Digitalni euro – Mišljenje srednjoškolaca (2. faza)

Anketa: Digitalni euro – mišljenje srednjoškolaca

U okviru međunarodnog istraživačkog projekta učenicima je predstavljena anketa s ciljem prikupljanja njihovih stavova i razmišljanja o digitalnom euru i digitalnoj budućnosti financija. Anketa je anonimna i dobrovoljna, a ispunjavanje traje oko 10 do 15 minuta.

U prvom dijelu ankete učenici navode osnovne demografske podatke, uključujući spol (muški, ženski ili ne žele navesti), dob (od 14 do 18 godina), razred koji pohađaju (prvi, drugi, treći ili četvrti) te vrstu škole koju pohađaju, poput gimnazije, strukovne škole ili druge vrste obrazovne ustanove. Učenici zatim označavaju u kojoj zemlji pohađaju školu, pri čemu je moguće odabrati Hrvatsku, Tursku, Rumunjsku, Italiju, Grčku, Španjolsku ili drugu državu.

Sljedeći dio ankete ispituje njihovo znanje o digitalnom euru. Učenici označavaju jesu li prije sudjelovanja u projektu čuli za pojam digitalni euro, navode jesu li s njim dobro upoznati, jesu li o njemu nešto čuli, prvi put čuju za njega ili nisu sigurni. Ako su već čuli za digitalni euro, trebaju navesti odakle su dobili informacije, primjerice iz medija, škole, obitelji, prijatelja, stručnih predavanja ili vlastitog istraživanja. Učenicima se također nudi mogućnost da odaberu koje značajke digitalnog eura smatraju točnima, poput toga da je riječ o digitalnom obliku novca koji izdaje Europska središnja banka, digitalnoj verziji eura, zamjeni za gotovinu ili kriptovaluti, te označiti kada očekuju njegovo uvođenje.

U anketi se ispituje i koliko učenici razumiju razliku između digitalnog eura i postojećih oblika digitalnog plaćanja, pri čemu odabiru razumiju li tu razliku vrlo dobro, donekle, slabo, uopće ne ili smatraju da razlike nema.

U dijelu ankete koji se odnosi na stavove i mišljenja, učenici ocjenjuju stupanj slaganja s nekoliko tvrdnji o digitalnom euru, poput: „Digitalni euro bit će siguran za korištenje“, „Bit će praktičniji od gotovine“, „Zaštitit će moju privatnost“, „Potaknut će inovacije“ ili „Bit će lako dostupan svima.“ Skala ocjenjivanja ide od 1 (uopće se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem). Učenici zatim označavaju koji ih aspekti digitalnog eura najviše zabrinjavaju, primjerice sigurnost podataka, privatnost transakcija, tehnički problemi, hakiranje, mogućnost gubitka pristupa novcu, složenost korištenja ili nestanak gotovine.

U sljedećem dijelu učenici izražavaju koliko su spremni koristiti digitalni euro kada bude uveden te označavaju žele li ga koristiti odmah, nakon nekoliko mjeseci, nakon godine dana, možda nikada, sigurno nikada ili nisu sigurni. Zatim odabiru u kojim bi im situacijama digitalni euro bio najkorisniji, poput plaćanja u trgovinama, online kupovine, slanja novca, mikrotransakcija, štednje ili korištenja u inozemstvu. Učenici također rangiraju najvažnije funkcionalnosti digitalnog eura, kao što su mogućnost korištenja bez interneta, niske naknade, visoka razina privatnosti, brza i sigurna transakcija, dostupnost u cijeloj Europskoj uniji te jednostavnost korištenja.

Anketa dalje ispituje kojim bi putem učenici najradije pristupali digitalnom euru, primjerice putem mobilne aplikacije, fizičke kartice, pametnog sata, QR koda, računala, postojećeg bankovnog računa ili nove aplikacije. Također navode koliko digitalnog eura smatraju prihvatljivim držati u digitalnom novčaniku, što može biti od 20 €, 50–100 €, 100–200 €, 200–500 € pa do više od 1000 €, ovisno o osobnim preferencijama.

Učenici zatim uspoređuju digitalni euro s postojećim načinima plaćanja te označavaju koji način najčešće koriste (gotovina, debitna kartica, kreditna kartica, mobilno plaćanje, online bankarstvo ili prepaid kartica). Ocjenjuju važnost pojedinih obilježja plaćanja, poput sigurnosti, brzine, privatnosti, jednostavnosti korištenja, niskih naknada, široke prihvaćenosti i mogućnosti korištenja bez interneta. U ovom dijelu navode i kako misle da će digitalni euro utjecati na korištenje gotovine, odnosno hoće li je zamijeniti, smanjiti ili neće utjecati.

Dio ankete posvećen sigurnosti i privatnosti ispituje razinu zabrinutosti učenika o hakiranju, mogućem praćenju transakcija, tehničkim pogreškama, zlouporabi podataka, gubitku pristupa novcu ili prevarama. Učenici odabiru tko bi prema njihovu mišljenju trebao imati pristup podacima o njihovim transakcijama i kakvu razinu privatnosti žele – potpunu anonimnost, pseudonimnost, minimalno dijeljenje podataka ili nešto drugo.

U dijelu koji se odnosi na ekonomski i društveni utjecaj učenici ocjenjuju očekivani učinak digitalnog eura na ekonomsku stabilnost, financijsku uključenost mladih, inovacije, borbu protiv kriminala, prava na privatnost i međunarodnu trgovinu. Učenici procjenjuju i kako digitalni euro može utjecati na financijsku pismenost mladih, te općenito izražavaju kako vide ulogu digitalnog eura u budućnosti Europe — kao važan korak prema digitalizaciji, kao korisnu dopunu postojećim sustavima, kao prijetnju privatnosti ili kao nešto nepotrebno.

U završnom dijelu ankete učenici iznose mišljenje trebaju li prije korištenja digitalnog eura više informacija te koje izvore smatraju najpouzdanijima. Mogu odabrati Europsku središnju banku, nacionalnu banku, školu, stručnjake, službene web-stranice, medije, obitelj ili društvene mreže. Učenici također odgovaraju treba li digitalni euro biti uključen u školsko obrazovanje i koji oblik učenja smatraju najzanimljivijim — radionice, videozapise, predavanja stručnjaka, simulacije, interaktivne web-stranice ili razgovore s vršnjacima.

Na kraju ankete učenici dobivaju zahvalnicu za sudjelovanje i obavijest da će se njihovi odgovori koristiti isključivo za istraživačke svrhe te da će rezultati biti objavljeni na mrežnim stranicama škola i partnerskih institucija uključenih u projekt.

Projektne aktivnosti se nastavljaju.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik