Analiza istraživanja: Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti
U nastavku je cjelovita statistička analiza istraživanja
Uzorak: 200 učenika od 1.do 4. razreda srednje strukovne škole Metoda: Anketa s 20 zatvorenih pitanja
Svrha istraživanja: Cilj istraživanja bio je ispitati stavove i navike učenika srednjih strukovnih škola u vezi s održivim financijama, osobnim budžetom, štednjom, odgovornom potrošnjom i razinom interesa za edukaciju u tom području. Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdio stvarni kapacitet i otvorenost mladih prema financijskoj odgovornosti i utjecaju potrošačkih odluka na okoliš.
Ključni rezultati:
- Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o troškovima.
- 61% štedi redovito ili povremeno, dok 24% planira početi.
- Najčešći razlog za štednju su kratkoročni ciljevi (putovanja, oprema).
- Pojam “održive financije” poznat je samo 9% ispitanika.
- Samo 28% navodi da im je održivost važna pri kupnji.
- Više od polovice učenika spremno je platiti više za ekološki proizvod.
- Samo 11% aktivno planira budžet; dodatnih 37% želi naučiti kako.
- 81% nikad nije sudjelovalo u edukaciji o financijama, ali 53% izražava interes.
- 81% smatra da bi financijska pismenost trebala biti dio školskog programa.
Učenici pokazuju izraženu spremnost na učenje i razvoj financijske pismenosti, unatoč niskoj razini znanja o specifičnim pojmovima poput održivih financija. Interes za osobni budžet, održivu potrošnju i ulaganja ukazuje na plodno tlo za obrazovne programe. Potrebno je sustavno uključivanje ovih tema u školski kurikulum te poticanje djelovanja kroz radionice, projekte i partnerske inicijative s lokalnim zajednicama.
Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o načinu na koji troši novac, što pokazuje određenu razinu financijske svijesti. Kada je riječ o štednji, 18% učenika redovito štedi, a dodatnih 43% to čini povremeno. Njih 24% trenutno ne štedi, ali planira započeti. Kao glavni razlog za štednju, najčešće se navode veći ciljevi poput putovanja i osobne opreme (37%), zatim sigurnosna rezerva za nepredviđene situacije (31%), dok se samo manji broj odlučuje na štednju za obrazovanje (14%) ili mirovinu (1%).
Pojam „održive financije“ poznat je vrlo malom broju učenika (9%), dok njih 51% za njega nikada nije čulo, a 40% ga je čulo, ali ne zna točno što znači. Unatoč tome, 61% učenika prilikom kupnje barem djelomično vodi računa o održivosti proizvoda, iako samo 28% navodi da im je ona vrlo važna ili presudna. Kada imaju izbor, lokalne proizvode redovito bira svega 6% učenika, dok ih 39% to čini povremeno, a 36% rijetko ili nikada.
Pozitivno je da je 57% učenika spremno platiti više za ekološki prihvatljiv proizvod, dok 23% nije sigurno, a 20% to odbija. Samo 11% učenika aktivno prati svoj budžet, no dodatnih 34% ima okvirni plan, a čak 37% izražava želju da nauči kako se to radi. S druge strane, 18% smatra da im planiranje nije potrebno.
Većina učenika (58%) nikada nije razmišljala o tome kako banke ulažu novac koji koriste, dok je samo 7% svjesno važnosti održivih investicija u financijskom sektoru. Informacije o financijama učenici najčešće dobivaju putem interneta (39%) i od obitelji ili prijatelja (33%), a samo 17% iz škole.
Kada je riječ o svakodnevnim navikama, 71% učenika izjavilo je da barem povremeno prakticira ekološki i financijski odgovorne navike poput štednje energije, vode ili smanjenja otpada. Održivost prilikom kupnje odjeće uzima u obzir tek 14% učenika redovito, a 31% povremeno. Četvrtina uopće ne razmišlja o tom aspektu, što ukazuje na potrebu dodatne osviještenosti.
Najvažniji financijski ciljevi učenika su osobna sigurnost (27%) i sloboda potrošnje (33%), dok samo 9% kao glavni motiv navodi podršku održivosti. Više od četvrtine učenika aktivno planira troškove, dok najveći dio (43%) troši prema potrebi, a 17% priznaje da kupuje impulzivno.
Brzu modu redovito kupuje 23% učenika, a dodatnih 36% povremeno, iako 22% njih pokušava izbjegavati takvu potrošnju. Kada je riječ o uključivanju u zajedničke inicijative štednje i odgovorne potrošnje, 41% učenika bi se rado priključilo, a dodatnih 34% bi razmislilo, što ukazuje na visoki potencijal za školske i lokalne projekte.
Velika većina učenika (73%) nikada nije sudjelovala u edukaciji o osobnim financijama, ali više od polovice njih (53%) izražava želju za sudjelovanjem. Samo 6% učenika je vrlo zadovoljno svojim financijskim znanjem, dok 78% smatra da zna nedovoljno ili djelomično.
Najveći broj učenika (81%) smatra da bi financijska pismenost i održiva potrošnja trebale biti dio školskog programa, što dodatno potvrđuje potrebu za sustavnom edukacijom u ovom području. Kada je riječ o temama koje ih zanimaju, učenici najviše žele učiti o upravljanju osobnim budžetom (74%), održivoj potrošnji (54%) te štednji i investicijama (48%).
Zaključak
Rezultati istraživanja ukazuju na to da učenici srednje strukovne škole pokazuju visoku razinu interesa i potencijala za razvoj financijske i ekološke pismenosti. Iako znanje o održivim financijama još uvijek nije dovoljno razvijeno, većina učenika želi učiti, pokazuje spremnost na odgovornu potrošnju i otvorena je za sudjelovanje u inicijativama. Ovo istraživanje snažno podupire potrebu za uvođenjem ciljanih edukativnih sadržaja o osobnim financijama i održivosti u obrazovni sustav.
U nastavku su rezultati za uzorak od 200 učenika srednje strukovne škole koji su sudjelovali u istraživanju. Uz svako pitanje nalazi se kratak statistički prikaz rezultata (u brojevima i postocima), te zaključak temeljen na tim rezultatima.
Statistička analiza ankete: „Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti“ (N=200)
1. Koliko često razmišljate o načinu na koji trošite novac?
- Nikada: 12 (6%)
- Rijetko: 34 (17%)
- Ponekad: 72 (36%)
- Često: 58 (29%)
- Uvijek: 24 (12%)
Zaključak: Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o svojim financijama, što je pozitivan pokazatelj rane svijesti o potrošnji.
2. Imate li trenutno neku vrstu štednje?
- Redovito štedim: 36 (18%)
- Povremeno štedim: 86 (43%)
- Ne, ali planiram: 48 (24%)
- Ne i ne planiram: 30 (15%)
Zaključak: Gotovo 2/3 učenika barem povremeno štedi, dok 1/4 još planira početi, što ukazuje na potencijal za razvijanje boljih navika.
3. Koji je vaš glavni razlog za štednju?
- Hitne situacije: 62 (31%)
- Veći ciljevi (putovanja, oprema): 74 (37%)
- Obrazovanje: 28 (14%)
- Mirovina: 2 (1%)
- Ne štedim: 34 (17%)
Zaključak: Većina učenika štedi za kratkoročne ciljeve, a samo manji broj za dugoročne potrebe, što je u skladu s dobi.
4. Jeste li ikad čuli za pojam „održive financije“?
- Da, poznat: 18 (9%)
- Čuo/la, ali ne znam značenje: 80 (40%)
- Ne: 102 (51%)
Zaključak: Tema održivih financija velikoj većini učenika nije dovoljno poznata (91%), što ukazuje na potrebu za edukacijom.
5. Koliko vam je važna održivost prilikom kupnje proizvoda?
- Nimalo: 30 (15%)
- Malo: 48 (24%)
- Umjereno: 66 (33%)
- Vrlo: 36 (18%)
- Presudna: 20 (10%)
Zaključak: 61% učenika barem donekle uzima u obzir održivost, no samo 28% daje joj visoki prioritet.
6. Kupujete li proizvode lokalnih proizvođača kada imate izbor?
- Uvijek: 12 (6%)
- Često: 38 (19%)
- Ponekad: 78 (39%)
- Rijetko: 48 (24%)
- Nikad: 24 (12%)
Zaključak: Lokalne proizvode prepoznaje 64% učenika, ali većinom povremeno – tu postoji prostor za edukaciju o lokalnoj potrošnji.
7. Jeste li spremni platiti više za ekološki proizvod?
- Da, uvijek: 26 (13%)
- Da, do određene granice: 88 (44%)
- Ne znam: 46 (23%)
- Ne: 40 (20%)
Zaključak: 57% učenika pokazuje spremnost na odgovornu potrošnju, dok je gotovo 1/4 neodlučno – edukacija može pomoći u oblikovanju stavova.
8. Imate li plan upravljanja mjesečnim troškovima?
- Da, redovito: 22 (11%)
- Okvirno: 68 (34%)
- Nemam, ali bih volio: 74 (37%)
- Nemam i ne treba mi: 36 (18%)
Zaključak: Iako samo manji broj učenika aktivno planira budžet, čak 71% pokazuje interes za učenjem financijskog planiranja.
9. Razmišljate li o tome gdje vaša banka ulaže novac?
- Da, važno mi je: 14 (7%)
- Nikad nisam razmišljao: 116 (58%)
- Ne, gledam samo praktičnost: 70 (35%)
Zaključak: Većina učenika nije svjesna utjecaja banaka na okoliš – tema je prikladna za edukaciju o održivom bankarstvu.
10. Izvor informacija o financijama:
- Internet: 78 (39%)
- Škola: 34 (17%)
- Obitelj/prijatelji: 66 (33%)
- Banke/savjetnici: 12 (6%)
- Ne informiram se: 10 (5%)
Zaključak: Glavni izvori informacija su neformalni (internet, obitelj), dok škola i institucije imaju manji utjecaj – potencijal za jačanje obrazovne uloge.
11. Imate li štedne ekološke navike?
- Da, više područja: 58 (29%)
- Povremeno: 84 (42%)
- Ne: 40 (20%)
- Nisam razmišljao: 18 (9%)
Zaključak: 71% učenika ima ili razvija održive navike, što je ohrabrujuće za buduću odgovornu potrošnju.
12. Vodite li računa o odjeći i njezinu utjecaju?
- Često: 28 (14%)
- Ponekad: 62 (31%)
- Rijetko: 60 (30%)
- Nikad: 50 (25%)
Zaključak: Više od polovice učenika pokazuje barem umjerenu svijest o održivoj modi, iako kod većine ona još nije prioritet.
13. Najvažniji financijski cilj:
- Osobna sigurnost: 54 (27%)
- Sloboda kupnje: 66 (33%)
- Podrška održivosti: 18 (9%)
- Obitelj: 40 (20%)
- Nemam ciljeve: 22 (11%)
Zaključak: Prevladavaju osobni i potrošački ciljevi, dok je održivost još uvijek marginalni motiv kod većine učenika.
14. Kako upravljate novcem?
- Planiram i kontroliram: 58 (29%)
- Trošim prema potrebi: 86 (43%)
- Impulzivno: 34 (17%)
- Ne znam: 22 (11%)
Zaključak: Iako većina troši prema potrebi, gotovo trećina učenika razvija odgovorne navike – dobra osnova za napredak.
15. Stav prema brzoj modi:
- Redovito kupujem: 46 (23%)
- Povremeno: 72 (36%)
- Trudim se izbjegavati: 44 (22%)
- Ne razmišljam: 38 (19%)
Zaključak: Više od polovice učenika konzumira brzu modu, što je prilika za edukaciju o alternativama i posljedicama.
16. Biste li se priključili zajedničkoj inicijativi?
- Da: 82 (41%)
- Možda: 68 (34%)
- Ne: 50 (25%)
Zaključak: Više od 3/4 učenika otvoreno je za sudjelovanje u održivim inicijativama, što daje prostor za konkretne školske projekte.
17. Sudjelovanje u edukacijama:
- Više puta: 16 (8%)
- Jednom: 38 (19%)
- Ne, ali bih htio/htjela: 106 (53%)
- Ne i ne zanima me: 40 (20%)
Zaključak: Velika većina učenika nije prošla edukaciju o financijama, no više od polovice to želi – hitna potreba za provedbom radionica.
18. Zadovoljstvo financijskim znanjem:
- Vrlo zadovoljno: 12 (6%)
- Djelomično: 98 (49%)
- Nezadovoljno: 58 (29%)
- Ne znam: 32 (16%)
Zaključak: Većina učenika ne smatra da dovoljno zna – gotovo 80% je djelomično ili nezadovoljno informirano.
19. Treba li financijska pismenost biti u školi?
- Da: 162 (81%)
- Možda: 24 (12%)
- Ne: 14 (7%)
Zaključak: Učenici jasno izražavaju potrebu za uvođenjem financijske pismenosti u školski kurikulum.
20. Koje teme vas zanimaju (više odgovora):
- Osobni budžet: 148 (74%)
- Održiva potrošnja: 108 (54%)
- Investicije i štednja: 96 (48%)
- Banke i krediti: 86 (43%)
- Niti jedna: 22 (11%)
Preporuka:
- Uvođenje financijske pismenosti kao dijela redovnog nastavnog programa.
- Praktične radionice o budžetiranju, štednji i odgovornoj potrošnji.
- Povezivanje financijskih odluka s utjecajem na okoliš kako bi se razvila šira svijest o održivosti.
- Suradnja s bankama, udrugama i lokalnim institucijama u provedbi edukacija.
- Poticanje projektne nastave i inicijativa u školi koje promoviraju zajedničku odgovornost i uključivanje.
Zaključak: Najveći interes postoji za teme izravno vezane uz svakodnevno upravljanje novcem – dobar temelj za buduće radionice.
Opći zaključak istraživanja:
- Učenici srednjih strukovnih škola pokazuju visok potencijal za razvoj financijske i ekološke pismenosti.
- Niska razina znanja o održivim financijama ukazuje na potrebu za sustavnom edukacijom.
- Velika većina učenika zainteresirana je za učenje i otvorena za uključivanje u projekte.
- Najveći izazovi su impulzivna potrošnja, nedostatak budžetiranja i nepoznavanje utjecaja financijskih odluka na okoliš.
Autor: Nada Ratković, prof. mentor