https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2025-raspored-dogadanja

Radionica: “Tvoj klik, tvoj trag”

Radionica je uspješno provedena s ciljem podizanja svijesti učenika o njihovom digitalnom otisku te razvijanja vještina prepoznavanja dezinformacija i sigurnog ponašanja na internetu. U radionici su sudjelovali učenici 4.a razreda,

Opis i tijek radionice:

Radionica pod nazivom „Tvoj klik, tvoj trag“ bavila se temama digitalnog otiska, prepoznavanja dezinformacija i sigurnosti na internetu. Kroz praktične vježbe i primjere, učenici su učili kako prepoznati lažne vijesti, zaštititi osobne podatke i odgovorno koristiti digitalne alate.

Kroz uvodnu aktivnost učenici su se upoznali s pojmom digitalnog otiska. Uslijedilo je pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog digitalnog traga, a u paru su analizirali vlastiti digitalni profil i njegovu percepciju izvana.

Zatim su učenici raspravljali o sadržajima koje je (ne)primjereno dijeliti te osvijestili vlastiti digitalni identitet. U drugom dijelu, fokusirali smo se na temu dezinformacija i provjere izvora, koristeći alate poput Google Reverse Image Search.

Kroz radni list „Analiza vijesti“, učenici su analizirali primjere i učili prepoznavati vjerodostojnost izvora. Radionicu smo zaključili interaktivnim kvizom „Pametno kroz digitalni svijet“, koji je poslužio kao ponavljanje ključnih pojmova.

Organizatorice i voditeljice radionice bile su nastavnice Nada Ratković, prof. savjetnik i Marijana Bilandžić, prof. savjetnik. Radionica je održana u okviru nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka u trajanju od 90 minuta.

Digitalni otisak odnosi se na sve tragove koje osoba ostavlja u digitalnom prostoru prilikom korištenja interneta i digitalnih tehnologija. To uključuje sve informacije koje korisnik svjesno objavljuje na internetu, ali i podatke koji se prikupljaju automatski, bez njegova znanja.

Postoje dvije glavne vrste digitalnog otiska: aktivni i pasivni. Aktivni digitalni otisak nastaje kada korisnik svjesno ostavi informacije na internetu, primjerice objavom na društvenim mrežama, pisanjem komentara ili ispunjavanjem online obrazaca. S druge strane, pasivni digitalni otisak stvara se automatski, bez izravnog djelovanja korisnika – na primjer, kada internetske stranice prikupljaju podatke o vašoj lokaciji, IP adresi, uređaju koji koristite ili stranicama koje posjećujete.

Razumijevanje vlastitog digitalnog otiska postaje sve važnije jer brojne aplikacije, uključujući i one koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, koriste upravo te podatke za analizu ponašanja korisnika, izradu profila i donošenje preporuka. Na primjer, digitalni otisak može utjecati na oglase koje vidimo, sadržaj koji nam se prikazuje ili čak procjenu kreditne sposobnosti.

Međutim, digitalni otisak nosi i brojne rizike. Pretjerano dijeljenje osobnih podataka može dovesti do narušavanja privatnosti, krađe identiteta, financijskih prijevara ili stvaranja negativne digitalne reputacije. Također, jednom objavljeni sadržaj na internetu često ostaje dostupan godinama, čak i ako ga korisnik kasnije pokuša ukloniti.

Upravljanje digitalnim otiskom uključuje odgovorno korištenje digitalnih alata i redovitu kontrolu osobnih podataka koje dijelimo. Neki od načina zaštite uključuju postavljanje snažnih lozinki, korištenje dvostruke autentifikacije, izbjegavanje objavljivanja osjetljivih informacija, korištenje sigurnih mreža i ograničavanje pristupa lokacijskim podacima.

U obrazovnom kontekstu, važno je mlade osvijestiti o tome kako nastaje digitalni otisak, gdje ostavljaju svoje podatke i kako te informacije mogu biti upotrijebljene – i korisno i štetno. Kroz praktične vježbe, učenici mogu analizirati vlastiti digitalni otisak i razviti strategije za sigurnije i odgovornije korištenje digitalnih tehnologija.

Pridružite se i vi! Naučimo kako ostati sigurni i pametni online!

1. Uvodna aktivnost (5–10 minuta):
   Započinjemo kratkim razgovorom: „Što je to digitalni otisak?“ Učenike potičemo da podijele svoja razmišljanja o tome što sve ostavljaju za sobom kada koriste internet.
2. Razrada teme (10 minuta):
   Učitelj/ica objašnjava pojam aktivnog i pasivnog digitalnog otiska, te kako naše objave, komentari, lajkovi i pretrage ostaju zabilježeni.
3. Rad u parovima (15 minuta):
   Učenici ispunjavaju radni list „Moj digitalni profil“, gdje zamišljaju kako bi ih netko opisao samo na temelju onoga što objavljuju na internetu.
4. Zajednička rasprava (10 minuta):
   Nakon ispunjavanja, razgovaramo o pitanjima: Što se smije, a što ne smije dijeliti? Kako naš profil izgleda drugima? Jesmo li svjesni svog digitalnog identiteta?
5. Dezinformacije i provjera izvora (15 minuta):
   Uvodimo temu lažnih vijesti. Objašnjavamo razliku između dezinformacija i netočnih informacija. Pokazujemo praktične alate za provjeru izvora i fotografija (npr. Google Reverse Image Search).
6. Radni list „Analiza vijesti“ (15 minuta):
   Učenici pojedinačno ili u parovima analiziraju primjer vijesti (prava ili izmišljena) i odgovaraju na pitanja: Je li vijest vjerodostojna? Ima li izvor? Može li se potvrditi negdje drugdje?
7. Završna aktivnost – kviz (10 minuta):
   Učenici rješavaju kviz „Pametno kroz digitalni svijet“ – u online ili papirnatom obliku. Kviz uključuje 5 pitanja koja provjeravaju razumijevanje digitalnog otiska i informacijske pismenosti.
8. Zaključak i poruka za kraj:
   Radionicu završavamo zajedničkim zaključkom: Svaka naša aktivnost na internetu ostavlja trag – birajmo mudro što dijelimo, koga pratimo i čemu vjerujemo.

Zaključak:
Radionica je potvrdila koliko je važno razvijati digitalnu pismenost kod mladih. Učenici su aktivno sudjelovali, učili kroz praktične primjere i osvijestili važnost sigurnog i odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru.

Preporuka

Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili su Priručnik za radionice o digitalnom otisku i čuvanju privatnosti na internetu za učenike osnovnih i srednjih škola “Što Internet zna o meni?”

https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2025/04/brosura-Digitalni-otisak.pdf

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik