Istraživanje 2024: Zdrava prehrana

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane, nastavnica Nada Ratković, prof. mentor provela je istraživanje pod nazivom „Zdrava prehrana“, u kojoj je sudjelovalo 172 učenika. Rezultati ovog istraživanja pokazali su zanimljive i korisne podatke o prehrambenim navikama učenika.

https://docs.google.com/forms/d/15XFmOsQcV3P3Tw888dg6mo-aZNPkyyZLq0-GuMFGHNY/viewanalytics

Prvo pitanje u anketi odnosilo se na konzumaciju voća i povrća. Čak 73,3% učenika redovito jede voće i povrće, što je vrlo pohvalno. Ipak, 20,3% ih to čini samo ponekad, a manji broj, njih 6,4%, uopće ne ili nisu sigurni konzumiraju li svježe namirnice. To nam pokazuje da postoji prostor za poboljšanje prehrambenih navika kod dijela učenika.

Odgovor	Broj	Udio (%)
Da	126	73.3%
Ponekad	35	20.3%
Ne konzumiram voće i povrće	3	1.7%
Ne znam jer kupujem voće i povrće u prodavaonicama	7	4.1%
Nema svježeg, samo kupovno, ali da konzumiram	1	0.6%

Zaključak: Preko 93% ispitanika konzumira svježe voće i povrće redovno ili povremeno, što je pozitivan pokazatelj prehrambene svijesti.

Na pitanje o dostupnosti svježeg voća i povrća, velika većina učenika, njih 93%, odgovorila je da im je takva hrana dostupna. To znači da dostupnost nije glavni problem, već izbor koji učenici svakodnevno donose.

Zaključak: Velika većina ispitanika ima pristup svježim proizvodima.

Kada je riječ o brzoj hrani, 53,5% učenika ju konzumira ponekad, a 39,5% redovito. Samo 7% ih navodi da je uopće ne jede. Brza hrana često sadrži puno soli, masnoća i malo hranjivih tvari, stoga je važno osvijestiti koliko je umjerena i rijetka konzumacija takve hrane ključna za zdravlje.

Zaključak: Gotovo 93% ispitanika konzumira brzu hranu, makar povremeno. To može biti indikator lošijih prehrambenih navika.

Zabrinjavajući podatak dolazi i iz pitanja o konzumaciji slatkiša i grickalica. Više od dvije trećine učenika navodi da ih jede svakodnevno ili svaki drugi dan. To je previsoka učestalost i može dovesti do problema sa zubima, viškom kilograma te ovisnosti o šećeru.

Zaključak: Slatkiši su čest dio prehrane — više od 60% konzumira ih svakodnevno ili svaki drugi dan.

Dnevni unos tekućine kod učenika pokazuje pozitivniji trend. Više od polovice učenika unosi više od dvije litre tekućine dnevno, dok ih 24,4% unosi više od jedne litre. Međutim, 20,3% učenika unosi manje od jedne litre, što je nedovoljno za zdravo funkcioniranje organizma.

Zaključak: Više od 79% ispitanika unosi dovoljno tekućine dnevno (preko 1L), što je pozitivno.

Na pitanje što najčešće piju, 55,2% učenika odgovorilo je da pije vodu, što je odličan izbor. Ipak, 30,8% učenika pije sve – uključujući i gazirane sokove i alkohol, što je zabrinjavajuće s obzirom na štetan učinak ovih pića na organizam.

Zaključak: Voda dominira kao osnovna tekućina, ali više od trećine ispitanika pije i gazirane/alkoholne/sokove.

Što se tiče tjelesne aktivnosti, rezultati su podijeljeni. Polovica učenika izjavila je da su redovito fizički aktivni, a druga polovica povremeno. Samo 10 učenika izjavilo je da uopće nisu aktivni. To pokazuje da postoji dobra baza, ali i potreba za dodatnim poticanjem svakodnevnog kretanja, poput hodanja, bicikliranja ili sporta.

Zaključak: Ukupno 94.2% ispitanika je barem povremeno fizički aktivno.

U vezi s konzumacijom mlijeka, 40,1% učenika ga pije svakodnevno, a 44,2% povremeno. Samo 15,1% učenika ne konzumira mlijeko, što ukazuje na to da većina ipak unosi ovaj važan izvor kalcija i proteina.

Zaključak: Većina ispitanika konzumira mlijeko, iako neki neredovno.

Učenici su također izrazili svoje mišljenje o GMO hrani. Njih 20,3% smatra da je izrazito štetna, dok 35,5% vjeruje da je štetna u velikim količinama. Zanimljivo je da 35,5% učenika ne zna odgovor, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom o ovoj temi.

Zaključak: Prevladava negativno mišljenje o GMO hrani (preko 59.8%), dok velik broj ispitanika nije siguran (35.5%).

Na kraju, učenici su odgovarali što im je najvažnije kada je riječ o hrani. Najviše ih je izabralo da im je najvažnije da je hrana zdrava, zatim da je ukusna, dok je manji broj učenika istaknuo niskokaloričnost kao važan faktor. To pokazuje da učenici imaju razvijenu svijest o važnosti prehrane za zdravlje.

Zaključak: Zdravlje i ukus dominiraju kao najvažniji faktori pri izboru hrane.

Zaključak

Ispitanici uglavnom pokazuju pozitivne prehrambene navike, ali istovremeno često konzumiraju brzu hranu i slatkiše, uz nedovoljnu informiranost o GMO hrani, što otvara prostor za dodatnu edukaciju o zdravom načinu života.

Rezultati ankete pokazuju da učenici imaju osnovnu svijest o važnosti zdrave prehrane, no mnogi se i dalje svakodnevno suočavaju s izazovima u obliku brze hrane, slatkiša i nedovoljnog kretanja. Iako je većini dostupno svježe voće i povrće, mnogi se ipak ne odlučuju za njihovu redovitu konzumaciju. Dobra je vijest da većina učenika redovito pije vodu i da su fizički aktivni.

1. Većina učenika ima dostupnu zdravu hranu, ali je problem u navikama i izborima.
2. Potrebna je dodatna edukacija o uravnoteženoj prehrani, rizicima brze hrane i šećera.
3. Fizička aktivnost i unos vode su pozitivne točke.
4. Mladi žele jesti zdravo, ali ih treba motivirati i informirati.

Preporuke

Kako bismo poboljšali prehrambene navike i zdravlje učenika, preporučujemo:

1. Edukaciju o zdravoj prehrani kroz radionice i predavanja.
2. Poticanje konzumacije vode umjesto gaziranih sokova.
3. Uvođenje „Dana bez brze hrane“ ili „Zdravog dana“ u školi.
4. Organizaciju sportskih aktivnosti i izazova.
5. Uključivanje roditelja u informiranje o prehrani kod kuće.

Zdrava prehrana i pravo na kvalitetnu hranu nisu luksuz – to je temelj boljeg života i sigurnije budućnosti za sve nas.

Obilježavanje Svjetskog dana hrane 2024.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrana nastavnica Nada Ratković, prof. mentor je održala predavanje za učenike 2. a. 2.b. i 2.c zanimanja ekonomist i komercijalist

Predavanje za učenike: na temu: „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“

Rezultati istraživanja “Zdrava prehrana”

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada. Ovaj dan pokrenula je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) s ciljem podizanja svijesti o problemima gladi, siromaštva, pothranjenosti i važnosti pristupa kvalitetnoj i sigurnoj hrani za sve ljude na svijetu.

Ovogodišnji slogan glasi „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“, čime se naglašava kako je dostupnost hrane temeljno ljudsko pravo, a ne privilegija. Hrana treba biti dostupna svima – i to ne bilo kakva, već hranjiva, sigurna i pristojne kvalitete.

Hrana je ključna za zdravlje, učenje, rast i cjelokupno funkcioniranje našeg organizma. Zdrava prehrana doprinosi boljoj koncentraciji u školi, jačem imunitetu i općem zadovoljstvu. S druge strane, loše prehrambene navike mogu uzrokovati brojne zdravstvene probleme kao što su pretilost, dijabetes i manjak energije.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik