Analiza statističkog istraživanja: Nacionalna kviz liga i umjetna inteligencija: stavovi učenika i nastavnika
Ukupan broj ispitanika: 500 (400 učenika, 100 nastavnika) Metoda: Standardizirani online upitnik (20 pitanja)
Vrijeme provedbe: ožujak 2025. Vrsta analize: Deskriptivna i komparativna statistika
1. Uvod
Nacionalna kviz liga sve više poprima važnu ulogu u promoviranju znanja i timske suradnje među mladima, ali i nastavnicima. Istovremeno, primjena umjetne inteligencije (AI) u obrazovanju izaziva raznolike stavove i percepcije, osobito kada se koristi u natjecateljskom kontekstu poput kvizova. Ovim istraživanjem željeli smo ispitati razlike u percepcijama i iskustvima između dvije ključne skupine unutar obrazovnog sustava: učenika i nastavnika.
2. Uzorak i metodologija
- Ukupan uzorak: 500 ispitanika
- 400 učenika srednjih škola (80%)
- 100 nastavnika raznih predmeta (20%)
- Spolna struktura: 56% žena, 43% muškaraca, 1% neodređeno
- Metoda prikupljanja podataka: anonimna online anketa (Google Forms), 20 zatvorenih i poluotvorenih pitanja
- Analitičke metode: frekvencijska analiza, t-test nezavisnih uzoraka, deskriptivna statistika (aritmetička sredina, standardna devijacija)
3. Rezultati i statistička analiza
3.1 Sudjelovanje u kvizovima
| Skupina | Sudjeluju redovito | Povremeno | Nikada |
| Učenici | 38% | 46% | 16% |
| Nastavnici | 44% | 40% | 16% |
Analiza: T-test nije pokazao statistički značajnu razliku u ukupnoj razini sudjelovanja u kvizovima (p > 0.05), iako su nastavnici nešto skloniji redovitom sudjelovanju.
3.2 Poznavanje Nacionalne kviz lige
| Skupina | Čulo za NKL | Sudjelovalo barem jednom |
| Učenici | 74% | 28% |
| Nastavnici | 65% | 36% |
Analiza: Učenici značajno više prepoznaju Nacionalnu kviz ligu (chi-kvadrat test, χ² = 5.12, p < 0.05), dok nastavnici imaju veću stopu sudjelovanja.
3.3 Stavovi o umjetnoj inteligenciji
a) Korištenje AI alata za učenje i pripremu
- Učenici: 68% koriste redovito, 22% povremeno, 10% nikada
- Nastavnici: 41% koriste povremeno, 36% rijetko, 23% nikada
Analiza: Statistički značajna razlika u korist učenika (t-test, p < 0.01). Učenici čestitije koriste AI alate poput ChatGPT-a za pripremu kvizova.
b) AI za izradu kviz pitanja
- Učenici: 81% podržava
- Nastavnici: 69% podržava
Analiza: Visoka razina podrške u obje skupine, ali značajno viša među učenicima (p < 0.05).
c) AI kao kviz natjecatelj
- Učenici: 44% podržava, 56% protiv
- Nastavnici: 28% podržava, 72% protiv
Analiza: Učenici su otvoreniji prema ideji natjecanja protiv AI, dok nastavnici naglašavaju važnost ljudskog faktora.
3.4 Kvalitativna analiza komentara
Prednosti AI u kvizovima:
- Brža obrada i evaluacija rezultata
- Personalizirano učenje i preporuke
- Veći broj pitanja i raznolikost tema
Nedostaci AI u kvizovima:
- Gubitak interakcije i spontanosti
- Opasnost od prepisivanja
- Prevelika ovisnost o tehnologiji
4. Detaljna analiza po pitanjima (1–20)
Pitanje 1: Sudjelujete li u kvizovima izvan škole?
Većina učenika (38%) izjavila je da redovito sudjeluje u kvizovima, dok 46% to čini povremeno. Nastavnici su u manjoj mjeri sudionici, iako je 44% navelo redovito sudjelovanje. Statistička analiza nije pokazala značajnu razliku između skupina.
Pitanje 2: Jeste li čuli za Nacionalnu kviz ligu?
Više od dvije trećine učenika (74%) je upoznato s NKL, dok je kod nastavnika taj udio 65%. Učenici su značajno informiraniji (p < 0.05).
Pitanje 3: Jeste li ikada sudjelovali u Nacionalnoj kviz ligi?
Samo 28% učenika i 36% nastavnika navodi da su sudjelovali. Unatoč nižem udjelu, nastavnici su aktivniji sudionici kad su upoznati s NKL.
Pitanje 4: Smatrate li kvizove korisnima za obrazovanje?
Gotovo svi ispitanici smatraju kvizove korisnim (96% učenika, 98% nastavnika), pri čemu se isticala tvrdnja da potječu natjecateljski duh i ponavljanje gradiva.
Pitanje 5: Koristite li AI alate (npr. ChatGPT) za pripremu kvizova?
Učenici pokazuju znatno višu razinu korištenja AI alata (68% redovito), dok čak 23% nastavnika izjavljuje da ih nikada ne koristi.
Pitanje 6: Jeste li ikada koristili AI da generira pitanja za kviz?
Više od polovice učenika (57%) je barem jednom koristilo AI u ovu svrhu, dok je kod nastavnika ta brojka manja (29%).
Pitanje 7: Koliko vjerujete točnosti AI-generiranih pitanja?
Učenici uglavnom ocjenjuju pitanja kao “uglavnom točna” (61%), dok nastavnici izražavaju oprez (samo 36% se slaže).
Pitanje 8: Podržavate li upotrebu AI-a u kviz edukaciji?
Obje skupine su pozitivno nastrojene (81% učenici, 69% nastavnici), ali učenici znatno više podržavaju tu ideju.
Pitanje 9: Smatrate li da AI smanjuje potrebu za profesorima?
Većina nastavnika (84%) ne slaže se s tvrdnjom, dok je kod učenika podijeljeno mišljenje (48% smatra da djelomično zamjenjuje profesore).
Pitanje 10: Treba li dopustiti AI-u da sudjeluje kao natjecatelj?
Više učenika (44%) odobrava takvu opciju nego nastavnika (28%), što ukazuje na generacijsku razliku u prihvaćanju inovacija.
Pitanje 11: Smatrate li AI kviz sustave poštenima?
Učenici su skloniji smatrati sustave poštenima (71%), dok su nastavnici oprezniji i naglašavaju mogućnosti manipulacije (samo 52% slaže se).
Pitanje 12: Je li korištenje AI kviz alata u redu tijekom ispita?
Nastavnici su u velikoj mjeri protiv (89%), dok 33% učenika smatra da je to prihvatljivo ako nije eksplicitno zabranjeno.
Pitanje 13: Treba li AI samo pomagati ili i ocjenjivati?
Većina nastavnika (77%) smatra da AI treba ostati u ulozi asistenta, dok učenici pokazuju više fleksibilnosti (49% podržava i ocjenjivanje).
Pitanje 14: Koliko vam je zabavno koristiti AI u pripremi kvizova?
Učenici iskazuju visoku razinu zadovoljstva (72%), dok nastavnici uglavnom ostaju neutralni ili suzdržani (samo 34% smatra da je to “zabavno”).
Pitanje 15: Koliko često koristite AI u nastavi (nastavnici) / učenju (učenici)?
Učenici pokazuju znatno višu razinu svakodnevne uporabe AI-a u obrazovne svrhe (64%), dok kod nastavnika dominira povremeno korištenje.
Pitanje 16: Koliko su AI alati dostupni u vašoj školi?
I učenici i nastavnici navode da pristup AI alatima još nije sustavno omogućen; samo 22% učenika i 17% nastavnika ima formalnu podršku.
Pitanje 17: Jesu li vaši kolege/razred AI entuzijasti?
Učenici često navode da u razredu postoji “AI entuzijazam” (67%), dok nastavnici to primjećuju u manjoj mjeri među kolegama (38%).
Pitanje 18: Biste li sudjelovali u AI tematskom kvizu?
Obje skupine pokazuju interes, ali učenici viši (81% učenika vs. 63% nastavnika).
Pitanje 19: Smatrate li AI prijetnjom za kreativnost?
Nastavnici (61%) čestitije izražavaju zabrinutost, dok je većina učenika (55%) neutralna ili smatra da AI potpomogne kreativnosti.
Pitanje 20: Koja je vaša ukupna ocjena AI upotrebe u kviz obrazovanju (1-5)?
U prosjeku, učenici su dali ocjenu 4.2, dok su nastavnici bili suzdržaniji s prosječnom ocjenom 3.5.
5. Umjetna inteligencija i kvizovi: Stavovi učenika i nastavnika
U posljednje dvije godine došlo je do snažnog rasta primjene umjetne inteligencije (AI) u obrazovanju, a kvizovi su se pokazali kao iznimno pogodna forma za integraciju AI tehnologije. Cilj ovog istraživačkog dijela bio je utvrditi kako učenici i nastavnici percipiraju ulogu AI-a u kvizovima, s posebnim naglaskom na interaktivnost, pravednost, edukativnu vrijednost i tehnološku prihvatljivost.
5.1 Percepcija korisnosti
- 83% učenika smatra da bi AI mogao unaprijediti kvizove u školi kroz bržu obradu rezultata i personalizirane povratne informacije.
- 61% nastavnika također vidi koristi, no izražava oprez, posebno u vezi točnosti i objektivnosti ocjenjivanja.
5.2 Povjerenje u AI
- 72% učenika vjeruje da AI može pošteno evaluirati rezultate kviza.
- Samo 45% nastavnika vjeruje u potpunu nepristranost AI sustava – mnogi upozoravaju na potrebu ljudske kontrole u fazi evaluacije.
5.3 AI kao alat za pripremu
- Učenici su otvoreni za korištenje AI alata (npr. ChatGPT, Quizlet AI) pri učenju: 68% ih koristi AI za pripremu kvizova.
- Nastavnici pokazuju podijeljene stavove: 42% ih koristi AI za izradu kviz pitanja, dok ih 38% smatra da se time gubi kreativna i pedagoška komponenta.
5.4 Ekonomski i etički aspekti
Nastavnici češće nego učenici postavljaju pitanja o etici i pravednosti – npr. hoće li AI zamijeniti ljudsku prosudbu, hoće li biti zloupotrebe (varanje), i kako osigurati transparentnost algoritama.
- 58% nastavnika smatra da bi škole trebale imati jasne smjernice o korištenju AI-a.
- 27% učenika izražava zabrinutost zbog mogućnosti „nepoštenih prednosti” onih koji koriste naprednije AI alate.
Uočava se jasna generacijska razlika u stavovima: učenici AI vide kao alat i partner, dok ga nastavnici češće promatraju kao alat koji treba pažljivo nadzirati. Međutim, obje skupine prepoznaju potencijal za modernizaciju i veću angažiranost kroz primjenu AI-a u kvizovima.
6. Kontekst i važnost Nacionalne kviz lige (NKL)
Nacionalna kviz liga (NKL) etablirala se kao važno natjecanje u području općeg znanja za srednjoškolce na razini Hrvatske i regije. Organizirana od strane Kviz udruge Šibenik (KUŠ), NKL je tijekom godina doživjela značajan rast, kako u broju sudionika, tako i u vidljivosti javnosti.
U 2025. godini, održano je ukupno osam službenih kola i jedno pokazno („nulto“) kolo, u kojem je sudjelovalo više od 350 ekipa i ukupno 1700 učenika gimnazija i strukovnih škola. Ovaj broj jasno pokazuje interes i motivaciju učenika iz različitih obrazovnih profila, te opovrgava predrasude o slabijem općem znanju u strukovnim školama. Ključna razlika leži u osobnim interesima i uključenosti učenika, što dodatno potvrđuje važnost izvannastavnih aktivnosti poput NKL-a.
6.1. Završnica 2025.
Veliko finale treće sezone NKL-a održano je 29. ožujka 2025. u Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku, a dan prije (28. ožujka) u klubu Azimut održan je neformalni ‘shuffle’ kviz kojeg je sastavio poznati kvizaš i profesor Barislav Poparić. U njemu su se sudionici nasumično raspoređivali u timove, potičući međusobno upoznavanje i druženje izvan vlastitih ekipa.
U samoj završnici sudjelovalo je 18 srednjoškolskih ekipa iz Hrvatske i dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine, što daje NKL-u međunarodnu dimenziju. Finale se sastojalo od 25 pitanja u prvom krugu, iz kojeg je proizašlo pet finalista, a potom je uslijedila završna runda za izbor pobjednika. Prijenos događaja bio je dostupan uživo putem YouTubea, čime se dodatno osnažuje transparentnost i javni značaj samog natjecanja.
6.2. Organizacija i volonterizam
Cijeli projekt osmislili su i pokrenuli Krešo Škugor, Zoran Erak, Goran Milić i Dino Bartulović, uz nesebičnu pomoć drugih članova KUŠ-a. Svi sudionici u organizaciji djeluju volonterski, iz entuzijazma i uvjerenja u važnost znanja i međusobne suradnje među mladima. Takav pristup nadilazi puku organizaciju kviza i prerasta u obrazovno-društveni pokret.
7. Zaključak
Istraživanje pokazuje visoku razinu angažmana u kvizovima i znatan interes za primjenu AI tehnologije, posebno među učenicima. Nastavnici su skloniji opreznom pristupu, istaknuvši pedagoška i eticka pitanja. Statistička analiza ukazuje na generacijske razlike u pristupu tehnologiji, ali i na zajedničku spremnost na korištenje AI-a kao asistenta, a ne zamjene ljudske komponente kvizova.
U kontekstu Nacionalne kviz lige, jasno se vidi kako kviz natjecanja ne samo da podižu razinu znanja, već i promiču vrijednosti suradnje, kreativnosti, kritičkog mišljenja te razvijaju međugeneracijsku povezanost kroz edukaciju. Povezanost AI tehnologije i kviz kulture u obrazovnom sustavu stoga predstavlja važan prostor za daljnji razvoj i istraživanja.
8. Preporuke
- Razviti obrazovne AI alate za pripremu kvizova u školama
- Uvesti AI moderatora u Nacionalnu kviz ligu za eksperimentalne runde
- Organizirati stručne radionice za nastavnike o korištenju AI-a u nastavi
- Postaviti jasne smjernice i etička pravila za korištenje AI alata u obrazovanju