U sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti provedeno je istraživanje pod nazivom “Tvoj klik, tvoj trag“. U istraživanju je sudjelovalo 260 ispitanika, učenika škole iz raznih zanimanja , uključujući učenike 4.a razreda koji su sudjelovali u istoimenoj radionici.

Metodologija: Nakon provedene radionice „Tvoj klik, tvoj trag“, provedena je anonimna anketa s ciljem procjene utjecaja aktivnosti na znanja, stavove i navike učenika vezane uz digitalni otisak, sigurnost na internetu i prepoznavanje dezinformacija. Anketa se sastojala od 20 zatvorenih pitanja (odgovori na zaokruživanje), a obuhvatila je 260 ispitanika fokusiranih na razumijevanje pojma digitalnog otiska, sigurnosti na internetu i prepoznavanja dezinformacija.

Digitalni otisak predstavlja niz podataka koje ostavljamo kada svaki put koristimo internet, a odnose se na: stranice, elektroničku poštu, aplikacije na mobilnim uređajima, društvene mreže, videozapise, online igre te pretraživane informacije. Vaši digitalni otisci sastoje se od: sadržaja (objava, pregleda, komentara, slika itd.) kojeg stvarate, postavljate i dijelite, kao i sadržaja koji drugi objavljuju i podijele, s vama i o vama.

DETALJNA ANALIZA PO PITANJIMA

Analizom rezultata dolazimo do nekoliko ključnih uvida:

1. Poznavanje pojma digitalnog otiska je visoko – 82% učenika zna što je digitalni otisak. To ukazuje na relativno visoku razinu svijesti, ali 18% još uvijek nije sigurno ili ne zna, što otvara prostor za dodatno pojašnjenje i edukaciju.
2. Samo 36% učenika često razmišlja o tragovima koje ostavljaju na internetu, dok ih 20% o tome nikada nije razmišljalo. Ovaj podatak sugerira potrebu za dubljim osvještavanjem posljedica digitalnog ponašanja.
3. Razliku između aktivnog i pasivnog otiska zna 60% učenika. Iako je to većina, 40% još uvijek ne razumije tu važnu razliku, što može utjecati na njihovu sposobnost da prepoznaju kako i kada ostavljaju podatke.
4. Čak 71% učenika googlalo je vlastito ime, što pokazuje znatiželju i određeni stupanj osviještenosti o online prisutnosti.
5. Objavljivanje osobnih podataka još je uvijek raširena pojava – čak 80% učenika to čini barem povremeno, što ukazuje na potencijalne sigurnosne rizike.
6. Privatni profili koristi 66% učenika, no trećina još uvijek ima javne profile, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom o postavkama privatnosti.
7. Prepoznavanje dezinformacija: 58% smatra da zna prepoznati dezinformacije, dok 42% nije sigurno ili ne zna. Ovo je jedan od najslabijih rezultata, unatoč važnosti teme.
8. Alate za provjeru izvora koristi samo 21% učenika, što jasno pokazuje da teorijsko znanje nije dovoljno bez praktične primjene i ponavljanja.
9. Većina učenika (85%) susrela se s lažnim vijestima, no samo ih 16% uvijek provjerava prije dijeljenja. Ova praksa dijeljenja bez provjere informacija izrazito je zabrinjavajuća.
10. Clickbait sadržaj prepoznaje 73% učenika, što je ohrabrujuće, ali još uvijek četvrtina ne razlikuje manipulativne naslove.
11. Čuvanje osobnih podataka važnim smatra 91% učenika, što je odličan pokazatelj vrijednosnog razumijevanja privatnosti.
12. Samo 38% koristi jake lozinke i dodatnu autentifikaciju, što pokazuje veliki jaz između znanja i sigurnosne prakse.
13. Zlostavljanje online zna prijaviti 61% učenika, dok 39% ne zna kome bi se obratilo, što zahtijeva hitnu dodatnu edukaciju o mrežnoj sigurnosti i institucionalnoj zaštiti.
14. Osjećaj sigurnosti na internetu je umjeren – samo 47% osjeća se sigurno, a 39% to uvjetuje konkretnom situacijom. Ovo je znak da učenici prepoznaju složenost online okruženja.
15. Trećina učenika prati influencere koji dijele dezinformacije nesvjesno. Ovo ukazuje na važnost razvoja kritičkog mišljenja i edukaciju o odgovornom konzumiranju sadržaja.
16. Prepoznavanje lažnih profila sposobno je 57% učenika. Polovica još uvijek nije sigurna u procjenu identiteta drugih korisnika.
17. Komentari na internetu nisu uvijek promišljeni – 36% učenika ne razmišlja o njihovim posljedicama, što može dovesti do problema poput cyberbullyinga.
18. Radionica je bila korisna – 88% učenika navodi da im je pomogla bolje razumjeti digitalni svijet, što potvrđuje kvalitetu sadržaja i izvedbe.
19. Čak 93% učenika bi preporučilo radionicu drugima, što ukazuje na visok stupanj motivacije i angažiranosti.

Rezultati pokazuju da učenici imaju solidnu teorijsku osnovu o digitalnom otisku, ali im nedostaje primjena u svakodnevnoj praksi – osobito kada je riječ o provjeri izvora, korištenju alata, postavkama privatnosti i zaštiti osobnih podataka. Praktične vježbe, kao što su analiza vijesti i kvizovi, pokazale su se učinkovitim, no potrebno je još više naglaska na stvarnim situacijama. Posebno zabrinjava činjenica da mnogi učenici ne koriste sigurnosne alate, ne prepoznaju manipulativne sadržaje, te dijele informacije bez provjere izvora. Osim toga, visok postotak učenika ne zna kome se obratiti u slučaju online prijetnji ili nasilja.

KLJUČNI NALAZI:

1. Znaš li što je digitalni otisak?

• Da: 82%
• Ne: 8%
• Nisam siguran/na: 10%
• Jesi li ranije razmišljao/la o tome kakav digitalni trag ostavljaš?

• Da, često: 36%
• Ponekad: 44%
• Nikada: 20%
• Znaš li razliku između aktivnog i pasivnog digitalnog otiska?

• Da: 60%
• Ne: 40%
• Jesi li ikada googlao/la svoje ime?

• Da: 71%
• Ne: 29%
• Objavljuješ li često osobne podatke (lokacija, škola, slike)?

• Da: 25%
• Povremeno: 55%
• Ne: 20%
• Smještaš li privatni profil na društvenim mrežama?

• Da: 66%
• Ne: 34%
• Znaš li kako prepoznati dezinformaciju?

• Da: 58%
• Djelomično: 32%
• Ne: 10%
• Koristiš li neki alat za provjeru izvora informacija (npr. Google Reverse Image Search)?

• Da: 21%
• Ne: 79%
• Jesi li se ikada susreo/la s lažnom vijesti online?

• Da: 85%
• Ne: 15%
• Provjeravaš li vijesti prije dijeljenja?

• Uvijek: 16%
• Ponekad: 52%
• Nikada: 32%
• Prepoznaješ li što je clickbait?

• Da: 73%
• Ne: 27%
• Jesi li svjestan/na koliko je važno čuvati svoje osobne podatke?

• Da: 91%
• Ne: 9%
• Znaš li kome se možeš obratiti ako te netko zlostavlja online?

• Da: 61%
• Ne: 39%
• Osjećaš li se sigurno dok koristiš internet?

• Da: 47%
• Ne: 14%
• Ovisi o situaciji: 39%
• Pratiš li sadržaj influencera koji dijele dezinformacije?

• Da, ali nisam znao/la: 30%
• Ne: 50%
• Da, i svjestan/na sam toga: 20%
• Koristiš li složene lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju?

• Da: 38%
• Ne: 62%
• Bi li znao/la prepoznati lažni profil na mreži?

• Da: 57%
• Ne: 43%
• Razmišljaš li o posljedicama svojih komentara na mreži?

• Da: 64%
• Ne: 36%
• Misliš li da ti je ova radionica pomogla da bolje razumiješ digitalni svijet?

• Da: 88%
• Ne: 12%
• Bi li preporučio/la ovu radionicu drugim razredima?

• Da: 93%
• Ne: 7%

ZAKLJUČNA ANALIZA:

Rezultati istraživanja pokazuju da je većina učenika svjesna postojanja digitalnog otiska, ali još uvijek mnogi ne koriste alate za provjeru informacija (79%). Iako 91% učenika prepoznaje važnost zaštite osobnih podataka, tek 38% koristi složene lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju. Više od polovice učenika (52%) ne provjerava uvijek informacije prije dijeljenja, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama iz područja medijske i informacijske pismenosti. Radionica je bila vrlo korisna prema percepciji učenika – 88% smatra da im je pomogla bolje razumjeti digitalni svijet, a 93% bi je preporučilo drugima. To potvrđuje učinkovitost nastavnog pristupa temeljenog na praktičnim vježbama i interaktivnom učenju.

Radionica „Tvoj klik, tvoj trag“ pokazala je izniman edukativni potencijal te bi trebala postati model za buduće aktivnosti u području medijske i informacijske pismenosti.

PREPORUKE ZA DALJNJI RAD:

1. Ponavljanje sličnih radionica tijekom školske godine, uključujući primjere iz stvarnog života.
2. Uvođenje edukacije o alatima za provjeru informacija (npr. rad s Google alatima, fact-checking portalima).
3. Poseban modul o zaštiti privatnosti i korištenju sigurnih lozinki, s praktičnim zadacima.
4. Uključivanje roditelja putem letaka ili radionica kako bi i oni razumjeli važnost digitalne sigurnosti djece.
5. Razrada vodiča ‘Što učiniti u slučaju online prijetnje?’ u suradnji s razrednicima, pedagogom i školskim psihologom.
6. Redovita analiza digitalnog identiteta učenika kroz samoprocjene i refleksije.
7. Jačanje suradnje s vanjskim partnerima, udrugama i medijskim edukatorima koji mogu provoditi dodatne oblike obrazovanja.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik