Dana 26. svibnja preko Zoom platforme od 12:00 do 13:30 s maturantima komercijalnog i ekonomskog smjera nastavnice Nada Ratković iz Srednje strukovne škole Bana Josipa Jelačića iz Sinja i Marija Istenić iz Komercijalno-trgovačke škole Split organizirale su javnu debatu učenika na aktualnu političku temu: “Bi li Hrvatska bila uspješnija izvan Europske unije?”. Riječ je o jednoj od najaktualnijih političko-gospodarskih tema današnjice, koja potiče na razmišljanje o smjeru kojim se naša zemlja kreće i ulozi koju Europska unija ima u tom procesu.
Učenici podijeljeni u timove žustro su branili svoje stavove. Afirmacijski tim zastupao je stav da bi Hrvatska mogla biti uspješnija izvan okvira EU, dok je negacijski tim branio mišljenje da je članstvo u Uniji ključno za napredak i stabilnost zemlje. Ostali učenici predstavljali su publiku koja je na kraju ocjenjivala koji tim je bio uvjerljiviji.
Oba tima pokazala su zavidnu razinu pripremljenosti i poznavanja teme. Učenici su prethodno proučavali relevantne izvore, analizirali podatke i razrađivali argumente, čime su dokazali ne samo retoričke vještine, već i kritičko razmišljanje i sposobnost timskog rada. Kroz strukturirane nastupe izlagali su stavove, navodili konkretne primjere iz hrvatskog gospodarstva, poljoprivrede i politike te se osvrnuli na posljedice članstva u EU u proteklih deset godina.
Debata je započela uvodnim govorima svakog tima, nakon čega su uslijedile replike, međusobna pitanja i iznošenje dodatnih argumenata. Afirmacijski tim istaknuo je da Hrvatska, kao mala država, često nema dovoljno utjecaja u donošenju europskih odluka te da bi van EU mogla samostalno definirati svoje gospodarske prioritete, graditi samoodrživ razvoj, jače podržavati domaće proizvođače i pregovarati s drugim državama prema vlastitim interesima, lakše zadržati mlade i obrazovane ljude i spriječiti odljev mozgova te očuvati svoj identitet kroz jezik, kulturu i specifične tradicije.
Slika 1. Afirmacijski tim zastupa stav da bi Hrvatska imala veći uspjeh izvan EU
S druge strane, negacijski tim naglasio je ključne prednosti koje članstvo donosi – poput povlačenja sredstava iz europskih fondova, pristupa zajedničkom tržištu, slobode kretanja i mogućnosti obrazovanja diljem Europe. Također su istaknuli važnost pravne sigurnosti, političke stabilnosti i suradnje u kriznim situacijama, poput pandemije i energetske krize. Istaknuli su da, iako je mala zemlja, Hrvatska ima svoje predstavnike u institucijama EU i može utjecati na odluke koje se tiču cijele Europe.
Slika 2. Negacijski tim brani koristi članstva
Učenici koji su bili u publici s velikim zanimanjem slušali su izlaganja i često izražavali odobravanje pljeskom. Posebnu pohvalu zaslužuju članovi tima koji su se znali vješto nositi s protivničkim argumentima te ostati smireni i jasni u svojim izlaganjima.
Na kraju publika je glasala o tome čiji su ih argumenti bili uvjerljiviji. Rezultati su pokazali da je publika podijeljena, što svjedoči o uspješno predstavljenim stavovima i kvaliteti rasprave.
Debata je bila ne samo intelektualno poticajna, već i pravi primjer kako učenici mogu na zreo i odgovoran način raspravljati o važnim temama koje se tiču budućnosti njihove domovine. Ovakve aktivnosti dokaz su da se kritičko mišljenje, komunikacijske vještine i građanski odgoj mogu uspješno razvijati kroz školsku nastavu.
Održana debata još je jednom pokazala koliko učenici mogu biti angažirani, informirani i argumentirani kada im se pruži prilika da izraze svoje mišljenje i uče kroz dijalog. Bez obzira na to kojoj su strani pripadali, svi sudionici pokazali su visok stupanj odgovornosti, poštovanja prema sugovornicima i sposobnost da promisle o složenim društveno-političkim pitanjima. Učenici su pokazali zrelost u raspravi te interes za javne i društvene teme. Debata nije imala “pobjednika” u klasičnom smislu, ali je bez sumnje pobijedilo znanje, argumentacija i timski duh. Ovakve aktivnosti obogaćuju školski život i potiču razvoj ključnih vještina koje će učenicima koristiti i u nastavku školovanja, ali i u svakodnevnom životu.
Slika 3. Debata
Debata kao nastavna metoda ima veliki značaj u obrazovnom procesu jer potiče aktivno učenje, kritičko razmišljanje i razvoj komunikacijskih vještina. Učenici kroz debatu ne samo da usvajaju znanje o određenoj temi, već uče kako argumentirano iznositi svoja mišljenja, slušati sugovornike i poštovati različita stajališta. Jedna od ključnih dobrobiti debate je razvoj kritičkog mišljenja. Učenici se potiču da preispituju informacije, analiziraju različite izvore i oblikuju vlastite zaključke. Osim toga, debata pomaže u jačanju samopouzdanja i javnog govora, jer učenici redovito govore pred razredom i uče kako jasno i uvjerljivo iznositi svoje stavove. Debata također doprinosi razvijanju timskog rada, jer se učenici često pripremaju u grupama i zajedno razrađuju argumente. Kroz takvu suradnju uče se odgovornosti, organizaciji, dijalogu, što su vještine korisne ne samo u školovanju, nego i u svakodnevnom životu.