojmove, svakodnevne navike poput planiranja osobnog budžeta, praćenja troškova i odgovornog upravljanja novcem još uvijek nisu dovoljno razvijene.

Rezultati istraživanja također potvrđuju da umjetna inteligencija postupno postaje dio financijskog okruženja mladih. Učenici prepoznaju njezine prednosti i mogućnosti primjene, ali istodobno naglašavaju potrebu za dodatnim obrazovanjem kako bi digitalne financijske alate koristili sigurno, odgovorno i učinkovito.

Posebno ohrabruje činjenica da učenici pokazuju velik interes za dodatno financijsko obrazovanje te smatraju da bi financijska pismenost trebala imati znatno važnije mjesto u školskom kurikulumu. Dobiveni rezultati predstavljaju vrijedan pokazatelj obrazovnim ustanovama i donositeljima obrazovnih politika da je potrebno dodatno jačati sadržaje koji povezuju financijsku pismenost, digitalne kompetencije i umjetnu inteligenciju.

Projekt „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“ još je jednom potvrdio kako financijska pismenost predstavlja jednu od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Razvijanjem financijskih, digitalnih i poduzetničkih kompetencija učenici postaju odgovorniji potrošači, sigurniji korisnici digitalnih financijskih usluga i spremniji donositi promišljene financijske odluke u svijetu koji se ubrzano mijenja pod utjecajem novih tehnologija.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik