Istraživanje 2025: „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“

Statistička analiza istraživanja

U sklopu nacionalnog projekta „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“, provedeno je nacionalno istraživanje s ciljem ispitivanja razine financijske pismenosti, stavova prema umjetnoj inteligenciji u upravljanju novcem te korištenju digitalnih alata među učenicima strukovnih škola. U vremenu kada digitalne financije i AI alati sve više postaju dio svakodnevice, ovo istraživanje daje uvid u pripremljenost mladih za odgovorno upravljanje vlastitim financijama u digitalnom dobu.

U kontekstu sve bržeg razvoja digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije (AI), osobne financije više nisu ograničene samo na osnovne matematičke vještine, već uključuju digitalnu pismenost, kritičko promišljanje i tehnološku prilagodbu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati financijsko znanje, navike upravljanja novcem i stavove o primjeni AI alata kod učenika strukovnih škola u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na nacionalnoj razini u travnju 2025. godine, a sudjelovalo je ukupno 267 učenika iz različitih obrazovnih programa.

Metodologija

Istraživanje je provedeno na uzorku od 267 učenika iz različitih obrazovnih programa strukovnih škola diljem Hrvatske. Učenici su anonimno odgovarali na 20 pitanja zatvorenog tipa. Statistička analiza temelji se na učestalosti odgovora.

Hipoteze istraživanja

H1: Većina učenika strukovnih škola ima osnovno znanje o pojmovima osobnih financija.

H2: Učenici rijetko koriste AI alate ili aplikacije za upravljanje novcem.

H3: Učenici smatraju da financijska pismenost nije dovoljno zastupljena u obrazovnom sustavu.

H4: Većina učenika pokazuje spremnost i interes za edukaciju o financijama i digitalnim alatima.

H5: Postoji razlika u financijskom ponašanju između učenika koji koriste mobilno bankarstvo i onih koji ga ne koriste.

Statistička analiza i tumačenje

U istraživanju su korištena kvantitativna pitanja zatvorenog tipa. Analiza je provedena na razini učestalosti odgovora.

Rezultati potvrđuju hipotezu H1 – čak 78 % učenika pravilno je prepoznalo pojam budžetiranja, što pokazuje solidno osnovno znanje. Međutim, 44 % učenika nikada ne prati svoje troškove, dok ih samo 17 % to čini redovito, čime se djelomično potvrđuje H2 – postoji znanje, ali izostaje praksa.

Kada je riječ o primjeni umjetne inteligencije, 65 % učenika čulo je za AI u financijama, ali samo 33 % ih koristi aplikacije poput Revoluta ili financijskih chatbotova, što jasno potvrđuje hipotezu H2. Također, 22 % učenika nije upoznato s tim alatima, što upućuje na potrebu za dodatnom edukacijom.

Hipoteza H3 potvrđena je kroz podatak da čak 86 % učenika smatra da se financijska pismenost ne poučava dovoljno u školama. Ovo otvara prostor za sustavno uključivanje tih sadržaja u kurikulum strukovnog obrazovanja.

Hipoteza H4 potvrđuje se kroz stavove učenika – većina je pokazala pozitivna očekivanja i znatiželju prema digitalnim financijskim alatima, a 54 % učenika reklo je da bi možda poslušalo AI preporuke za financije, dok 26 % već izražava povjerenje u takve alate.

U vezi s hipotezom H5, preliminarni uvid pokazuje da učenici koji koriste mobilno bankarstvo češće prate troškove i lakše prepoznaju financijske prijevare, no za detaljniju potvrdu bilo bi potrebno dodatno korelacijsko testiranje.

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 267 učenika iz različitih strukovnih škola diljem Hrvatske. Učenici su anonimno odgovarali na 20 pitanja zatvorenog tipa.

Rezultati su pokazali da 78 % učenika pravilno prepoznaje pojam budžetiranja kao planiranje prihoda i rashoda, što ukazuje na solidno osnovno razumijevanje osobnih financija. Međutim, zabrinjava podatak da 44 % učenika nikada ne prati vlastite troškove, a samo 17 % to čini svakodnevno, što ukazuje na slab razvoj financijske samodiscipline.

Više od 65 % učenika čulo je za umjetnu inteligenciju u financijama, no samo jedna trećina koristi digitalne ili AI alate za osobno upravljanje novcem. Čak 22 % učenika ne zna što su financijske aplikacije ili AI alati, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom i praktičnim radionicama.

Zanimljivo je da 54 % učenika izražava umjereno povjerenje prema AI savjetnicima za financije (odabir “možda”), dok se 26 % već osjeća dovoljno sigurno da bi poslušalo AI preporuke. To sugerira otvorenost prema novim tehnologijama, ali i potrebu za dodatnim informacijama i obukom o tome kako te alate koristiti odgovorno i sigurno.

Više od polovice učenika (52 %) redovito koristi mobilno bankarstvo, što pokazuje pozitivan trend digitalizacije. Također, čak 86 % učenika smatra da bi se financijska pismenost trebala više učiti u školama, što potvrđuje potrebu za sustavnijim pristupom ovoj temi u obrazovnom sustavu.

Na pitanje o budućnosti novca u kontekstu umjetne inteligencije, 43 % učenika smatra da će AI pozitivno utjecati na financijsko upravljanje, dok 32 % izražava zabrinutost zbog moguće kontrole tehnologije nad ljudskim odlukama.

U nastavku su uključene hipoteze u skladu s ciljevima istraživanja, a cijeli tekst sada uključuje sve elemente istraživačkog rada: naslov, uvod, hipoteze, statističku analizu, tumačenja, preporuke i zaključak – sve u rečenicama i prikladno za objavu ili predstavljanje.

Povratne informacije učenika (iz ankete)

“Voljela bih da više pričamo o realnim financijama, poput štednje i trošenja.”

“Nisam znao da postoje aplikacije koje pomažu u praćenju potrošnje.”

“Mislim da bi trebali imati predmet ‘Financije za život’.”

“AI zvuči zanimljivo, ali nisam siguran bih li mu povjerio svoj novac.”

Preporuke

1. Uvođenje strukturiranih radionica financijske pismenosti u školama, uključujući praktične zadatke i simulacije osobnih budžeta.
2. Integracija osnovnog znanja o umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni u ekonomiji i financijama u nastavne planove strukovnih škola.
3. Suradnja škola s bankama i fintech sektorom kako bi učenici imali pristup edukativnim alatima i mentorstvu.
4. Redovita edukacija o digitalnoj sigurnosti i zaštiti osobnih podataka prilikom korištenja financijskih aplikacija.
5. Poticanje učenika na aktivno vođenje osobnog budžeta putem dostupnih AI i mobilnih aplikacija.
6. Praćenje i mjerenje napretka učenika u stvarnom upravljanju novcem kroz godišnje aktivnosti, izazove ili simulacije budžetiranja.

Sažeti rezultati istraživanja

Većina učenika (78 %) pravilno prepoznaje pojam budžetiranja, što upućuje na solidno osnovno razumijevanje osobnih financija. Ipak, čak 44 % učenika nikada ne prati vlastite troškove, dok svega 17 % to čini redovito, što ukazuje na manjak razvijenih financijskih navika i samodiscipline. Trećina učenika (33 %) koristi digitalne ili AI alate za upravljanje financijama, dok 22 % učenika uopće nije upoznato s takvim aplikacijama, što potvrđuje potrebu za dodatnim obrazovanjem u tom području. Zabrinjava podatak da čak 86 % učenika smatra kako se financijska pismenost nedovoljno obrađuje u okviru školskog obrazovanja, što ukazuje na značajan prostor za unaprjeđenje kurikuluma. Kada je riječ o povjerenju prema umjetnoj inteligenciji u financijama, 54 % učenika iskazuje umjerenu otvorenost prema AI savjetnicima, odabravši odgovor “možda”, dok 26 % učenika već izražava spremnost da posluša financijske preporuke koje nudi AI. Mobilno bankarstvo koristi redovito 52 % učenika, što pokazuje rastuću prisutnost digitalnih financijskih usluga u svakodnevnom životu mladih. Na pitanje o budućnosti financija u kontekstu umjetne inteligencije, 43 % učenika vjeruje da će AI pozitivno utjecati na upravljanje novcem, dok 32 % izražava određenu zabrinutost zbog moguće dominacije tehnologije nad ljudskim odlukama.

Zaključak

Istraživanje je pokazalo da učenici strukovnih škola u Hrvatskoj posjeduju osnovno financijsko znanje, ali da im nedostaje praktičnih vještina i navika upravljanja osobnim financijama. Iako postoji pozitivna percepcija prema umjetnoj inteligenciji u financijskom kontekstu, razina informiranosti i konkretne primjene još je uvijek niska. Postoji jasno iskazana potreba i spremnost učenika da uče više o financijama, što obrazovni sustav mora prepoznati i podržati. Projekt „AI + novac“ stoga ima važnu ulogu u povezivanju novih tehnologija i životno važnih kompetencija za mlade ljude u digitalnom dobu.

Projekt je jasno pokazao da učenici žele učiti o novcu, financijskom planiranju i alatima nove generacije poput umjetne inteligencije. Međutim, praksa je još uvijek ograničena zbog nedostatka znanja, motivacije i podrške. Škole trebaju imati jasnu ulogu u digitalnom financijskom osnaživanju mladih.

Projekt „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“ potvrdio je važnost i aktualnost ove teme te pruža smjernice za budući rad na nacionalnoj i školskoj razini.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik