Izvještaj o obilježavanju Europskog tjedna održivog razvoja i provedbi aktivnosti „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“
Aktivnost „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“ provedena je od 18. do 25. rujna 2026. u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj, u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja 2026. U aktivnosti su sudjelovali učenici drugih razreda zanimanja referent za poslovnu ekonomiju/referentica za poslovnu ekonomiju i komercijalist/komercijalistica, a voditeljica aktivnosti bila je Nada Ratković, prof. savjetnica.
Aktivnost je osmišljena kao sedmodnevni izazov tijekom kojega su učenici istraživali vlastite svakodnevne navike i otkrivali kako male zelene odluke mogu pridonijeti očuvanju okoliša i održivijoj budućnosti. Polazište aktivnosti bila je spoznaja da se održivi razvoj ne ostvaruje samo velikim projektima i odlukama institucija, nego i svakodnevnim ponašanjem pojedinca. Način prijevoza, potrošnja vode i energije, kupovne navike, količina ambalaže i postupanje s proizvodima nakon uporabe odluke su kojima svaka osoba može pridonijeti odgovornijem korištenju resursa.
Ciljevi aktivnosti bili su razvijati ekološku osviještenost i odgovornost učenika, potaknuti ih na analizu vlastitih svakodnevnih navika i razumijevanje povezanosti osobnih odluka s održivim razvojem, promicati smanjenje i pravilno razvrstavanje otpada, štednju vode i energije te odgovornu potrošnju, upoznati učenike s održivim oblicima mobilnosti i načelima kružnoga gospodarstva, potaknuti ponovnu uporabu, popravak i prenamjenu proizvoda te razvijati kritičko mišljenje, suradnju i odgovorno donošenje odluka.
Aktivnost je provedena kroz sedam tematskih etapa. Svaka je etapa bila posvećena jednom području održivog ponašanja, a učenici su nova saznanja povezivali s konkretnim situacijama u školi, kod kuće i u lokalnoj zajednici. Učenici nisu bili samo primatelji informacija, nego su promatrali vlastito ponašanje, prepoznavali probleme, uspoređivali različite mogućnosti, donosili osobne odluke i procjenjivali njihove učinke.
1. Moj zeleni trag: Prva tematska etapa bila je usmjerena na analizu svakodnevnih navika učenika. Učenici su promišljali o svojim načinima prijevoza, prehrambenim i kupovnim navikama, potrošnji vode i energije te količini otpada koju svakodnevno stvaraju. Prepoznavali su postupke koji nepovoljno utječu na okoliš i pokušali odrediti kako ih mogu promijeniti. Svaki je učenik odabrao najmanje jednu naviku koju želi poboljšati. Odabrane promjene odnosile su se na smanjenje korištenja jednokratne plastike, nošenje višekratne boce, gašenje nepotrebnih svjetala, kraće korištenje vode, pažljiviju kupnju ili odabir održivijeg načina kretanja. Učenici su zaključili da odgovornije ponašanje započinje osvještavanjem vlastitog utjecaja i spremnošću na promjenu.
2. Manje otpada, više mogućnosti: Druga tematska etapa bila je posvećena smanjenju količine otpada. Učenici su istraživali kako izbjeći nepotrebnu ambalažu i smanjiti uporabu jednokratnih proizvoda. Posebnu su pozornost posvetili korištenju višekratnih boca, posuda, šalica i vrećica. Ponovili su pravila pravilnog razvrstavanja papira, plastike, stakla, metala i biootpada te razgovarali o pogreškama koje se često pojavljuju pri odlaganju otpada. Razmatrali su i postupke kojima se nastanak otpada može spriječiti već prilikom kupnje proizvoda. Zaključili su da je najbolji otpad onaj koji nije nastao te da odgovorno ponašanje započinje promišljenim odabirom proizvoda.
3. Štednja vode i energije: Treća tematska etapa bila je posvećena štednji vode i energije. Učenici su prepoznavali jednostavne postupke kojima mogu smanjiti svakodnevnu potrošnju bez narušavanja kvalitete života. Razmatrali su zatvaranje vode tijekom pranja zubi, kraće tuširanje, korištenje perilice tek kada je napunjena, gašenje nepotrebnih svjetala, isključivanje punjača i električnih uređaja te bolje korištenje prirodne svjetlosti. Učenici su povezali štednju vode i energije s očuvanjem prirodnih resursa, smanjenjem onečišćenja i racionalnijim upravljanjem troškovima kućanstva. Uočili su da ista odluka može imati okolišnu i ekonomsku korist te da odgovorno ponašanje često ne zahtijeva dodatna ulaganja.
4. Biram odgovorno: Četvrta tematska etapa bila je usmjerena na odgovornu i promišljenu potrošnju. Učenici su uspoređivali svakodnevne proizvode prema cijeni, kvaliteti, podrijetlu, trajnosti, količini ambalaže i mogućnosti ponovne uporabe. Promišljali su o tome je li najjeftiniji proizvod uvijek i najbolji izbor te na koji način odabir kvalitetnijih, trajnijih i lokalnih proizvoda može utjecati na okoliš i gospodarstvo. Zaključili su da odgovorna kupnja ne znači promatrati samo cijenu proizvoda, nego procijeniti stvarnu potrebu za kupnjom, kvalitetu, trajnost i dugoročne troškove korištenja. Učenici su uočili i važnost planiranja kupnje jer se izradom popisa potrebnih proizvoda mogu smanjiti impulzivne kupnje, bacanje hrane i nepotrebni troškovi. Time su odgovornu potrošnju povezali s financijskom pismenošću i održivim razvojem.
5. Održiva mobilnost: Peta tematska etapa bila je posvećena održivoj mobilnosti. Učenici su analizirali načine na koje svakodnevno dolaze u školu, odlaze na izvannastavne aktivnosti, u trgovinu ili posjećuju druga mjesta. Razmatrali su mogućnosti pješačenja, vožnje biciklom, korištenja javnog prijevoza i zajedničke vožnje. Održivu mobilnost povezali su sa smanjenjem prometnih gužvi, potrošnje goriva, emisija štetnih plinova i onečišćenja zraka. Uočili su i njezin pozitivan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života. Učenici su zaključili da izbor načina kretanja ovisi o udaljenosti, dostupnosti javnog prijevoza, sigurnosti prometnih putova i individualnim mogućnostima svake osobe. Zbog toga održiva mobilnost treba biti sigurna, dostupna i prilagođena različitim skupinama stanovništva.
6. Ne bacaj, iskoristi: Šesta tematska etapa upoznala je učenike s osnovnim načelima kružnoga gospodarstva. Razgovarali su o razlikama između linearnog načina potrošnje, koji završava bacanjem proizvoda, i kružnoga pristupa, kojim se nastoji što dulje očuvati vrijednost proizvoda, materijala i resursa. Učenici su istraživali kako se različiti predmeti mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, razmijeniti, donirati ili prenamijeniti. Razmatrali su primjere popravka odjeće, obuće, namještaja, školskog pribora, elektroničkih uređaja i drugih svakodnevnih predmeta. Zaključili su da predmet koji jednoj osobi više nije potreban drugoj osobi može biti koristan. Uočili su da se ponovnom uporabom i popravkom proizvoda smanjuju potrošnja prirodnih resursa, količina otpada i potreba za kupnjom novih proizvoda.
7. Moja zelena odluka: Sedma tematska etapa bila je namijenjena analizi iskustava i završnom promišljanju. Učenici su predstavili svoje zelene izbore vršnjacima, razgovarali o promjenama koje su uspjeli ostvariti te procijenili koje su navike najlakše, a koje najteže promijeniti. Svaki je učenik odabrao najmanje jednu održivu naviku koju želi nastaviti primjenjivati i nakon završetka izazova. Time se aktivnost nije zaustavila na izvršavanju pojedinačnih zadataka, nego je učenike potaknula na dugoročnije odgovorno ponašanje.
Kao zajednički rezultat aktivnosti učenici su oblikovali svojih „7 zelenih odluka“. Dogovorili su da će koristiti višekratne boce i posude, izbjegavati nepotrebnu ambalažu, pravilno razvrstavati otpad, štedjeti vodu i energiju, kupovati promišljeno i odgovorno, birati održive načine kretanja te proizvode ponovno koristiti, popravljati ili prenamjeniti. Ove su odluke postale njihovo zajedničko obećanje odgovornijem svakodnevnom ponašanju.
Metode rada: Tijekom provedbe aktivnosti primjenjivane su metode iskustvenog, problemskog i istraživačkog učenja. Učenici su samostalno analizirali vlastite navike, izvršavali praktične zadatke, uspoređivali proizvode i različite načine ponašanja, razmjenjivali iskustva, argumentirali svoje odluke i procjenjivali mogućnosti njihove dugoročne primjene. Praktičnim djelovanjem, timskim radom, razmjenom iskustava i promišljanjem učenici su razvijali ekološku osviještenost, odgovornost prema zajednici i navike odgovorne potrošnje. Takav je način rada omogućio povezivanje sadržaja o održivom razvoju s konkretnim životnim situacijama i potrebama učenika.
Ostvareni odgojno-obrazovni ishodi: Nakon provedene aktivnosti učenici su mogli: analizirati vlastite svakodnevne navike i njihov utjecaj na okoliš, prepoznati mogućnosti smanjenja nastanka otpada, pravilno razvrstavati različite vrste otpada, primijeniti jednostavne postupke štednje vode i energije, usporediti proizvode prema kriterijima odgovorne i održive potrošnje, objasniti prednosti održivih načina kretanja, opisati osnovna načela kružnoga gospodarstva, predložiti mogućnosti ponovne uporabe, popravka i prenamjene proizvoda, povezati osobne odluke s okolišnom, društvenom i ekonomskom dimenzijom održivog razvoja, odabrati održivu naviku koju će nastaviti primjenjivati u svakodnevnom životu, surađivati s vršnjacima i argumentirano predstaviti vlastite zelene odluke.
Povezanost s održivim razvojem
Aktivnost je povezala okolišnu, društvenu i ekonomsku dimenziju održivog razvoja. Okolišna dimenzija ostvarena je kroz smanjenje otpada, štednju vode i energije, odgovornu potrošnju, održivu mobilnost i ponovnu uporabu proizvoda. Društvena dimenzija razvijala se kroz suradnju, razmjenu iskustava, međusobnu podršku, odgovornost prema zajednici i razumijevanje da održiva rješenja trebaju biti dostupna različitim skupinama ljudi. Ekonomska dimenzija bila je prisutna u promišljanju o cijenama, kvaliteti i trajnosti proizvoda, racionalnoj potrošnji, financijskim uštedama, popravku umjesto kupnje novoga proizvoda i odgovornom upravljanju raspoloživim resursima. Učenici su tako osvijestili da održivi razvoj istodobno uključuje brigu o okolišu, ljudima i odgovornom korištenju financijskih i materijalnih resursa.
Vrednovanje aktivnosti provedeno je praćenjem sudjelovanja učenika, izvršavanja praktičnih zadataka, suradnje s vršnjacima, argumentiranja zelenih izbora i završne refleksije. Posebno se pratila sposobnost učenika da prepoznaju problem u vlastitim navikama, predlože ostvarivu promjenu, objasne korist odabrane zelene odluke i povežu osobno ponašanje s načelima održivog razvoja. Na završetku aktivnosti učenici su samovrednovali svoj napredak, razmijenili iskustva i odabrali naviku koju žele dugoročno zadržati. Završna refleksija pokazala je da učenici razumiju kako pojedinačne odluke utječu na okoliš, osobne troškove i kvalitetu života u zajednici.
Rezultati aktivnosti: Provedbom aktivnosti učenici su povećali osviještenost o vlastitom utjecaju na okoliš i prepoznali niz jednostavnih postupaka kojima mogu pridonijeti održivijem načinu života. Pokazali su razumijevanje važnosti smanjenja otpada, racionalne potrošnje vode i energije, odgovorne kupnje, održive mobilnosti i produljenja životnog vijeka proizvoda. Učenici su uočili da održivo ponašanje ne zahtijeva uvijek velika ulaganja i velike promjene. Ono često započinje nošenjem višekratne boce, gašenjem svjetla, pažljivijom kupnjom, pravilnim razvrstavanjem otpada ili popravkom predmeta umjesto njegova bacanja.
Zajedničkih „7 zelenih odluka“ predstavlja vidljiv rezultat aktivnosti, ali i polazište za nastavak odgovornog ponašanja. Najvažniji rezultat nije bio samo uspješno proveden sedmodnevni izazov, nego spremnost učenika da najmanje jednu usvojenu zelenu naviku nastave primjenjivati i nakon njegova završetka.
Zaključak : Aktivnost „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“ uspješno je povezala učenje o održivom razvoju s konkretnim životnim situacijama. Učenici su kroz praktično djelovanje, istraživanje i promišljanje otkrili da svaka odluka ostavlja određeni trag te da se odgovornijim izborima može pridonijeti očuvanju prirodnih resursa i kvaliteti života u zajednici.
Posebna vrijednost aktivnosti bila je u tome što učenici nisu samo učili o održivosti, nego su njezina načela primjenjivali u vlastitom svakodnevnom životu. Zaključili su da promjena ne mora biti velika kako bi bila vrijedna te da male, dosljedne odluke većeg broja ljudi mogu imati značajan pozitivan učinak na okoliš i zajednicu.
Sedam dana. Sedam zelenih odluka. Jedan korak prema održivijoj budućnosti.a održivijoj budućnosti.
Razdoblje provedbe: 18. – 25. rujna 2026.
Mjesto provedbe: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj
Sudionici: učenici drugih razreda zanimanja referent za poslovnu ekonomiju i komercijalist
Voditeljica aktivnosti: Nada Ratković, prof. savjetnica
Događanje: Europski tjedan održivog razvoja 2026.
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik