Izvještaj o obilježavanju Europskog tjedna održivog razvoja i provedbi aktivnosti „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“

Aktivnost „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“ provedena je od 18. do 25. rujna 2026. u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj, u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja 2026. U aktivnosti su sudjelovali učenici drugih razreda zanimanja referent za poslovnu ekonomiju/referentica za poslovnu ekonomiju i komercijalist/komercijalistica, a voditeljica aktivnosti bila je Nada Ratković, prof. savjetnica.

Aktivnost je osmišljena kao sedmodnevni izazov tijekom kojega su učenici istraživali vlastite svakodnevne navike i otkrivali kako male zelene odluke mogu pridonijeti očuvanju okoliša i održivijoj budućnosti. Polazište aktivnosti bila je spoznaja da se održivi razvoj ne ostvaruje samo velikim projektima i odlukama institucija, nego i svakodnevnim ponašanjem pojedinca. Način prijevoza, potrošnja vode i energije, kupovne navike, količina ambalaže i postupanje s proizvodima nakon uporabe odluke su kojima svaka osoba može pridonijeti odgovornijem korištenju resursa.

Ciljevi aktivnosti bili su razvijati ekološku osviještenost i odgovornost učenika, potaknuti ih na analizu vlastitih svakodnevnih navika i razumijevanje povezanosti osobnih odluka s održivim razvojem, promicati smanjenje i pravilno razvrstavanje otpada, štednju vode i energije te odgovornu potrošnju, upoznati učenike s održivim oblicima mobilnosti i načelima kružnoga gospodarstva, potaknuti ponovnu uporabu, popravak i prenamjenu proizvoda te razvijati kritičko mišljenje, suradnju i odgovorno donošenje odluka.

Aktivnost je provedena kroz sedam tematskih etapa. Svaka je etapa bila posvećena jednom području održivog ponašanja, a učenici su nova saznanja povezivali s konkretnim situacijama u školi, kod kuće i u lokalnoj zajednici. Učenici nisu bili samo primatelji informacija, nego su promatrali vlastito ponašanje, prepoznavali probleme, uspoređivali različite mogućnosti, donosili osobne odluke i procjenjivali njihove učinke.

1. Moj zeleni trag: Prva tematska etapa bila je usmjerena na analizu svakodnevnih navika učenika. Učenici su promišljali o svojim načinima prijevoza, prehrambenim i kupovnim navikama, potrošnji vode i energije te količini otpada koju svakodnevno stvaraju. Prepoznavali su postupke koji nepovoljno utječu na okoliš i pokušali odrediti kako ih mogu promijeniti. Svaki je učenik odabrao najmanje jednu naviku koju želi poboljšati. Odabrane promjene odnosile su se na smanjenje korištenja jednokratne plastike, nošenje višekratne boce, gašenje nepotrebnih svjetala, kraće korištenje vode, pažljiviju kupnju ili odabir održivijeg načina kretanja. Učenici su zaključili da odgovornije ponašanje započinje osvještavanjem vlastitog utjecaja i spremnošću na promjenu.

2. Manje otpada, više mogućnosti: Druga tematska etapa bila je posvećena smanjenju količine otpada. Učenici su istraživali kako izbjeći nepotrebnu ambalažu i smanjiti uporabu jednokratnih proizvoda. Posebnu su pozornost posvetili korištenju višekratnih boca, posuda, šalica i vrećica. Ponovili su pravila pravilnog razvrstavanja papira, plastike, stakla, metala i biootpada te razgovarali o pogreškama koje se često pojavljuju pri odlaganju otpada. Razmatrali su i postupke kojima se nastanak otpada može spriječiti već prilikom kupnje proizvoda. Zaključili su da je najbolji otpad onaj koji nije nastao te da odgovorno ponašanje započinje promišljenim odabirom proizvoda.

3. Štednja vode i energije: Treća tematska etapa bila je posvećena štednji vode i energije. Učenici su prepoznavali jednostavne postupke kojima mogu smanjiti svakodnevnu potrošnju bez narušavanja kvalitete života. Razmatrali su zatvaranje vode tijekom pranja zubi, kraće tuširanje, korištenje perilice tek kada je napunjena, gašenje nepotrebnih svjetala, isključivanje punjača i električnih uređaja te bolje korištenje prirodne svjetlosti. Učenici su povezali štednju vode i energije s očuvanjem prirodnih resursa, smanjenjem onečišćenja i racionalnijim upravljanjem troškovima kućanstva. Uočili su da ista odluka može imati okolišnu i ekonomsku korist te da odgovorno ponašanje često ne zahtijeva dodatna ulaganja.

4. Biram odgovorno: Četvrta tematska etapa bila je usmjerena na odgovornu i promišljenu potrošnju. Učenici su uspoređivali svakodnevne proizvode prema cijeni, kvaliteti, podrijetlu, trajnosti, količini ambalaže i mogućnosti ponovne uporabe. Promišljali su o tome je li najjeftiniji proizvod uvijek i najbolji izbor te na koji način odabir kvalitetnijih, trajnijih i lokalnih proizvoda može utjecati na okoliš i gospodarstvo. Zaključili su da odgovorna kupnja ne znači promatrati samo cijenu proizvoda, nego procijeniti stvarnu potrebu za kupnjom, kvalitetu, trajnost i dugoročne troškove korištenja. Učenici su uočili i važnost planiranja kupnje jer se izradom popisa potrebnih proizvoda mogu smanjiti impulzivne kupnje, bacanje hrane i nepotrebni troškovi. Time su odgovornu potrošnju povezali s financijskom pismenošću i održivim razvojem.

5. Održiva mobilnost: Peta tematska etapa bila je posvećena održivoj mobilnosti. Učenici su analizirali načine na koje svakodnevno dolaze u školu, odlaze na izvannastavne aktivnosti, u trgovinu ili posjećuju druga mjesta. Razmatrali su mogućnosti pješačenja, vožnje biciklom, korištenja javnog prijevoza i zajedničke vožnje. Održivu mobilnost povezali su sa smanjenjem prometnih gužvi, potrošnje goriva, emisija štetnih plinova i onečišćenja zraka. Uočili su i njezin pozitivan utjecaj na zdravlje i kvalitetu života. Učenici su zaključili da izbor načina kretanja ovisi o udaljenosti, dostupnosti javnog prijevoza, sigurnosti prometnih putova i individualnim mogućnostima svake osobe. Zbog toga održiva mobilnost treba biti sigurna, dostupna i prilagođena različitim skupinama stanovništva.

6. Ne bacaj, iskoristi: Šesta tematska etapa upoznala je učenike s osnovnim načelima kružnoga gospodarstva. Razgovarali su o razlikama između linearnog načina potrošnje, koji završava bacanjem proizvoda, i kružnoga pristupa, kojim se nastoji što dulje očuvati vrijednost proizvoda, materijala i resursa. Učenici su istraživali kako se različiti predmeti mogu ponovno upotrijebiti, popraviti, razmijeniti, donirati ili prenamijeniti. Razmatrali su primjere popravka odjeće, obuće, namještaja, školskog pribora, elektroničkih uređaja i drugih svakodnevnih predmeta. Zaključili su da predmet koji jednoj osobi više nije potreban drugoj osobi može biti koristan. Uočili su da se ponovnom uporabom i popravkom proizvoda smanjuju potrošnja prirodnih resursa, količina otpada i potreba za kupnjom novih proizvoda.

7. Moja zelena odluka: Sedma tematska etapa bila je namijenjena analizi iskustava i završnom promišljanju. Učenici su predstavili svoje zelene izbore vršnjacima, razgovarali o promjenama koje su uspjeli ostvariti te procijenili koje su navike najlakše, a koje najteže promijeniti. Svaki je učenik odabrao najmanje jednu održivu naviku koju želi nastaviti primjenjivati i nakon završetka izazova. Time se aktivnost nije zaustavila na izvršavanju pojedinačnih zadataka, nego je učenike potaknula na dugoročnije odgovorno ponašanje.

Kao zajednički rezultat aktivnosti učenici su oblikovali svojih „7 zelenih odluka“. Dogovorili su da će koristiti višekratne boce i posude, izbjegavati nepotrebnu ambalažu, pravilno razvrstavati otpad, štedjeti vodu i energiju, kupovati promišljeno i odgovorno, birati održive načine kretanja te proizvode ponovno koristiti, popravljati ili prenamjeniti. Ove su odluke postale njihovo zajedničko obećanje odgovornijem svakodnevnom ponašanju.

Metode rada: Tijekom provedbe aktivnosti primjenjivane su metode iskustvenog, problemskog i istraživačkog učenja. Učenici su samostalno analizirali vlastite navike, izvršavali praktične zadatke, uspoređivali proizvode i različite načine ponašanja, razmjenjivali iskustva, argumentirali svoje odluke i procjenjivali mogućnosti njihove dugoročne primjene. Praktičnim djelovanjem, timskim radom, razmjenom iskustava i promišljanjem učenici su razvijali ekološku osviještenost, odgovornost prema zajednici i navike odgovorne potrošnje. Takav je način rada omogućio povezivanje sadržaja o održivom razvoju s konkretnim životnim situacijama i potrebama učenika.

Ostvareni odgojno-obrazovni ishodi: Nakon provedene aktivnosti učenici su mogli: analizirati vlastite svakodnevne navike i njihov utjecaj na okoliš, prepoznati mogućnosti smanjenja nastanka otpada, pravilno razvrstavati različite vrste otpada, primijeniti jednostavne postupke štednje vode i energije, usporediti proizvode prema kriterijima odgovorne i održive potrošnje, objasniti prednosti održivih načina kretanja, opisati osnovna načela kružnoga gospodarstva, predložiti mogućnosti ponovne uporabe, popravka i prenamjene proizvoda, povezati osobne odluke s okolišnom, društvenom i ekonomskom dimenzijom održivog razvoja, odabrati održivu naviku koju će nastaviti primjenjivati u svakodnevnom životu, surađivati s vršnjacima i argumentirano predstaviti vlastite zelene odluke.

Povezanost s održivim razvojem

Aktivnost je povezala okolišnu, društvenu i ekonomsku dimenziju održivog razvoja. Okolišna dimenzija ostvarena je kroz smanjenje otpada, štednju vode i energije, odgovornu potrošnju, održivu mobilnost i ponovnu uporabu proizvoda. Društvena dimenzija razvijala se kroz suradnju, razmjenu iskustava, međusobnu podršku, odgovornost prema zajednici i razumijevanje da održiva rješenja trebaju biti dostupna različitim skupinama ljudi. Ekonomska dimenzija bila je prisutna u promišljanju o cijenama, kvaliteti i trajnosti proizvoda, racionalnoj potrošnji, financijskim uštedama, popravku umjesto kupnje novoga proizvoda i odgovornom upravljanju raspoloživim resursima. Učenici su tako osvijestili da održivi razvoj istodobno uključuje brigu o okolišu, ljudima i odgovornom korištenju financijskih i materijalnih resursa.

Vrednovanje aktivnosti provedeno je praćenjem sudjelovanja učenika, izvršavanja praktičnih zadataka, suradnje s vršnjacima, argumentiranja zelenih izbora i završne refleksije. Posebno se pratila sposobnost učenika da prepoznaju problem u vlastitim navikama, predlože ostvarivu promjenu, objasne korist odabrane zelene odluke i povežu osobno ponašanje s načelima održivog razvoja. Na završetku aktivnosti učenici su samovrednovali svoj napredak, razmijenili iskustva i odabrali naviku koju žele dugoročno zadržati. Završna refleksija pokazala je da učenici razumiju kako pojedinačne odluke utječu na okoliš, osobne troškove i kvalitetu života u zajednici.

Rezultati aktivnosti: Provedbom aktivnosti učenici su povećali osviještenost o vlastitom utjecaju na okoliš i prepoznali niz jednostavnih postupaka kojima mogu pridonijeti održivijem načinu života. Pokazali su razumijevanje važnosti smanjenja otpada, racionalne potrošnje vode i energije, odgovorne kupnje, održive mobilnosti i produljenja životnog vijeka proizvoda. Učenici su uočili da održivo ponašanje ne zahtijeva uvijek velika ulaganja i velike promjene. Ono često započinje nošenjem višekratne boce, gašenjem svjetla, pažljivijom kupnjom, pravilnim razvrstavanjem otpada ili popravkom predmeta umjesto njegova bacanja.

Zajedničkih „7 zelenih odluka“ predstavlja vidljiv rezultat aktivnosti, ali i polazište za nastavak odgovornog ponašanja. Najvažniji rezultat nije bio samo uspješno proveden sedmodnevni izazov, nego spremnost učenika da najmanje jednu usvojenu zelenu naviku nastave primjenjivati i nakon njegova završetka.

Zaključak : Aktivnost „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“ uspješno je povezala učenje o održivom razvoju s konkretnim životnim situacijama. Učenici su kroz praktično djelovanje, istraživanje i promišljanje otkrili da svaka odluka ostavlja određeni trag te da se odgovornijim izborima može pridonijeti očuvanju prirodnih resursa i kvaliteti života u zajednici.

Posebna vrijednost aktivnosti bila je u tome što učenici nisu samo učili o održivosti, nego su njezina načela primjenjivali u vlastitom svakodnevnom životu. Zaključili su da promjena ne mora biti velika kako bi bila vrijedna te da male, dosljedne odluke većeg broja ljudi mogu imati značajan pozitivan učinak na okoliš i zajednicu.

Sedam dana. Sedam zelenih odluka. Jedan korak prema održivijoj budućnosti.a održivijoj budućnosti.

Razdoblje provedbe: 18. – 25. rujna 2026.
Mjesto provedbe: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj
Sudionici: učenici drugih razreda zanimanja referent za poslovnu ekonomiju i komercijalist
Voditeljica aktivnosti: Nada Ratković, prof. savjetnica
Događanje: Europski tjedan održivog razvoja 2026.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Izvještaj o obilježavanju Europskog tjedna održivog razvoja i provedbi aktivnosti Patentirano do svemira i nazad – zaštiti ideju za održivu budućnost

Prepoznaj problem. Osmisli izum. Istraži novost. Zaštiti ideju. Stvaraj održivu budućnost.

Povodom Europskog tjedna održivog razvoja 2026. (ESDW 2026) u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj provedena je aktivnost „Patentirano do svemira i nazad – zaštiti ideju za održivu budućnost“. U aktivnosti su sudjelovali učenici 2. razreda zanimanja Referent za poslovnu ekonomiju i Komercijalist, a provedena je u okviru modularne nastave, povezivanjem modula Planiranje poduzetničke aktivnosti, SIU 1 Intelektualno vlasništvo i sadržaja održivog razvoja.

Pod temom „Od održive poduzetničke ideje do patentne zaštite“ učenici su istraživali kako prepoznati stvaran problem, pretvoriti ga u poduzetničku priliku, razviti vlastito tehničko rješenje te razmotriti mogućnosti njegove zaštite kao intelektualnog vlasništva. Poseban naglasak stavljen je na razvoj ideja koje mogu pridonijeti odgovornom korištenju resursa, zaštiti okoliša, smanjenju otpada, uštedi vode i energije, održivoj mobilnosti ili poboljšanju kvalitete života.

Završno predstavljanje – Patent Pitch učenika 2,b razreda zanimanja komercijalist/komercijalistica

Od problema do održivog izuma: Aktivnost je započela prepoznavanjem problema iz svakodnevnog života, škole, doma, poslovnog okruženja ili lokalne zajednice. Učenici su trebali razmišljati poput poduzetnika: uočiti potrebu korisnika i osmisliti tehnički izum koji rješava konkretan problem, ali istodobno ima potencijal stvoriti novu vrijednost i postati temelj konkurentske prednosti. Za odabrani problem definirali su poslovni kontekst, potencijalne korisnike te analizirali zašto postojeća rješenja nisu dovoljna. Nakon toga razvijali su vlastitu ideju izuma, određivali njegovu namjenu, glavne dijelove i način funkcioniranja te objašnjavali njegov tehnički učinak i korist. Važan dio rada bila je izrada označene skice izuma, kojom su učenici vizualno prikazivali njegove sastavne dijelove i način njihova povezivanja. Time su svoje početne ideje pretvarali u konkretnije i jasnije oblikovana tehnička rješenja.

Održivost kao dio poduzetničkog razmišljanja: Učenici nisu promatrali svoje izume samo s tehničkog ili poslovnog stajališta. Svako je rješenje trebalo razmotriti i kroz okolišnu, društvenu i ekonomsku dimenziju održivosti. Promišljali su može li njihov izum smanjiti potrošnju energije ili vode, količinu otpada ili nepotrebnu uporabu resursa, može li pridonijeti odgovornijoj potrošnji, održivoj mobilnosti, zaštiti prirode ili kvaliteti života korisnika. Istodobno su razmatrali resurse potrebne za razvoj rješenja, moguće troškove, ciljane korisnike i mogućnosti primjene. Na taj su način učenici povezivali održivi razvoj s poduzetničkim odlučivanjem i spoznajom da održiva inovacija treba stvarati vrijednost za ljude, okoliš i gospodarstvo.

Od ideje do pitanja: može li se izum zaštititi? Sljedeća faza aktivnosti bila je usmjerena na intelektualno vlasništvo i patentnu zaštitu. Učenici su analizirali svoje rješenje i istraživali osnovna pitanja patentibilnosti: je li njihova ideja nova, postoji li inventivna razina te može li se tehničko rješenje primijeniti u praksi. Posebno su trebali razlikovati samu poslovnu ideju, estetski izgled ili računalni program kao takav od tehničkog rješenja problema koje bi moglo biti predmet daljnjeg razmatranja patentne zaštite. Naglašena je i važnost odgovornog postupanja s inovativnom idejom te potreba da se detalji potencijalnog izuma ne objavljuju nekritički prije donošenja odluke o mogućoj zaštiti.

Istraživanje stanja tehnike: Jedan od najvažnijih istraživačkih dijelova aktivnosti bilo je pretraživanje postojećih rješenja. Učenici su za svoje izume oblikovali ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku te istraživali relevantne izvore i baze patentnih podataka. Cilj nije bio samo pronaći sličan proizvod, nego razviti sposobnost uspoređivanja vlastite ideje s postojećim tehničkim rješenjima. Odabrana slična rješenja analizirali su i uspoređivali sa svojim izumom te obrazlagali po čemu se njihovo rješenje razlikuje. Time su praktično upoznavali značenje pojma stanje tehnike i razumjeli zašto dobra ideja sama po sebi nije dovoljna za zaključak da je nešto novo ili patentibilno. Upravo je ova faza povezala istraživačko učenje, kritičko mišljenje i intelektualno vlasništvo.

Odabir strategije zaštite: Nakon istraživanja učenici su razmatrali različite mogućnosti zaštite svojega rješenja. Uspoređivali su patent, uporabni model i čuvanje poslovne tajne, a zatim za vlastiti primjer odabirali odgovarajuću strategiju i argumentirali svoj izbor. Razmišljali su i o situacijama u kojima bi poduzetniku bila potrebna pomoć patentnog zastupnika ili drugog stručnjaka, osobito pri procjeni mogućnosti zaštite, pretraživanju stanja tehnike i pripremi kvalitetne prijave. Time je intelektualno vlasništvo predstavljeno ne samo kao pravni pojam nego kao dio poslovne strategije poduzetnika.

Upoznavanje postupka patentne zaštite: Učenici su istraživali i prikazivali osnovne faze postupka zaštite izuma u Republici Hrvatskoj – od pripreme i pretraživanja postojećeg stanja tehnike, preko podnošenja prijave i odgovarajućih postupaka ispitivanja, do odluke i održavanja prava. Istraživali su tko može biti podnositelj prijave, koje elemente prijava treba sadržavati te zašto prije podnošenja stvarne prijave treba pažljivo procijeniti tehničke, pravne i financijske aspekte zaštite. Na taj su način teorijske sadržaje SIU 1 Intelektualno vlasništvo primjenjivali na vlastitu poduzetničku ideju.

Simulirana patentna prijava: Središnji proizvod istraživačkog dijela aktivnosti bila je simulirana patentna prijava za vlastiti održivi izum. Učenici su oblikovali naziv izuma, opisivali problem koji izum rješava, njegovu namjenu, način funkcioniranja i ključne tehničke značajke. Izrađivali su sažetak, formulirali najmanje jedan pojednostavljeni patentni zahtjev te prijavi prilagali označenu skicu izuma. Posebno je naglašeno da je riječ o didaktičkoj simulaciji patentne prijave, a ne o potvrdi da određena učenička ideja ispunjava uvjete za stvarnu patentnu zaštitu.

Poslovna vrijednost održive inovacije: U završnom dijelu rada učenici su ponovno preuzeli ulogu poduzetnika. Za svoje izume određivali su ciljano tržište, moguće korisnike, načine ostvarivanja prihoda i potencijalna partnerstva. Prepoznavali su moguće rizike – primjerice tehničke poteškoće, visoke troškove razvoja, postojanje sličnog ranijeg rješenja, nedovoljnu zainteresiranost tržišta ili mogućnost lakog kopiranja – te predlagali načine njihova smanjivanja. Posebno su promišljali o pitanju kako zaštita intelektualnog vlasništva može pridonijeti konkurentskoj prednosti poduzeća te kako se održivost, inovacija i poslovna vrijednost mogu međusobno nadopunjavati.

Završno predstavljanje – Patent Pitch: Aktivnost je završila predstavljanjem učeničkih rješenja kroz „Patent Pitch“ – kratko predstavljanje izuma. Učenici su predstavili problem od kojega su krenuli, korisnike kojima je rješenje namijenjeno, način rada izuma, njegove ključne tehničke značajke, rezultate istraživanja postojećih rješenja, doprinos održivosti te odabranu strategiju zaštite. Na taj su način trebali jasno i argumentirano odgovoriti na ključna pitanja: Koji problem rješavamo? Kako naš izum radi? Što ga razlikuje od postojećih rješenja? Kako pridonosi održivosti? Kakvu poslovnu vrijednost može imati? Kako bismo zaštitili svoju inovaciju?

Uradci učenika 2.a razreda se nalaze na digitalnoj ploči:

https://padlet.com/nada_ratkovic1/projektni-zadatak-patentiram-do-svemira-i-nazad-s023kg6slcbeomg0zbl0

Uradci učenika 2.b razreda se nalaze na digitalnoj ploči:

https://padlet.com/nada_ratkovic1/projektni-zadatak-patentirano-do-svemira-i-nazad-s023dtnhi8mpdfl0lu23

Razvijene kompetencije učenika: Aktivnost je omogućila povezivanje više područja u jedinstvenom problemskom i projektnom zadatku. Učenici su razvijali poduzetničke, istraživačke, digitalne, komunikacijske, organizacijske i prezentacijske vještine, ali i sposobnost kritičkog vrednovanja informacija i argumentiranog donošenja odluka. Kroz samostalno istraživanje i rad na vlastitom rješenju povezivali su znanja o poduzetništvu i intelektualnom vlasništvu s konkretnim izazovima održivog razvoja. Umjesto usvajanja pojmova samo na teorijskoj razini, prolazili su cijeli proces:

Povezanost s Europskim tjednom održivog razvoja

Aktivnost je pokazala da održivi razvoj nije izdvojena tema, nego se može neposredno povezati s inovacijama, poduzetništvom i poslovnim odlučivanjem. Učenici su kroz vlastite ideje istraživali kako tehnička rješenja mogu odgovoriti na okolišne i društvene izazove te kako odgovorno korištenje resursa može istodobno biti polazište za razvoj novih proizvoda, usluga i poduzetničkih prilika. Time je ostvarena temeljna ideja aktivnosti: povezati inovaciju, poduzetništvo, održivi razvoj i zaštitu intelektualnog vlasništva u iskustvo učenja u kojem učenik nije samo primatelj znanja, nego istražuje, osmišljava, procjenjuje, argumentira i predstavlja vlastito rješenje.

Zaključak: Aktivnost „Patentirano do svemira i nazad – zaštiti ideju za održivu budućnost“ omogućila je učenicima da na praktičnom primjeru prođu put od prepoznavanja problema do razvoja i predstavljanja vlastite održive inovacije. Povezivanjem modularne nastave, održivog razvoja i intelektualnog vlasništva učenici su osvijestili da inovacija nije samo stvaranje nove ideje. Ona podrazumijeva istraživanje, provjeru, odgovornost prema resursima i društvu, procjenu poslovne vrijednosti te promišljanje o načinu zaštite rezultata vlastitoga rada. Aktivnost je tako pridonijela razvoju poduzetničkog načina razmišljanja i razumijevanju uloge mladih u stvaranju rješenja za održiviju budućnost.

Razdoblje provedbe: 18. rujna do 08. listopada 2026.
Mjesto provedbe: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj
Sudionici: učenici drugih razreda zanimanja referent za poslovnu ekonomiju i komercijalist
Voditeljica aktivnosti: Nada Ratković, prof. savjetnica
Događanje: Europski tjedan održivog razvoja 2026.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Projekt „Od zelenih odluka do održivih inovacija“

Projekt „Od zelenih odluka do održivih inovacija“ započeo je 18. rujna 2026. u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja, a njegove aktivnosti provodit će se do 8. listopada 2026. Projekt povezuje odgovorno svakodnevno ponašanje učenika s poduzetničkim razmišljanjem, razvojem održivih rješenja i zaštitom intelektualnog vlasništva.

Cilj projekta je razvijati ekološku odgovornost i poduzetničko razmišljanje učenika povezivanjem svakodnevnih održivih odluka s osmišljavanjem inovativnih rješenja. Učenici će analizirati vlastite navike, primjenjivati održive izbore te osmisliti izum koji pridonosi rješavanju ekološkoga ili društvenog problema. ešavanju ekološkoga ili društvenog problema.

Ciljna skupina su učenici drugih razreda kvalifikacija referent za poslovnu ekonomiju/referentica za poslovnu ekonomiju i komercijalist/komercijalistica. Povezani modul je Planiranje poduzetničke aktivnosti.

Aktivnosti projekta:

1. Zeleni izazov – 7 dana za promjenu
2. Patentirano do svemira i nazad – zaštiti ideju za održivu budućnost

U aktivnosti „Zeleni izazov – 7 dana za promjenu“ učenici će analizirati vlastite navike i tijekom sedam dana primjenjivati održive odluke povezane sa smanjenjem otpada, štednjom vode i energije, odgovornom potrošnjom, održivom mobilnošću i zaštitom prirode. Na završetku će oblikovati zajednički popis „Naših sedam zelenih odluka“.

U aktivnosti „Patentirano do svemira i nazad“ učenici će prepoznati ekološki ili društveni problem te osmisliti održivi izum kao moguće rješenje. Istražit će postojeća rješenja, opisati svrhu i način rada izuma, izraditi skicu, procijeniti njegovu održivost te pripremiti IP dosje i završni Patent Pitch.

Vremenski okvir: Od 18. rujna do 8. listopada 2026. Projekt je započeo u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja 2026., a nastavljen je kroz aktivnosti modularne nastave.

Aktivnost 1. Zeleni izazov – 7 dana za promjenu

Prva aktivnost projekta “Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“ provedena je u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja 2026. . Cilj aktivnosti bio je potaknuti učenike na promišljanje o vlastitim navikama i pokazati im kako svakodnevnim zelenim odlukama mogu pridonijeti očuvanju okoliša i održivijoj budućnosti.

Sedam dana. Sedam zelenih odluka. Jedan korak prema održivijoj budućnosti.

Tijekom sedam tematskih dana učenici su istraživali različite aspekte održivosti. Na početku su analizirali navike povezane s prijevozom, prehranom, kupnjom, potrošnjom vode i energije te stvaranjem otpada. Svaki je učenik prepoznao jednu naviku koju želi promijeniti.

U nastavku izazova učenici su istraživali mogućnosti smanjenja otpada, izbjegavali nepotrebnu ambalažu, koristili višekratne boce i posude te ponovili pravila pravilnog razvrstavanja otpada. Posebnu su pozornost posvetili jednostavnim načinima štednje vode i energije, poput zatvaranja vode kada je ne koriste, gašenja svjetala i isključivanja električnih uređaja.

U okviru odgovorne potrošnje uspoređivali su proizvode prema cijeni, podrijetlu, količini ambalaže, trajnosti i mogućnosti ponovne uporabe. Zaključili su da najjeftiniji proizvod nije uvijek najkvalitetniji ni najisplativiji te da prije kupnje treba razmotriti stvarnu potrebu i dugoročni utjecaj proizvoda.

Učenici su istraživali i održive načine kretanja. Razmatrali su pješačenje, vožnju biciklom, korištenje javnog prijevoza i zajedničku vožnju te ih povezali sa smanjenjem onečišćenja, očuvanjem zdravlja i kvalitetom života u lokalnoj zajednici.

Kroz upoznavanje s načelima kružnoga gospodarstva učenici su promišljali kako proizvodima mogu produljiti vijek trajanja ponovnom uporabom, popravkom, razmjenom, doniranjem ili prenamjenom. Uočili su da predmet koji jednoj osobi više nije potreban može imati novu vrijednost i namjenu.

Na završetku izazova učenici su predstavili svoja iskustva, analizirali promjene u vlastitom ponašanju i odabrali najmanje jednu održivu naviku koju žele nastaviti primjenjivati.

Kao zajednički rezultat aktivnosti oblikovali su „Naših 7 zelenih odluka“:

1. Koristimo višekratne boce i posude.
2. Izbjegavamo nepotrebnu ambalažu.
3. Pravilno razvrstavamo otpad.
4. Štedimo vodu i energiju.
5. Kupujemo promišljeno i odgovorno.
6. Biramo održive načine kretanja.
7. Proizvode ponovno koristimo, popravljamo ili prenamjenjujemo.

Provedbom aktivnosti učenici su razvijali ekološku osviještenost, kritičko mišljenje, odgovornost, suradnju i navike odgovorne potrošnje. Povezali su osobne odluke s okolišnom, društvenom i ekonomskom dimenzijom održivog razvoja te prepoznali da promjena može započeti malim i ostvarivim korakom.

Aktivnost je pokazala da učenici najbolje razumiju održivost kada je povežu s konkretnim životnim situacijama. Najvažniji rezultat izazova bila je njihova spremnost da barem jednu usvojenu zelenu naviku nastave primjenjivati i nakon završetka aktivnosti.

Aktivnost 2. Patentirano do svemira i nazad – zaštiti ideju za održivu budućnost

Druga aktivnost Patentirano do svemira i nazad – zaštiti ideju za održivu budućnost provedena je u sklopu Europskog tjedna održivog razvoja 2026. Cilj aktivnosti bio je povezati održivi razvoj, poduzetništvo i zaštitu intelektualnog vlasništva te potaknuti učenike na osmišljavanje inovativnih rješenja za probleme iz svojega okruženja.

Od problema do ideje. Od ideje do izuma. Od izuma do zaštićene održive budućnosti.

Učenici su najprije prepoznavali okolišne i društvene probleme u školi, domu i lokalnoj zajednici. Razmatrali su probleme povezane s potrošnjom vode i energije, stvaranjem otpada, odgovornom potrošnjom, održivom mobilnošću, zaštitom prirode i poboljšanjem kvalitete života. Svaki je tim odabrao jedan problem za koji je osmislio održivi izum kao moguće rješenje.

Nakon odabira ideje učenici su odredili ciljane korisnike, opisali svrhu i način rada izuma te izdvojili njegove glavne prednosti. Izradili su skice na kojima su prikazali izgled, osnovne dijelove i način uporabe rješenja. Procijenili su materijale i druge resurse potrebne za izradu, osnovne troškove, izvedivost te moguće rizike.

Posebna je pozornost posvećena istraživanju postojećih i sličnih rješenja. Učenici su uspoređivali njihove značajke sa svojim prijedlogom i pokušali utvrditi po čemu je njihov izum nov, drukčiji ili korisniji. Tako su upoznali važnost pretraživanja postojećeg stanja tehnike prije pokretanja postupka patentne zaštite.

Učenici su zatim analizirali okolišnu, društvenu i ekonomsku održivost svojih ideja. Procjenjivali su može li izum pridonijeti štednji resursa, smanjenju otpada i onečišćenja, dostupnosti različitim skupinama korisnika, poboljšanju kvalitete života te stvaranju nove vrijednosti u poduzetničkom pothvatu.

Tijekom aktivnosti upoznali su osnovne uvjete patentne zaštite – novost, inventivnu razinu i industrijsku primjenjivost. Razlikovali su ideju, izum i patent te osvijestili zašto inovativno rješenje treba zaštititi prije njegova javnog predstavljanja. Uočili su da zaštita intelektualnog vlasništva može povećati vrijednost ideje, spriječiti neovlašteno korištenje i osigurati bolji položaj poduzetnika na tržištu.

Kao završni proizvod svaki je tim izradio IP dosje koji je sadržavao:

1. naziv i opis izuma
2. problem koji izum rješava
3. ciljane korisnike
4. opis svrhe i načina rada
5. skicu rješenja
6. pregled postojećih rješenja i procjenu novosti
7. procjenu okolišne, društvene i ekonomske održivosti
8. potrebne resurse, troškove i moguće rizike
9. prijedlog patentne zaštite.

Na završnom Patent Pitchu učenici su predstavili svoje izume, obrazložili njihovu novost, korisnost i održivost te odgovarali na pitanja vršnjaka i nastavnice. Argumentirano su branili svoje prijedloge i procjenjivali mogućnosti njihove primjene u stvarnom životu.

Provedbom aktivnosti učenici su razvijali kreativnost, poduzetničko i kritičko mišljenje, istraživačke i digitalne vještine, timsku suradnju te sposobnost jasnog i argumentiranog predstavljanja ideja. Povezali su održivi razvoj sa stvaranjem inovacija i zaštitom intelektualnog vlasništva.

Aktivnost je pokazala da problem iz svakodnevnog života može postati polazište za razvoj korisne poduzetničke ideje. Učenici su prepoznali da održivi izum mora biti nov, izvediv, koristan i odgovoran prema ljudima, okolišu i raspoloživim resursima.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Obilježen Europski tjedan mobilnosti 2026.

Mobilnost u brojkama: analiza i prikaz statističkih podataka

U povodu Europskog tjedna mobilnosti, koji se obilježava od 16. do 22. rujna, učenici 3.a razreda zanimanja ekonomist i 3.m razreda zanimanja turističko-hotelijerski komercijalist proveli su aktivnost u sklopu nastavnog predmeta Statistika i nastavne teme Priprema podataka za statističku analizu. Tema mobilnosti omogućila im je da statističke podatke povežu s pitanjem koje se tiče njihova svakodnevnog dolaska u školu, kretanja po gradu i dostupnosti različitih oblika prijevoza.

Učenici su analizirali tekst „Više automobila, ali i više putnika u javnom prijevozu”. Izdvojili su podatke o osobnim automobilima, javnom prijevozu, biciklima i izdacima kućanstava za prijevoz. Razvrstali su ih prema pokazateljima, godinama i području na koje se odnose, usporedili promjene te oblikovali zaključke. Rezultate svojega rada prikazali su u infografikama, koje su predstavili na digitalnoj ploči Padlet. Zajednički prikaz radova omogućio im je da usporede odabrane podatke, načine njihova prikazivanja i zaključke drugih učenika.

Cilj aktivnosti bio je razvijati statističku pismenost kroz pripremu, usporedbu i prikaz stvarnih podataka te potaknuti učenike na promišljanje o sigurnoj, dostupnoj i održivoj mobilnosti.

Ishodi aktivnosti – učenik može:

• izdvojiti statističke podatke iz teksta i objasniti što pojedini pokazatelji predstavljaju;
• razvrstati podatke prema obilježju, vremenu i području;
• razlikovati broj registriranih automobila, broj prevezenih putnika, postotne udjele i pokazatelje na 1 000 stanovnika;
• usporediti podatke iz različitih godina te izvesti zaključke utemeljene na njima;
• prikazati odabrane podatke i zaključke preglednom infografikom;
• predstaviti svoj rad na Padletu i usporediti ga s radovima drugih učenika.

Učenički radovi predstavljeni su na digitalnoj ploči Padlet.

https://padlet.com/nada_ratkovic1/mobilnost-u-brojkama-analiza-i-prikaz-statistickih-podataka-s023s7qc2bk3p8isilj8

Ovdje su učenici objavili svoje infografike o mobilnosti, međusobno usporedili načine prikazivanja statističkih podataka i razmotrili zaključke do kojih su došli analizom.

Izradio: Ante Maleš, učenik 3.m razreda, zanimanje THK

Povezanost s Europskim tjednom mobilnosti očituje se u pitanju koje su učenici istraživali: što nam podaci govore o načinima na koje se ljudi kreću i o mogućnostima izbora prijevoza? Uočili su da rast broja osobnih automobila prati i rast broja putnika u javnom prijevozu. Razgovarali su o važnosti dostupnog javnog prijevoza te sigurnih uvjeta za pješačenje i biciklizam, osobito za osobe koje nemaju jednak pristup svim oblicima prijevoza.

Aktivnost je pokazala i zašto je statistika važna. Prije donošenja zaključka potrebno je provjeriti što je izmjereno, za koje razdoblje i na kojem području. Podaci o broju automobila, broju putnika i udjelu putničkih kilometara opisuju različite pojave te ih treba pažljivo tumačiti. Pripremom podataka i izradom infografika učenici su vježbali kako brojeve pretvoriti u jasnu poruku, a da pritom ne izgube njihovo značenje. Statistika im je tako pomogla da o mobilnosti raspravljaju argumentirano i povežu nastavni sadržaj sa stvarnim potrebama zajednice.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Izvještaj o obilježavanju Europskog tjedna mobilnosti 2026.

Pokreni zeleno! – Poduzetničke ideje za održivu mobilnost / Go Green! Entrepreneurial Ideas for Sustainable Mobility

Učenici 1.a razreda, zanimanja Referent za poslovnu ekonomiju, uključili su se u obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti 2026., koji se održavao od 16. do 22. rujna 2026. godine. U okviru modula Uvod u poduzetništvo sudjelovali su u aktivnosti „Pokreni zeleno! – Poduzetničke ideje za održivu mobilnost“.

Aktivnost je povezala sadržaje poduzetništva s održivom mobilnošću, uključivošću, pristupačnošću, zaštitom okoliša i odgovornim odnosom prema lokalnoj zajednici. Bila je usmjerena na ovogodišnju temu „Međugeneracijska pravednost“ i promišljanje o tome kako omogućiti sigurno, ravnopravno i održivo kretanje pripadnicima svih generacija.

Od problema u zajednici do poduzetničke prilike: Na početku aktivnosti učenici su razgovarali o značenju održive mobilnosti te analizirali različite načine kretanja u lokalnoj zajednici. Promišljali su o potrebama djece i mladih, zaposlenih osoba, roditelja s djecom, starijih osoba, osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti. Posebnu su pozornost usmjerili na prepreke koje pojedinim skupinama otežavaju svakodnevno kretanje, poput nedovoljno sigurnih pješačkih i biciklističkih ruta, prometnih gužvi, nepristupačnih prometnih površina, nedostatka informacija, neodgovarajuće prometne povezanosti te nedovoljne dostupnosti održivih oblika prijevoza. Radeći samostalno, svaki je učenik odabrao jedan problem povezan s mobilnošću i pretvorio ga u poduzetničku priliku. Učenici su osmislili proizvode ili usluge kojima bi se svakodnevno kretanje moglo učiniti sigurnijim, jednostavnijim, dostupnijim i održivijim. Za svaku poduzetničku ideju učenici su odredili problem koji žele riješiti, ciljane korisnike i njihove potrebe, vrijednost i način funkcioniranja predloženog rješenja, potrebne resurse, plan korištenja početnog kapitala i predviđene troškove, moguće rizike i načine njihova smanjenja te doprinos ideje lokalnoj zajednici i njezinu ekonomsku, društvenu i ekološku održivost.

Planiranje resursa i početnog kapitala: Svaki je učenik raspolagao zamišljenim početnim kapitalom koji je trebao odgovorno rasporediti. Učenici su određivali potrebne materijalne, financijske, ljudske i digitalne resurse te procjenjivali troškove pokretanja i provedbe svojih ideja. Razmišljali su o realnosti i izvedivosti predloženih rješenja, mogućim preprekama i rizicima te načinima na koje bi se oni mogli ublažiti. Time su povezali kreativno osmišljavanje ideje s odgovornim financijskim planiranjem i donošenjem poslovnih odluka.

Procjena održivosti poduzetničkih ideja: Učenici su svoja rješenja promatrali kroz tri dimenzije održivosti:

• ekonomsku održivost – opravdanost troškova, mogućnost financiranja i dugoročna izvedivost ideje
• društvenu održivost – dostupnost različitim korisnicima, doprinos sigurnosti, uključivosti, međugeneracijskoj pravednosti i kvaliteti života
• ekološku održivost – smanjenje negativnog utjecaja prometa na okoliš, poticanje hodanja, vožnje biciklom, zajedničkog i javnog prijevoza te odgovorno korištenje resursa.

Učenici su zaključili da održiva poduzetnička ideja treba biti izvediva i korisna, ali i odgovorna prema ljudima, zajednici i okolišu.

Green Mobility Pitch/Predstavljanje : Aktivnost je završila kratkim „Green Mobility Pitchom“, tijekom kojega su učenici predstavili svoja rješenja. Objasnili su koji su problem prepoznali, kome je njihova ideja namijenjena, kako predloženi proizvod ili usluga funkcionira te na koji način pridonosi sigurnijoj, dostupnijoj i održivijoj mobilnosti.

Pri predstavljanju ideja posebno su se vrednovali jasnoća prepoznatog problema i potrebe, inovativnost i originalnost rješenja, povezanost ideje sa stvarnim potrebama korisnika, izvedivost i primjerenost planiranih troškova, odgovorno korištenje početnog kapitala, prepoznavanje mogućih rizika, ekonomska, društvena i ekološka održivost, doprinos uključivosti i međugeneracijskoj pravednosti te kvaliteta i uvjerljivost predstavljanja ideje.

Učenici su svoje radove i prezentacije predstavili na zajedničkoj Padlet ploči, na kojoj su prikazali osmišljene poduzetničke ideje za sigurniju, pristupačniju i održiviju mobilnost.

https://padlet.com/nada_ratkovic1/krenimo-zeleno-poduzetnicka-rjesenja-za-odrzivu-mobilnost-go-s023mwk5qphs2c1dkin5

Ciljevi aktivnosti bili su osvijestiti važnost održive, sigurne i pristupačne mobilnosti za sve generacije, potaknuti učenike na prepoznavanje problema u lokalnoj zajednici i njihovo pretvaranje u poduzetničke prilike, razvijati kreativnost, samostalnost, poduzetničko razmišljanje i odgovorno donošenje odluka, osposobiti ih za planiranje resursa, troškova i početnog kapitala te prepoznavanje mogućih rizika, kao i potaknuti procjenjivanje ekonomske, društvene i ekološke održivosti poduzetničkih ideja.

Ishodi: Nakon provedene aktivnosti učenici su mogli:

• objasniti važnost održive mobilnosti, pristupačnosti i međugeneracijske pravednosti
• prepoznati problem povezan s mobilnošću i pretvoriti ga u poduzetničku priliku
• osmisliti proizvod ili uslugu prilagođenu potrebama odabranih korisnika
• odrediti potrebne resurse, planirati korištenje početnog kapitala te procijeniti troškove i moguće rizike
• procijeniti ekonomsku, društvenu i ekološku održivost vlastite ideje
• samostalno i uvjerljivo predstaviti rješenje u obliku „Green Mobility Pitcha“.

Zaključak: Provedena aktivnost pokazala je da se sadržaji poduzetništva mogu uspješno povezati s aktualnim izazovima održivog razvoja. Učenici su od problema u svojoj okolini razvijali vlastite poduzetničke ideje, planirali resurse i troškove, procjenjivali rizike te razmatrali njihov ekonomski, društveni i ekološki učinak. Posebna vrijednost aktivnosti bila je u tome što učenici nisu promatrali mobilnost samo kao pitanje prijevoza, nego kao pitanje sigurnosti, dostupnosti, uključivosti, kvalitete života i međugeneracijske pravednosti. Spoznali su da dobra poduzetnička ideja može istodobno stvarati vrijednost za korisnike, štititi okoliš i poticati pozitivne promjene u zajednici. Svi planirani ciljevi i ishodi aktivnosti uspješno su ostvareni. Učenici su pokazali samostalnost, kreativnost, odgovornost i sposobnost povezivanja stečenih znanja s konkretnim problemima iz svakodnevnog života.

Mobilnost za sve znači mogućnost sigurnog, ravnopravnog, pristupačnog i održivog kretanja za svakog pojedinca, neovisno o njegovoj dobi, sposobnostima ili životnim okolnostima.

Prepoznaj potrebu. Uoči priliku. Pokreni zeleno!

Vrijeme održavanja: 16. – 22. rujna 2026.
Mjesto održavanja: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj
Sudionici: učenici 1.a razreda – Referent za poslovnu ekonomiju
Modul: Uvod u poduzetništvo
Organizatorica aktivnosti: Nada Ratković, prof. savjetnica

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

20. Tjedan cjeloživotnog učenja 2026.

Banka znanja za budućnost – Uloži vještine, otvori mogućnosti

U sklopu 20. Tjedna cjeloživotnog učenja, koji se diljem Hrvatske održava od 28. rujna do 4. listopada 2026., Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj i Centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ – Podružnica Sinj započet će inkluzivni projekt „Banka znanja za budućnost – Uloži vještine, otvori mogućnosti“. Početno događanje održat će se 2. listopada 2026. od 12:00 do 14:00 sati.

Događanje će okupiti učenike škole i korisnike Centra radi povezivanja, međusobnog učenja i prepoznavanja vrijednosti znanja, sposobnosti i iskustava svake osobe. Kroz interaktivno predavanje, razgovor i praktične aktivnosti sudionici će osvijestiti vještine koje već posjeduju, podijeliti ih s drugima te odabrati područja u kojima se žele dalje razvijati.

Početnim događanjem bit će predstavljene buduće projektne radionice „Pametno s novcem“, „Klikni sigurno“, „Istina ili obmana?“, „Zeleni izbori“ i „Banka osobnih vještina“. Radionice će obuhvatiti financijsku, digitalnu, medijsku i ekološku pismenost te razvoj komunikacijskih, kreativnih, socijalnih i praktičnih vještina potrebnih za kvalitetnije i samostalnije snalaženje u svakodnevnom životu.

Cjeloživotno učenje temelj je osobnog razvoja, veće samostalnosti i aktivnog sudjelovanja u zajednici. Ono ne završava formalnim obrazovanjem, nego se nastavlja tijekom cijeloga života kroz stjecanje novih znanja, razvoj praktičnih vještina, razmjenu iskustava i učenje od drugih. Svaka osoba, neovisno o dobi, prethodnom obrazovanju ili individualnim mogućnostima, posjeduje znanja koja može podijeliti i potencijal koji može dalje razvijati.

Projekt polazi upravo od ideje da znanje raste kada se dijeli. Učenici škole i korisnici Centra istodobno će biti učenici i prenositelji znanja. Uvažavajući međusobne različitosti, učit će jedni od drugih, razvijati samopouzdanje i osjećaj osobne vrijednosti te osvijestiti da svatko može pridonijeti zajednici svojim sposobnostima, iskustvom i talentima.

Događanje u Tjednu cjeloživotnog učenja neće biti jednokratna aktivnost, nego početak dugoročnije suradnje koja će se nastaviti tijekom školske godine. Projekt će završiti Sajmom znanja, na kojem će sudionici predstaviti naučeno, pokazati vlastite vještine i međusobno razmijeniti stečena znanja i iskustva.

Projekt provode Nada Ratković, profesorica savjetnica u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj, i Petra Samardžić, voditeljica Centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ – Podružnica Sinj. U pripremi i vođenju radionica sudjelovat će i Marina Efendić, učenica 4. razreda zanimanja ekonomist, koja će provedbu, aktivnosti i rezultate projekta pratiti i obraditi u okviru svojega završnog rada.

Projekt promiče cjeloživotno učenje, inkluziju, međusobno uvažavanje, suradnju i aktivno sudjelovanje u zajednici. Njegova je temeljna poruka da je svako znanje vrijedno, da svatko može učiti i poučavati te da dijeljenjem znanja i ulaganjem u vlastite vještine otvaramo nove mogućnosti za osobni razvoj, uključivanje i kvalitetniju budućnost.

https://cjelozivotno-ucenje.hr/dogadjanja/banka-znanja-za-buducnost-ulozi-vjestine-otvori-mogucnosti

Organizatorica i voditeljica projekta: Nada Ratković

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Europski tjedan mobilnosti 2026.

Pokreni zeleno! – Poduzetničke ideje za održivu mobilnost

Od 16. do 22. rujna 2026. učenici 1.a razreda, zanimanja Referent za poslovnu ekonomiju, uključit će se u obilježavanje Europskog tjedna mobilnosti sudjelovanjem u aktivnosti „Pokreni zeleno! – Poduzetničke ideje za održivu mobilnost“/”Go Green! – Entrepreneurial Ideas for Sustainable Mobility”.

Aktivnost će se provoditi u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj u okviru modula Uvod u poduzetništvo, a povezat će poduzetničko učenje s održivom mobilnošću, uključivošću i pristupačnošću.

Inspirirani ovogodišnjom temom „Međugeneracijska pravednost“, učenici će istraživati načine kretanja u svojoj lokalnoj zajednici i prepoznavati izazove s kojima se susreću pripadnici različitih generacija. Promatrat će potrebe djece i mladih, zaposlenih osoba, roditelja s djecom, starijih osoba i osoba smanjene pokretljivosti te razmišljati o preprekama koje pojedinim skupinama otežavaju sigurno, samostalno i dostupno kretanje.

Radeći samostalno, svaki će učenik odabrati jedan konkretan problem povezan s mobilnošću i pretvoriti ga u poduzetničku priliku. Na temelju uočene potrebe osmislit će inovativan proizvod ili uslugu kojom bi svakodnevno kretanje moglo postati sigurnije, jednostavnije, dostupnije i održivije.

Učenici će odrediti ciljane korisnike svojega rješenja, opisati njihove potrebe i objasniti vrijednost koju im predloženi proizvod ili usluga donosi. Razmotrit će način funkcioniranja ideje, utvrditi resurse potrebne za njezinu realizaciju te procijeniti mogućnost primjene u lokalnoj zajednici. Posebna pozornost posvetit će se rješenjima koja uklanjaju prepreke, povezuju različite generacije i pridonose većoj kvaliteti života svih članova zajednice.

Svaki će učenik raspolagati zamišljenim početnim kapitalom. Planirat će njegovo korištenje, odrediti potrebne materijalne, financijske, ljudske i digitalne resurse, procijeniti troškove te prepoznati moguće rizike. Istodobno će analizirati ekonomsku, društvenu i ekološku održivost svoje poduzetničke ideje.

Učenici će pritom razmatrati važna pitanja:

• Rješava li ideja stvarnu potrebu u zajednici?
• Kome je rješenje namijenjeno?
• Je li dostupno osobama različite dobi i sposobnosti?
• Može li pridonijeti sigurnijem i jednostavnijem kretanju?
• Smanjuje li negativan utjecaj prometa na okoliš?
• Jesu li planirani troškovi realni?
• Može li se ideja dugoročno održati i primijeniti u lokalnoj zajednici?

Kroz istraživanje, planiranje i kreativno rješavanje problema učenici će razvijati poduzetničko razmišljanje, samostalnost, inicijativnost, odgovornost, financijsku pismenost i sposobnost donošenja odluka. Istodobno će osvijestiti da dobra poduzetnička ideja ne mora biti usmjerena samo na ostvarivanje financijske koristi, nego može ponuditi rješenje važnog društvenog ili ekološkog problema.

Aktivnost će završiti kratkim „Green Mobility Pitchom“, tijekom kojega će učenici predstaviti svoje proizvode ili usluge, obrazložiti njihove prednosti i uvjeriti druge u vrijednost predloženih rješenja. Posebno će se istaknuti ideja koja najbolje povezuje poduzetništvo, inovativnost, održivu mobilnost, uključivost, pristupačnost i međugeneracijsku pravednost.

Cilj aktivnosti jest potaknuti učenike da svoju zajednicu promatraju očima mladih poduzetnika – da uoče problem, prepoznaju potrebu, osmisle rješenje i procijene njegovu vrijednost za ljude, gospodarstvo i okoliš. Na taj će način otkriti da njihove ideje mogu pridonijeti zelenijoj mobilnosti, odgovornijim izborima i pozitivnim promjenama u zajednici.

Mobilnost za sve znači mogućnost sigurnog, ravnopravnog, dostupnog i održivog kretanja za svakog pojedinca, neovisno o njegovoj dobi, mogućnostima ili životnim okolnostima.

Prepoznaj potrebu. Uoči priliku. Pokreni zeleno!

Datum: 16. – 22. rujna 2026.
Mjesto održavanja: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj, Dinka Šimunovića 14, Sinj
Sudionici: učenici 1.a razreda – Referent za poslovnu ekonomiju

Organizatorica aktivnosti: Nada Ratković, prof. savjetnica
Područja: strukovno obrazovanje, uključivost i pristupačnost

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Obilježavanje Europskog tjedna održivog razvoja 2026.

Europski tjedan održivog razvoja ESDW 2026 – Zeleni izazov: 7 dana za promjenu

Male odluke za zeleniju i održiviju budućnost

U sklopu Europskog tjedna održivog razvoja 2026. učenici drugih razreda Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića Sinj, zanimanja referent za poslovnu ekonomiju i komercijalist, sudjelovat će u aktivnosti „Zeleni izazov: 7 dana za promjenu“.

https://www.esdn.eu/esdw/events-detail/green-challenge-7-days-for-change

Cilj aktivnosti jest potaknuti učenike da istraže vlastite svakodnevne navike i otkriju kako male, promišljene odluke mogu pridonijeti očuvanju okoliša i stvaranju održivije budućnosti.

Tijekom sedmodnevnog izazova učenici će svakoga dana obrađivati drugi aspekt održivosti. Prvoga dana analizirat će navike povezane s prijevozom, prehranom, kupnjom, energijom, vodom i otpadom te odabrati jednu naviku koju žele promijeniti. Drugoga dana usmjerit će se na smanjenje otpada izbjegavanjem nepotrebne ambalaže, korištenjem višekratnih proizvoda i pravilnim razvrstavanjem otpada.

Treći dan bit će posvećen štednji vode i energije, dok će četvrtoga dana učenici istraživati odgovornu potrošnju uspoređujući proizvode prema cijeni, ambalaži, podrijetlu, trajnosti i mogućnosti ponovne uporabe. Petoga dana promišljat će o održivoj mobilnosti i prednostima pješačenja, vožnje biciklom, javnog prijevoza i drugih zelenijih načina kretanja.

Šestoga dana upoznat će načela kružnoga gospodarstva i proizvodima dati drugu priliku ponovnom uporabom, popravkom, razmjenom ili prenamjenom. Posljednjega dana analizirat će svoja iskustva, predstaviti zelene odluke vršnjacima i odabrati najmanje jednu održivu naviku koju će nastaviti primjenjivati i nakon završetka izazova.

Kao zajednički rezultat aktivnosti učenici će oblikovati „Naših 7 zelenih odluka“:

1. Koristimo višekratne boce i posude.
2. Izbjegavamo nepotrebnu ambalažu.
3. Pravilno razvrstavamo otpad.
4. Štedimo vodu i energiju.
5. Kupujemo promišljeno i odgovorno.
6. Biramo održive načine kretanja.
7. Proizvode ponovno koristimo, popravljamo ili prenamjenjujemo.

Praktičnim djelovanjem, timskim radom i promišljanjem učenici će razvijati ekološku osviještenost, odgovornost prema zajednici i navike odgovorne potrošnje. Istodobno će upoznati okolišnu, društvenu i ekonomsku dimenziju održivog razvoja te spoznati da promjena ne mora uvijek biti velika kako bi bila vrijedna.

Sedam dana. Sedam zelenih odluka. Jedan korak prema održivijoj budućnosti.

Autor i organizator događaja: Nada Ratković, prof. savjetnik