Naša škola tradicionalno obilježava Svjetski dan štednje u sklopu kojeg su organizirane brojne aktivnosti u cilju promicanja i jačanja svijesti učenika o važnosti štednje za osobne potrebe svakog pojedinca i suvremenu ekonomiju . Ovaj važan dan obilježen je u duhu jačanja financijske pismenosti, medijske pismenosti, digitalne pismenosti, jačanja poduzetničkog duha i ostvarenja zadanih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja međupredmetnih tema.
Radionica Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti je održana 31. listopada povodom Svjetskog dana štednje, a sudjelovali su učenici trećih i četvrtih razreda srednje strukovne škole, smjer ekonomist sa nastavnicom Nada Ratković, prof. mentor. Trajala je dva puta po 45. minuta u sklopu nastavnih predmeta Vježbenička tvrtka. Cilj radionice bio je podići svijest o važnosti održivih financija, štednje i odgovornog upravljanja novcem u kontekstu izgradnje ekonomski i ekološki stabilnije budućnosti.
Radionica je započela uvodnim pitanjem nastavnice: „Što za vas znači štednja i zašto je važna danas?“
Kroz razgovor s učenicima potaknuta je razmjena mišljenja o svakodnevnim navikama upravljanja novcem, nakon čega je uslijedilo kratko objašnjenje značenja Svjetskog dana štednje. Sudionici su upoznati s činjenicom da štednja u današnjem vremenu inflacije, klimatskih promjena i potrošačke krize nije samo osobna odluka, već i društveno odgovoran čin. Poveznica između financijske pismenosti i održivosti dodatno je naglašena kroz pojam „održivih financija“, koji podrazumijeva povezanost novčanog ponašanja s dugoročnim pozitivnim učinkom na zajednicu i okoliš.
U nastavku radionice obrađeni su tematski blokovi. Prvo je objašnjeno što su održive financije – koncept koji uključuje odgovorno trošenje, štednju i ulaganja u svrhu dugoročne dobrobiti društva i okoliša. Kao konkretni primjeri navedeni su: ulaganja u obnovljive izvore energije, izbjegavanje brze mode (fast fashion), podržavanje lokalnih proizvođača te korištenje usluga financijskih institucija koje podupiru zelene projekte.
Drugi tematski blok bio je posvećen redefiniranju štednje. Naglašeno je da štednja danas ne znači samo odvajanje novca, već i kritičko promišljanje o tome gdje štedimo, kako trošimo i na što trošimo. Ekološki odgovorna štednja uključuje i odustajanje od nepotrebne potrošnje, produženje vijeka trajanja proizvoda te izbjegavanje stvaranja otpada.
U trećem bloku učenici su razmišljali o posljedicama financijske neodgovornosti – ne samo osobno, već i na razini društva i okoliša. Masovna potrošnja, život na kredit i neodrživi proizvodi doprinose zagađenju, stvaranju otpada, ali i društvenim razlikama i nejednakostima. Istaknuto je da svaka potrošačka odluka ima svoju težinu i utjecaj na tržište.
Nakon teorijskog dijela, sudionici su analizirali konkretne podatke. Predstavljeni su rezultati istraživanja Europske investicijske banke iz 2023., prema kojem:
- 66% mladih Europljana priznaje da klimatske promjene utječu na njihove potrošačke navike,
- 71% građana EU spremno je platiti više za proizvode proizvedene na održiv način,
- dok samo 32% njih zna točno objasniti pojam „održive financije“.
Također su prikazani rezultati istraživanja Hrvatske narodne banke iz 2022., gdje se navodi:
- samo 20% građana zna izračunati stvarne troškove kredita,
- 58% građana ne štedi redovito,
- a 65% mladih ne zna razliku između nominalne i efektivne kamatne stope.
Nakon izlaganja, učenici su aktivno sudjelovali u praktičnim zadacima.
U prvom zadatku naziva „Moj zeleni budžet“, učenici su podijeljeni u manje grupe i dobili su zadatak planirati mjesečni budžet za osobu njihovih godina. Njihov zadatak bio je osmisliti financijski plan koji je istovremeno i štedljiv i održiv. Plan je morao uključivati: prehranu, odjeću, prijevoz, zabavu i štednju. Učenici su raspravljali o tome kako izbjeći impulzivnu kupnju, kako odabrati lokalne i sezonske proizvode u prehrani, kako koristiti javni prijevoz umjesto osobnog automobila ili taksija, te kako izdvojiti iznos za štednju, iako je budžet bio ograničen. Nakon predstavljanja budžeta, vodila se rasprava o tome koliko je teško uskladiti financijske i ekološke ciljeve te koji su najveći izazovi koje su uočili.
U drugom zadatku pod nazivom „Odaberi odgovorno“, učenici su analizirali konkretne primjere dvaju proizvoda – jedan proizvod bio je jeftiniji, ali proizveden uz štetu za okoliš i radnička prava (npr. majica iz brze mode), a drugi skuplji, ali proizveden lokalno, uz poštivanje standarda održivosti. Učenici su u grupama morali odlučiti koji proizvod bi odabrali i obrazložiti svoj izbor – jesu li spremni platiti više za održivost i zašto (ili zašto ne). Rasprava je pokazala da učenici prepoznaju važnost održivih odluka, iako im često pristupačnost i cijena predstavljaju prepreku.
Za kraj, nastavnica je sažela ključne poruke radionice. Istaknuto je da održive financije nisu luksuz, već potreba i odgovornost koju dijelimo svi. Svakodnevne odluke – bilo da se radi o kupnji, štednji ili načinu informiranja – imaju stvaran utjecaj na zajednicu i planet.
Završna poruka koju su učenici ponijeli sa sobom bila je:
„Tvoj novac ima moć. Koristi ga mudro – za sebe i za svijet.“
Dodatna aktivnost
Koristeći koncept obrnute učionice, učenici su kod kuće istražili poslovanje banaka te prikupili informacije o mogućnostima štednje i odgovornog raspolaganja novcem koji su dobili ili sami uštedjeli. Svaki učenik izradio je vlastiti uradak u kojem je opisao što za njega znači štednja te odgovorio na pitanje: zašto je važno štedjeti.
U zaključcima su učenici istaknuli kako je ključno razviti samodisciplinu i kontrolirati vlastitu potrošnju. Na taj način, kroz određeno vrijeme moguće je stvoriti financijsku zalihu. Time se izbjegavaju nepotrebni izdaci i omogućuje kupnja željenih stvari bez zaduživanja putem kredita ili korištenja kreditnih kartica.
Učenici su se složili da je štednja moguća – samo treba započeti s malim koracima. Primjerice, ako svaki dan od džeparca u kasicu odvojimo 1 euro, tijekom godine dana možemo uštedjeti čak 365 eura.
Učenici na ovaj način razvijaju nove strukovne i digitalne kompetencije i kritičko mišljenje o pametnoj i mudroj štednji. Kroz primjer dobre prakse korištenjem inovativnih metoda poučavanja ostvareni su zadani odgojno-obrazovni ishodi i očekivanja međupredmetnih tema.
Autor: Nada Ratković, prof. mentor