Uvođenje modularne nastave u školskoj godini 2025./2026.

Reforma donosi suvremene kurikulume i veću povezanost, no i niz problema

U školskoj godini 2025./2026. u prvim razredima srednjih strukovnih škola započela je provedba modularne nastave prema novim strukovnim kurikulima. Za školu je to bila značajna promjena u načinu planiranja, organizacije, izvođenja i vrednovanja nastave. Nastavnici su trebali uskladiti ishode učenja, nastavne aktivnosti, praktične zadatke i vremenski raspored modula, a učenici i roditelji upoznati se s drukčijim načinom rada i praćenja postignuća.

Prva godina provedbe zahtijevala je prilagodbu svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Istodobno je pružila priliku za razvoj nastave koja učenicima jasnije pokazuje povezanost onoga što uče s njihovim budućim zanimanjem. Zato samovrednovanje treba obuhvatiti i obrazovne mogućnosti koje je modularna nastava otvorila i teškoće koje su se pojavile u njezinoj svakodnevnoj provedbi.

Svrha ove analize jest utvrditi koliko su planirani ishodi učenja ostvareni, koliko je nastava bila razumljiva i poticajna učenicima, kako su organizirani rad i vrednovanje te koje promjene mogu unaprijediti provedbu u sljedećoj školskoj godini. Zaključci samovrednovanja trebaju se temeljiti na školskim dokumentima, učeničkim radovima i postignućima te iskustvima učenika, nastavnika, roditelja i suradnika u učenju temeljenom na radu.

Priprema škole za provedbu modularne nastave

Uvođenju modularne nastave prethodila je priprema školskih kurikulskih i organizacijskih dokumenata, raspodjela nastavničkih zaduženja, planiranje rasporeda te analiza prostornih i materijalnih uvjeta. Nastavnici su proučavali nove kurikule, planirali slijed modula i povezivali ishode učenja s aktivnostima koje učenicima omogućuju njihovo ostvarivanje.

U samovrednovanju je potrebno procijeniti jesu li nastavnici prije početka nastave raspolagali potrebnim informacijama i vremenom za pripremu. Važno je razmotriti jesu li izvedbeni planovi bili međusobno usklađeni, jesu li odgovornosti nastavnika bile jasno određene te jesu li školska oprema i prostori odgovarali planiranim aktivnostima. Posebno je korisno zabilježiti koje je poteškoće škola uspjela riješiti tijekom pripreme, a koje su se nastavile pojavljivati i nakon početka nastave.

Kvalitetna priprema podrazumijeva i informiranje učenika i roditelja. Učenicima prvih razreda trebalo je razumljivo objasniti što je modul, koji se ishodi učenja očekuju, kako će izgledati rad tijekom modula i na koji će način dobivati povratne informacije o napretku. Roditeljima je bilo važno predstaviti organizaciju nastave i načine na koje mogu pratiti učenikov rad. Samovrednovanje treba pokazati jesu li te informacije bile pravodobne, jasne i dostupne.

Ishodi učenja polazište su za planiranje modularne nastave. Oni određuju što učenik treba znati, razumjeti i moći učiniti nakon završetka određene cjeline učenja. Nastavne aktivnosti i načini vrednovanja trebaju proizlaziti iz tih ishoda.

To u praksi znači da učenik, prije vrednovanja, treba imati priliku učiti, pokušati, pogriješiti, dobiti povratnu informaciju i ponovno primijeniti naučeno. Ako se od njega očekuje da izradi poslovni plan, analizira podatke ili predstavi rješenje problema, nastava mu mora pružiti priliku da postupno razvije upravo te vještine. Samo upoznavanje s teorijskim sadržajem nije dovoljno za ostvarivanje ishoda koji traži samostalnu primjenu znanja.

Pri analizi provedbe korisno je usporediti planirane ishode s izvedenim aktivnostima i zadatcima. Potrebno je utvrditi jesu li svi ishodi bili obuhvaćeni, je li za zahtjevnije ishode bilo dovoljno vremena te jesu li pojedini zadatci bili previše opsežni ili nedovoljno povezani s ciljem učenja. Nastavničke bilješke i učenički radovi mogu pomoći u prepoznavanju sadržaja koje u sljedećoj godini treba drukčije rasporediti ili dodatno uvježbati.

Organizacija i slijed modula

Modularna nastava zahtijeva precizno vremensko planiranje. Trajanje modula, raspored aktivnosti, dostupnost prostora i opreme te zaduženja nastavnika moraju biti međusobno usklađeni. Ako u provedbi modula sudjeluje više nastavnika, osobito je važno dogovoriti slijed učenja kako učenici ne bi dobivali nepovezane zadatke ili ponavljali iste sadržaje bez jasne svrhe.

U samovrednovanju treba analizirati jesu li moduli započinjali i završavali prema planiranom rasporedu te što je uzrokovalo eventualna odstupanja. Potrebno je procijeniti jesu li učenici imali dovoljno vremena za usvajanje sadržaja i izradu zadataka, kao i jesu li se zahtjevne aktivnosti ili vrednovanja preklapali u kratkom razdoblju.

Posebno organizacijsko pitanje predstavlja osiguravanje kontinuiteta nastave tijekom odsutnosti nastavnika. Škola treba razmotriti kako su se takve situacije rješavale, jesu li utjecale na ostvarivanje ishoda i mogu li se unaprijed pripremiti materijali ili dogovoriti postupci koji će učenicima omogućiti nastavak rada.

Nastavne metode i aktivno sudjelovanje učenika

Modularna nastava otvara prostor za učenje kroz konkretne zadatke, istraživanje, suradnju i rješavanje problema. Učenici mogu izrađivati proizvode, analizirati primjere iz struke, planirati postupke, predstavljati ideje i obrazlagati donesene odluke. Takve aktivnosti pomažu im povezati nove pojmove s njihovom primjenom.

Za procjenu kvalitete nastave nije dovoljno utvrditi jesu li projektni i praktični zadatci bili zastupljeni. Važno je ispitati što su učenici kroz njih stvarno naučili. Dobar zadatak ima jasnu poveznicu s ishodom učenja, razumljive upute, primjeren opseg i kriterije prema kojima učenik može procijeniti uspješnost vlastitog rada.

U analizi učeničkih aktivnosti potrebno je obratiti pozornost i na sudjelovanje pojedinih učenika. U skupnom radu nije dovoljno da skupina preda kvalitetan završni proizvod ako dio učenika nije imao priliku aktivno učiti. Podjela uloga, praćenje doprinosa i kratko pojedinačno predstavljanje vlastitog rada mogu pomoći nastavniku da bolje razumije napredak svakog učenika.

Korisno je prepoznati koje su aktivnosti potaknule najveću samostalnost, interes i kvalitetu učeničkih radova te zašto. Jednako je važno analizirati zadatke u kojima su učenici često tražili dodatno objašnjenje ili nisu uspjeli povezati upute s očekivanim ishodom.

Učenje temeljeno na radu i povezanost sa strukom

Učenje temeljeno na radu omogućuje učenicima da znanja i vještine razvijaju u situacijama koje odgovaraju zahtjevima zanimanja. Može se provoditi u školskim prostorima opremljenima za praktični rad te, ovisno o programu i mogućnostima, kod poslodavaca. Pritom je presudno da učenik ne bude samo promatrač, nego da ima jasno određene zadatke i priliku za primjenu naučenoga.

Samovrednovanje treba odgovoriti na nekoliko važnih pitanja: koje su aktivnosti učenici provodili, kojim su ishodima pridonosile, tko je pratio njihov rad i kakvu su povratnu informaciju dobili. Ako se dio učenja odvijao kod poslodavca, potrebno je razmotriti kvalitetu suradnje škole i mentora te jesu li očekivanja škole bila dovoljno jasno prenesena.

Povratne informacije poslodavaca i mentora mogu biti vrijedan izvor za razvoj nastave. One mogu pokazati u kojim se vještinama učenici dobro snalaze, a za koje im treba više pripreme ili vježbe. Takve informacije treba povezati s planiranjem aktivnosti u školi kako bi učenje temeljeno na radu činilo smislen dio obrazovnog procesa.

Praćenje napretka i vrednovanje

U modularnoj nastavi potrebno je kontinuirano pratiti kako učenici napreduju prema ishodima učenja. Vrednovanje treba biti povezano s onime što su učenici tijekom nastave učili i uvježbavali. Ovisno o ishodu, učenici svoje znanje i vještine mogu pokazati pisanim ili usmenim odgovorom, praktičnim radom, projektom, prezentacijom, analizom primjera ili drugim primjerenim zadatkom.

Posebno je važna povratna informacija tijekom učenja. Učeniku nije dovoljno priopćiti da je zadatak riješio uspješno ili neuspješno. Potrebno mu je pokazati što je napravio dobro, što treba poboljšati i koji mu sljedeći korak može pomoći. Povratna informacija ima najveću vrijednost kada učenik nakon nje dobije priliku doraditi rad ili primijeniti savjet u novom zadatku.

Samovrednovanje treba obuhvatiti jasnoću kriterija vrednovanja. Učenici bi prije početka zadatka trebali znati što se od njih očekuje. Kada u modulu sudjeluje više nastavnika, potrebno je provjeriti jesu li kriteriji usklađeni i primjenjuju li se dosljedno. Analiza primjera učeničkih radova može pomoći nastavnicima da usporede svoja očekivanja i preciznije oblikuju kriterije.

Potrebno je razmotriti i raspored vrednovanja. Završetak više modula u sličnom razdoblju može povećati opterećenje učenika. Pravodobno planiranje provjera i većih zadataka pomaže osigurati dovoljno vremena za učenje i uvježbavanje te omogućuje učenicima da svoje sposobnosti pokažu u primjerenim uvjetima.

Podrška učenicima različitih potreba

Učenici prvih razreda razlikuju se po predznanju, radnim navikama, tempu učenja i razini samostalnosti. Prijelaz iz osnovne u srednju školu za dio njih dodatno je zahtjevan. Zbog toga provedba modularne nastave treba uključivati jasne upute, postupno uvođenje složenijih zadataka i pravodobno prepoznavanje teškoća.

U samovrednovanju treba analizirati jesu li učenici kojima je potrebna dodatna podrška mogli sudjelovati u aktivnostima i pokazati ostvarivanje ishoda. To uključuje primjereno oblikovanje uputa i materijala, razlaganje složenih zadataka na korake, suradnju nastavnika sa stručnom službom i praćenje učinka pružene podrške.

Jednako je važno razmotriti jesu li učenici koji brzo napreduju imali priliku za zahtjevnije zadatke, samostalnije istraživanje i razvoj dodatnih interesa. Kvalitetna modularna nastava prepoznaje različite potrebe učenika i traži načine da svaki učenik napreduje u odnosu na vlastitu početnu razinu.

Suradnja nastavnika i stručnih službi

Uspješna provedba modularne nastave ovisi o suradnji nastavnika koji planiraju i izvode pojedini modul, razrednika, stručnih suradnika i vodstva škole. Suradnja je potrebna pri izradi izvedbenih planova, dogovoru o zadatcima, praćenju opterećenja učenika i rješavanju teškoća koje se pojave tijekom godine.

U postupku samovrednovanja korisno je procijeniti jesu li postojali redoviti termini za zajedničko planiranje i analizu rada. Potrebno je utvrditi koji su oblici suradnje bili korisni, a gdje su dogovori izostali ili nisu bili dovoljno jasni. Zapisivanje ključnih zaključaka može olakšati kontinuitet rada i pomoći pri planiranju sljedeće godine.

Stručna služba može pridonijeti praćenju prilagodbe učenika, analizi njihovih potreba te osmišljavanju podrške učenicima i nastavnicima. Njezina uloga posebno je važna kada se teškoće u učenju, motivaciji ili redovitom izvršavanju obveza ponavljaju kroz više modula.

Komunikacija s učenicima i roditeljima

Jasna komunikacija važna je za prihvaćanje novog načina rada. Učenici trebaju znati koji modul pohađaju, koji su njegovi ishodi, što će raditi, koliko traje i kako će se pratiti njihov napredak. Roditeljima trebaju biti dostupne razumljive informacije o organizaciji nastave, obvezama učenika i načinima pružanja podrške.

Samovrednovanje treba pokazati jesu li učenici i roditelji znali kome se mogu obratiti kada imaju pitanje o rasporedu, zadatcima ili vrednovanju. Njihove povratne informacije mogu ukazati na dijelove organizacije koji su nastavnicima jasni, ali učenicima i roditeljima nisu dovoljno objašnjeni.

Korisno je provjeriti jesu li informacije bile dosljedne kroz različite kanale komunikacije: uvodne sastanke, razredne sate, roditeljske sastanke i školske digitalne sustave. Pravodobna i usklađena komunikacija može smanjiti nesporazume te pomoći učenicima da se bolje organiziraju.

Materijalni i digitalni uvjeti

Provedba pojedinih modula ovisi o dostupnosti učionica, stručne opreme, nastavnih materijala i digitalnih alata. U prvoj godini primjene novih kurikula nastavnici često trebaju pripremiti ili prilagoditi materijale, primjere i zadatke. Stoga je pri samovrednovanju potrebno razmotriti jesu li postojeći uvjeti omogućili planirane aktivnosti.

Važno je razlikovati nedostatke koji su povremeno otežavali rad od onih koji su izravno utjecali na ostvarivanje ishoda. Takva analiza omogućuje školi da odredi prioritete pri nabavi opreme, izradi zajedničke zbirke nastavnih materijala ili drukčijem rasporedu korištenja prostora.

Digitalni alati mogu pomoći u organizaciji zadataka, suradnji i predstavljanju učeničkih radova, ali njihova uporaba treba imati jasnu obrazovnu svrhu. U samovrednovanju je korisno procijeniti jesu li učenicima olakšali učenje i praćenje obveza te jesu li svi učenici imali uvjete za njihovo korištenje.

Administrativni i organizacijski izazovi

Prva godina provedbe modularne nastave otvorila je pitanja vezana uz evidenciju, raspored, nastavničku satnicu, trajanje modula i kontinuitet poučavanja. Takvi izazovi mogu utjecati na vrijeme koje nastavnici imaju za pripremu i međusobni dogovor, kao i na preglednost obveza za učenike.

Za potrebe samovrednovanja nije dovoljno općenito navesti da je organizacija bila zahtjevna. Potrebno je zapisati koje su se poteškoće stvarno pojavile u školi, kakve su posljedice imale za nastavu, kako su riješene i jesu li se ponovno pojavljivale. Tako se mogu razlikovati pitanja koja škola može riješiti vlastitim dogovorom od onih za koja su potrebne dodatne upute ili podrška.

Posebnu pozornost treba posvetiti opterećenju nastavnika. Planiranje novog načina rada, izrada materijala, dogovaranje zajedničkih aktivnosti i praćenje ishoda zahtijevaju vrijeme. Ako škola želi održati kvalitetu nastave, potrebno je predvidjeti uvjete za suradnju i dijeljenje materijala, a ne oslanjati se samo na pojedinačni trud nastavnika.

Izvori podataka za samovrednovanje

Kako bi zaključci bili pouzdani, škola treba povezati više izvora podataka. Korisno je analizirati:

• izvedbene planove i vremenski raspored modula;
• evidencije o ostvarivanju nastave i eventualnim odstupanjima od plana;
• primjere zadataka, kriterija vrednovanja i učeničkih radova;
• postignuća učenika i područja u kojima su im bile potrebne dodatne upute;
• bilješke nastavnika i zaključke stručnih aktiva;
• povratne informacije učenika i roditelja;
• iskustva stručnih suradnika;
• povratne informacije mentora i poslodavaca, gdje su sudjelovali u provedbi učenja temeljenog na radu.

Pri tumačenju podataka treba izbjegavati zaključivanje samo na temelju pojedinačnih dojmova ili ocjena. Primjerice, visoke ocjene same po sebi ne pokazuju jesu li učenici razumjeli svrhu zadataka ili mogu primijeniti naučeno u novoj situaciji. S druge strane, teškoće u pojedinom modulu ne znače nužno da je modul loše planiran; mogu upućivati i na razlike u predznanju učenika ili potrebu za više vremena za uvježbavanje.

Ključna pitanja samovrednovanja

Za zajedničku raspravu nastavnika i školskog tima za kvalitetu korisno je izdvojiti pitanja koja izravno vode prema poboljšanjima:

1. Jesu li učenicima ishodi učenja i očekivanja bili objašnjeni razumljivim jezikom?
2. Jesu li nastavne aktivnosti omogućile učenicima da ishode uvježbaju prije vrednovanja?
3. Koji su zadatci najbolje povezali teoriju i praksu?
4. U kojim su ishodima učenici pokazali najviše teškoća i zbog čega?
5. Jesu li kriteriji vrednovanja bili jasni i dosljedno primjenjivani?
6. Jesu li raspored modula i provjera omogućili primjereno opterećenje učenika?
7. Koliko je uspješno ostvarena suradnja nastavnika unutar modula?
8. Jesu li učenici kojima je potrebna dodatna podrška pravodobno prepoznati i uključeni u rad?
9. Jesu li aktivnosti učenja temeljenog na radu bile jasno povezane s ishodima?
10. Koje organizacijske prepreke škola može ukloniti prije početka sljedeće školske godine?

Odgovore na ta pitanja potrebno je potkrijepiti konkretnim primjerima i podacima iz školske prakse. Time se osigurava da završni zaključci budu primjenjivi.

Prioriteti za unapređenje u školskoj godini 2026./2027.

Na temelju prikupljenih podataka škola treba odabrati manji broj prioritetnih mjera koje može provesti i pratiti. Među mogućim smjerovima unapređenja ističu se:

• ranije usklađivanje izvedbenih planova, rasporeda i nastavničkih zaduženja;
• zajedničko oblikovanje većih zadataka i kriterija vrednovanja;
• bolja raspodjela rokova za učeničke radove i provjere;
• redoviti kratki sastanci nastavnika koji sudjeluju u istom modulu;
• izrada zajedničke zbirke provjerenih nastavnih materijala;
• jasnije upute učenicima i roditeljima na početku svakog modula;
• sustavno prikupljanje povratnih informacija tijekom godine;
• unapređenje suradnje s mentorima i poslodavcima;
• pravodobno planiranje podrške učenicima s različitim obrazovnim potrebama;
• priprema postupaka za očuvanje kontinuiteta nastave tijekom nepredviđenih odsutnosti.

Za svaku odabranu mjeru potrebno je odrediti odgovorne osobe, rok provedbe i način provjere učinka. Primjerice, ako je cilj učenicima učiniti kriterije jasnijima, škola može dogovoriti zajednički način predstavljanja ishoda i kriterija na početku modula te potom kratkim upitnikom provjeriti razumiju li učenici što se od njih očekuje.

Zaključak

Uvođenje modularne nastave u školskoj godini 2025./2026. predstavljalo je važnu razvojnu promjenu za strukovno obrazovanje. Novi kurikuli i planiranje prema ishodima učenja omogućili su veći naglasak na praktičnoj primjeni znanja, aktivnom radu učenika i povezanosti obrazovanja sa zahtjevima zanimanja. Prva godina provedbe istodobno je pokazala da kvaliteta modularne nastave ovisi o pažljivom planiranju, suradnji nastavnika, primjerenim uvjetima rada i jasnoj komunikaciji sa svim sudionicima.

Samovrednovanje treba prikazati stvarnu sliku provedbe u školi: postignuća koja vrijedi zadržati, poteškoće koje treba riješiti i područja u kojima je potrebna dodatna podrška. Njegova najveća vrijednost bit će u tome da se prikupljeni dokazi pretvore u konkretne odluke za školsku godinu 2026./2027. Tako prva godina modularne nastave postaje temelj za sustavno unapređenje kvalitete učenja i poučavanja.

Pročitajte više:

1. Modularna nastava

https://www.asoo.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje/modularna-nastava

2. Smjernice za primjenu strukovnih kurikuluma

https://www.asoo.hr/obrazovanje/strukovno-obrazovanje/smjernice-za-primjenu-strukovnih-kurikula

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik