In memoriam 18. studeni 1991.- 18. studeni 2025.

Da se nikada ne zaboravi i nikada, nigdje i nikome ne ponovi!

Danas se posebno prisjećamo Vukovara, Škabrnje i svih žrtvi Domovinskog rata.

Neka njihova hrabrost, žrtva i patnja budu trajna opomena svim generacijama. Sjećanje na njihovu borbu za slobodu, dostojanstvo i domovinu mora živjeti u našim srcima i djelima.

Nikada ne smijemo zaboraviti žrtve koje su podnijeli za našu budućnost, a svi mi, kao narod, imamo odgovornost čuvati mir i vrijednosti koje su oni ostavili za nas.

Odajmo im počast molitvom i paljenjem svijeća. Neka im je vječna slava i hvala!

Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenoga, učenici trećeg razreda smjera medicinska sestra/tehničar zajedno s nastavnicama stručnih predmeta Boženom Armandom i Mirandom Lupi-Ferandin proveli su niz edukativnih i praktičnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i pravilnog upravljanja šećernom bolešću.

Učenici su kroz zanimljive prezentacije predstavili uzroke, simptome i načine prevencije šećerne bolesti te istaknuli važnost zdravih životnih navika. Sudionici su imali priliku naučiti prepoznati rane znakove bolesti te se upoznati s pravilnim načinima kontrole i brige o zdravlju.

Poseban interes izazvale su praktične vježbe mjerenja razine glukoze u krvi, koje su učenici sami izvodili, pokazujući tako važnost redovitog praćenja zdravstvenog stanja. Školski su hodnici oživjeli uz kreativne plakate koje su učenici izradili, prenoseći ključne poruke o važnosti prevencije, pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.

Ova edukativna inicijativa bila je dragocjena prilika za učenje, razmjenu znanja i promicanje zdravlja, a ujedno i podsjetnik da je briga o sebi najbolji oblik prevencije.

Zahvaljujemo svim učenicima i nastavnicama koji su sudjelovali u obilježavanju ovog važnog dana!

Da se nikada ne zaboravi:

Da se nikada ne zaboravi: Učenici SSŠ bana Josipa Jelačića u znaku sjećanja na Vukovar i Škabrnju

U dostojanstvenoj atmosferi dubokog pijeteta, učenici Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića pridružili su se učenicima TIŠ-a Ruđera Boškovića u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.

Ispred replike golubice bez glave, snažnog simbola stradanja i nade – učenici TIŠ-a su lampionima ispisali poruku „Sinj za Vukovar“ te oblikovali srce kao znak zahvalnosti svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, dok su se naši učenici priključili zajedničkom činu pijeteta i sjećanja paljenjem svijeća.

Tijekom velikog odmora održana je minuta šutnje, a zajedničku molitvu predvodio je vjeroučitelj Lucijan Kosor.
Ovaj trenutak tišine i sabranosti podsjetio je sve prisutne na važnost očuvanja uspomene na hrabrost i žrtvu branitelja.

Cijeli događaj zabilježen je i snimkama iz zraka, kao trajan podsjetnik da se žrtve Vukovara i Škabrnje nikada ne smiju zaboraviti.

U duhu zajedništva i poštovanja, naši su učenici još jednom pokazali da se vrijednosti domoljublja i empatije prenose s generacije na generaciju, ostajući trajno utkane u identitet škole i grada.

Učenici SSŠ bana Josipa Jelačića i TIŠ-a Ruđera Boškovića zajednički su pokazali poštovanje, zahvalnost i solidarnost — da se nikada ne zaboravi.

Ambasadori Domovinskog rata na završnici kviza o Domovinskom ratu u Splitu
Završnica kviza Ne zaboravimo Vukovar je održana 10.11. u multimedijskoj dvorani Zdravstvene
škole Split. U natjecateljskom i dostojanstvenom ozračju smo se prisjetili stradanja i žrtve grada
Vukovara te stradalih branitelja i žrtava Domovinskog rata. Sudjelovalo je 10 ekipa: iz Zdravstvene
škole pet ekipa, iz Elektrotehničke škole tri ekipe te iz naše škole dvije ekipe. Elektrotehnička škola je
odnijela zlato, naša škola srebro i Zdravstvena škola broncu.

Kviz smo započeli himnom, a zatim smo minutom šutnje odali počast braniteljima koji su hrabro dali
živote za slobodnu i neovisnu Hrvatsku i svim civilnim žrtvama rata.
Kviz se sastojao od dva dijela natjecanja. U prvom dijelu je svaki učenik ekipe pisao pisani test, a
zatim su se bodovi za svaku ekipu zbrojili. Drugi dio natjecanja se nastavio u dvorani nakon kratkog
predaha uz zakusku. U drugom dijelu ekipe su zajedno odgovarale na pitanja u zadanom
vremenskom roku.

BOROVO: JOSIP ČOVIĆ, VITO FILIPOVIĆ, ANTE GOLEM
TIGROVI: LANA FILIPOVIĆ-GRČIĆ, VLATKA FILIPOVIĆ-ČUGURA, PAOLA VARNICA
PUSTINJSKI ŠTAKORI: KLARA DOMAZET, ANA OLUJIĆ, MIRJAM VRTLAR
BLJESAK: MARKO DOMAZET, ŠPIRO MILAVIĆ, DOMINIK SUČIĆ
GROMOVI: GABRIJEL BALIĆ, ANTE BANOVAC, ANTUN UJDUR
CETINA: IVA BRČIĆ, MIHAELA ODRLJIN, MARTA GALIĆ
PAUK: ANDREA ŽURO , ANA BOŽIĆ, ANTE KOLOVRAT
PUME: ANTEA JELOVIĆ, PETRA SERDAREVIĆ, LUCIJA ŠIROVIĆ
OLUJA: MAGDALENA RAĐA, BARBARA MATOZAN, LARA
ZENGE: FRANE JELINČIĆ, ROKO ODŽA, MARKO ŠKORIĆ

Srebrnu medalju osvojile su naše učenice iz 3.e razreda:
Lana Filipović- Grčić, Vlatka Filipović- Čugura i Paola Varnica.

Čestitamo!

Najboljima su uručene prigodne nagrade. Najveća nagrada organizatorima ovog lijepog natjecanja je
bilo prekrasno ozračje u dvorani uz obećanje:

Vidimo se dogodine!

Autor: Helena Balajić

Izvješće o posjetu zajednici Cenacolo

Učenici završnih razreda medicinske škole, u pratnji nastavnica Andree Klišanin i Božene Armande, sudjelovali su u edukativno–odgojnom posjetu zajednici Cenacolo, s ciljem upoznavanja djelovanja zajednice i načina pomoći osobama u teškoćama.

Tijekom susreta učenici su imali priliku čuti životne priče članova zajednice, koji su otvoreno podijelili svoja iskustva borbe s ovisnostima, osobne promjene i pronalaska novog smisla kroz zajedništvo, rad i vjeru. Kroz razgledavanje prostora i razgovor s članovima Cenacola, učenici su se upoznali s njihovim svakodnevnim aktivnostima, pravilima i načinom života koji promiče solidarnost, zajedništvo i odgovornost.

U sklopu posjeta učenici su sudjelovali i u kratkoj radionici te imali priliku razmijeniti dojmove o važnosti zdravih životnih izbora i međusobne podrške. Susret je bio snažan poticaj na kritičko promišljanje o posljedicama ovisnosti i važnosti psihološkog zdravlja, empatije i volontiranja. Ova aktivnost dio je prevencije rizičnih ponašanja kod učenika te povezivanja škole sa širom lokalnom zajednicom. Učenici su kroz iskustvo razvijali socijalnu osjetljivost, toleranciju i empatiju prema osobama u potrebi, a istodobno su osvijestili važnost odgovornog ponašanja i brige o sebi i drugima.

Susret u zajednici Cenacolo bio je dragocjeno iskustvo koje je obogatilo učenike i nastavnike te pokazalo koliko su snaga zajedništva, podrška i razumijevanje važni u procesu osobnog rasta i ozdravljenja.

Digitalni euro – Mišljenje srednjoškolaca (2. faza)

Anketa: Digitalni euro – mišljenje srednjoškolaca

U okviru međunarodnog istraživačkog projekta učenicima je predstavljena anketa s ciljem prikupljanja njihovih stavova i razmišljanja o digitalnom euru i digitalnoj budućnosti financija. Anketa je anonimna i dobrovoljna, a ispunjavanje traje oko 10 do 15 minuta.

U prvom dijelu ankete učenici navode osnovne demografske podatke, uključujući spol (muški, ženski ili ne žele navesti), dob (od 14 do 18 godina), razred koji pohađaju (prvi, drugi, treći ili četvrti) te vrstu škole koju pohađaju, poput gimnazije, strukovne škole ili druge vrste obrazovne ustanove. Učenici zatim označavaju u kojoj zemlji pohađaju školu, pri čemu je moguće odabrati Hrvatsku, Tursku, Rumunjsku, Italiju, Grčku, Španjolsku ili drugu državu.

Sljedeći dio ankete ispituje njihovo znanje o digitalnom euru. Učenici označavaju jesu li prije sudjelovanja u projektu čuli za pojam digitalni euro, navode jesu li s njim dobro upoznati, jesu li o njemu nešto čuli, prvi put čuju za njega ili nisu sigurni. Ako su već čuli za digitalni euro, trebaju navesti odakle su dobili informacije, primjerice iz medija, škole, obitelji, prijatelja, stručnih predavanja ili vlastitog istraživanja. Učenicima se također nudi mogućnost da odaberu koje značajke digitalnog eura smatraju točnima, poput toga da je riječ o digitalnom obliku novca koji izdaje Europska središnja banka, digitalnoj verziji eura, zamjeni za gotovinu ili kriptovaluti, te označiti kada očekuju njegovo uvođenje.

U anketi se ispituje i koliko učenici razumiju razliku između digitalnog eura i postojećih oblika digitalnog plaćanja, pri čemu odabiru razumiju li tu razliku vrlo dobro, donekle, slabo, uopće ne ili smatraju da razlike nema.

U dijelu ankete koji se odnosi na stavove i mišljenja, učenici ocjenjuju stupanj slaganja s nekoliko tvrdnji o digitalnom euru, poput: „Digitalni euro bit će siguran za korištenje“, „Bit će praktičniji od gotovine“, „Zaštitit će moju privatnost“, „Potaknut će inovacije“ ili „Bit će lako dostupan svima.“ Skala ocjenjivanja ide od 1 (uopće se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem). Učenici zatim označavaju koji ih aspekti digitalnog eura najviše zabrinjavaju, primjerice sigurnost podataka, privatnost transakcija, tehnički problemi, hakiranje, mogućnost gubitka pristupa novcu, složenost korištenja ili nestanak gotovine.

U sljedećem dijelu učenici izražavaju koliko su spremni koristiti digitalni euro kada bude uveden te označavaju žele li ga koristiti odmah, nakon nekoliko mjeseci, nakon godine dana, možda nikada, sigurno nikada ili nisu sigurni. Zatim odabiru u kojim bi im situacijama digitalni euro bio najkorisniji, poput plaćanja u trgovinama, online kupovine, slanja novca, mikrotransakcija, štednje ili korištenja u inozemstvu. Učenici također rangiraju najvažnije funkcionalnosti digitalnog eura, kao što su mogućnost korištenja bez interneta, niske naknade, visoka razina privatnosti, brza i sigurna transakcija, dostupnost u cijeloj Europskoj uniji te jednostavnost korištenja.

Anketa dalje ispituje kojim bi putem učenici najradije pristupali digitalnom euru, primjerice putem mobilne aplikacije, fizičke kartice, pametnog sata, QR koda, računala, postojećeg bankovnog računa ili nove aplikacije. Također navode koliko digitalnog eura smatraju prihvatljivim držati u digitalnom novčaniku, što može biti od 20 €, 50–100 €, 100–200 €, 200–500 € pa do više od 1000 €, ovisno o osobnim preferencijama.

Učenici zatim uspoređuju digitalni euro s postojećim načinima plaćanja te označavaju koji način najčešće koriste (gotovina, debitna kartica, kreditna kartica, mobilno plaćanje, online bankarstvo ili prepaid kartica). Ocjenjuju važnost pojedinih obilježja plaćanja, poput sigurnosti, brzine, privatnosti, jednostavnosti korištenja, niskih naknada, široke prihvaćenosti i mogućnosti korištenja bez interneta. U ovom dijelu navode i kako misle da će digitalni euro utjecati na korištenje gotovine, odnosno hoće li je zamijeniti, smanjiti ili neće utjecati.

Dio ankete posvećen sigurnosti i privatnosti ispituje razinu zabrinutosti učenika o hakiranju, mogućem praćenju transakcija, tehničkim pogreškama, zlouporabi podataka, gubitku pristupa novcu ili prevarama. Učenici odabiru tko bi prema njihovu mišljenju trebao imati pristup podacima o njihovim transakcijama i kakvu razinu privatnosti žele – potpunu anonimnost, pseudonimnost, minimalno dijeljenje podataka ili nešto drugo.

U dijelu koji se odnosi na ekonomski i društveni utjecaj učenici ocjenjuju očekivani učinak digitalnog eura na ekonomsku stabilnost, financijsku uključenost mladih, inovacije, borbu protiv kriminala, prava na privatnost i međunarodnu trgovinu. Učenici procjenjuju i kako digitalni euro može utjecati na financijsku pismenost mladih, te općenito izražavaju kako vide ulogu digitalnog eura u budućnosti Europe — kao važan korak prema digitalizaciji, kao korisnu dopunu postojećim sustavima, kao prijetnju privatnosti ili kao nešto nepotrebno.

U završnom dijelu ankete učenici iznose mišljenje trebaju li prije korištenja digitalnog eura više informacija te koje izvore smatraju najpouzdanijima. Mogu odabrati Europsku središnju banku, nacionalnu banku, školu, stručnjake, službene web-stranice, medije, obitelj ili društvene mreže. Učenici također odgovaraju treba li digitalni euro biti uključen u školsko obrazovanje i koji oblik učenja smatraju najzanimljivijim — radionice, videozapise, predavanja stručnjaka, simulacije, interaktivne web-stranice ili razgovore s vršnjacima.

Na kraju ankete učenici dobivaju zahvalnicu za sudjelovanje i obavijest da će se njihovi odgovori koristiti isključivo za istraživačke svrhe te da će rezultati biti objavljeni na mrežnim stranicama škola i partnerskih institucija uključenih u projekt.

Projektne aktivnosti se nastavljaju.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Projektna aktivnost 2. Obilježavanje Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj

Tema: „Povjerenje, transformacija i sutra: Znanost koja nam treba do 2050.”

Projekt “Statistika i mi – kroz brojke do razumijevanja” provodi se u školskoj godini 2025./2026.

U sklopu projekta „Statistika i mi – kroz brojke do razumijevanja”, koji se provodi tijekom školske godine 2025./2026., održana je druga projektna aktivnost pod nazivom „Obilježavanje Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj”.
Ovogodišnja tema, prema UNESCO-u, glasi „Povjerenje, transformacija i sutra: Znanost koja nam treba do 2050.”, a povezana je s ciljem promicanja znanstvene pismenosti, povjerenja u znanost i održivog razvoja.

Svake godine 10. studenog obilježava se Svjetski dan znanosti za mir i razvoj. Prilika je to za potvrđivanje vitalne uloge znanosti u promicanju mira, održivog razvoja i dobrobiti za sve. UNESCO ga je službeno proglasio 2001. godine. Od tada je katalizirao globalne inicijative, programe i financiranja za jačanje znanosti kao temelja napretka.

Članak 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima, koju je proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda u Parizu 10. prosinca 1948., navodi: (1) Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati ​​u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom napretku i njegovim dobrobitima. (2) Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz bilo kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela čiji je autor.

Cilj aktivnosti

Cilj ove projektne aktivnosti bio je povezati nastavni predmet Statistika s obilježavanjem Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj te učenicima približiti važnost znanosti, podataka i povjerenja u stvaranju održive budućnosti.
Kroz aktivnost su učenici razvijali sposobnost kritičkog razmišljanja, analize podataka i primjene statističkih spoznaja u stvarnom životu.
Naglasak je bio na razumijevanju kako se statistika koristi u znanstvenim istraživanjima i kako doprinosi miru, društvenoj pravednosti i razvoju zajednica.
Učenici su istraživali načine na koje znanost i statistika zajedno doprinose miru, razvoju i održivosti, te kako povjerenje u znanstvene činjenice može pridonijeti transformaciji društva do 2050. godine.

Ishodi učenja

Učenici će:

• razumjeti značenje i važnost statistike u znanosti i svakodnevnom životu,
• prepoznati povezanost između statističkih podataka i društvenih promjena,
• analizirati podatke o globalnim problemima (klima, energija, zdravlje, obrazovanje),
• razviti vještine timskog rada, komunikacije i kreativnog izražavanja,
• izraziti osobni stav o ulozi znanosti u gradnji povjerenja i održivosti,
• primijeniti znanstveni pristup i statističko mišljenje u rješavanju problema.

Sudionici

U aktivnosti su sudjelovali učenici 3.a razreda, koji se obrazuju za zanimanje ekonomist, i učenici 3.m razreda, koji se obrazuju za zanimanje turističko-hotelijerski komercijalist.
Rad je proveden u sklopu nastavnog predmeta Statistika, uz mentorsko vođenje nastavnice Nade Ratković, kroz timski i individualni rad učenika.

Opis provedene aktivnosti

Tijekom obilježavanja Svjetskog dana znanosti, učenici su kroz različite oblike rada (eseje, prezentacije, plakate i inovativne projekte) istraživali temu „Povjerenje, transformacija i sutra: Znanost koja nam treba do 2050.”.
Cilj je bio promisliti o budućnosti znanosti, tehnologije i društva te o ulozi koju mladi mogu imati u oblikovanju održivog svijeta.

Učenici su birali jedan od tri zadatka:

1. Istraživački esej – o ulozi znanosti u obnovi povjerenja i stvaranju održive transformacije do 2050. godine.
2. Multimedijalna prezentacija ili video – s vizijom svijeta budućnosti temeljenog na znanstvenim rješenjima.
3. Inovativni projekt ili model – koji prikazuje kako znanost može doprinijeti miru i održivom razvoju.

Učenici su u sklopu aktivnosti istražili i predstavili načine na koje znanost može oblikovati održivu, pravednu i mirnu budućnost do 2050. godine

Posebno su se istaknuli projekti:

• „Pametni grad mira” – grad budućnosti temeljen na energetskoj učinkovitosti i društvenoj jednakosti,
• „AI za klimatsku pravdu” – korištenje umjetne inteligencije za pravednu raspodjelu resursa i borbu protiv klimatskih promjena,
• „Biotehnologija za čistu energiju” – istraživanje bioloških rješenja za proizvodnju energije bez zagađenja okoliša.

Učenici su izrađivali i plakate s temom obilježavanja Svjetskog dana znanosti, u kojima su kroz slike, slogane i brojke predstavili vezu između znanosti, statistike i mira.

Provedbom projekta učenici su povezali znanstvene spoznaje sa statističkim podacima, stvarajući jasnu sliku o tome kako se brojke pretvaraju u konkretne akcije koje oblikuju održivu budućnost.

Pogledajte radove učenika – Padlet

https://padlet.com/nada_ratkovic1/world-science-day-for-peace-and-development-trust-transforma-2sldicd997qlyvez

Poveznica s nastavnim predmetom Statistika

Projektna aktivnost izravno je povezana s nastavnim predmetom Statistika, jer su učenici u svojim radovima koristili statističke metode za prikupljanje i obradu podataka.
Statistika omogućuje znanstveni pristup rješavanju problema jer se na temelju podataka mogu donositi zaključci o klimatskim promjenama, ekonomskim trendovima, korištenju energije i društvenim promjenama.

Tijekom aktivnosti učenici su učili kako:

• brojke mogu pokazati stvarno stanje u društvu,
• podatci pomažu u praćenju globalnih ciljeva održivog razvoja (SDGs),
• statistika doprinosi razumijevanju složenih pojava poput siromaštva, obrazovanja, nejednakosti i klimatskih promjena.

Statistika i znanost zajedno stvaraju povjerenje u informacije, jer omogućuju da one budu provjerljive, transparentne i točne.
Na taj način učenici su spoznali da se i kroz brojke može graditi mir, razumijevanje i odgovornost – što je i temelj ovogodišnje teme Svjetskog dana znanosti.

Refleksija učenika

Učenici su kroz ovu aktivnost spoznali da statistika nije samo prikupljanje i računanje podataka, već važan alat znanosti koji pomaže u donošenju ispravnih i odgovornih odluka. Naučili su da se znanost temelji na povjerenju, a povjerenje se gradi kroz točne, provjerljive i transparentne podatke. Sudjelovanjem u projektu učenici su razvili svijest o tome da znanstveni napredak mora biti usmjeren na dobrobit čovjeka i okoliša te da svatko može pridonijeti održivosti kroz znanje i odgovorno djelovanje.

Neki učenici su zaključili:

„Kroz projekt sam shvatila da znanost i brojke zajedno mogu promijeniti svijet.”
„Statistika mi sada ima smisao jer pokazuje kako se problemi mogu riješiti razumom, a ne nagađanjem.”
„Naučili smo da su mir, razvoj i znanost povezani — a sve počinje povjerenjem.”

Zaključak

Obilježavanjem Svjetskog dana znanosti za mir i razvoj 2025., učenici su kroz projekt „Statistika i mi – kroz brojke do razumijevanja” razvili svijest o važnosti znanosti i statistike u oblikovanju budućnosti. Kroz istraživanje, analizu i kreativni rad shvatili su da statistika nije samo matematika, već jezik kojim znanost komunicira istinu. Povjerenje u znanstvene činjenice i točne podatke ključno je za mir, održivost i napredak društva. Učenici se mogu uključiti u globalne teme na kreativan, analitičan i odgovoran način

Znanost i statistika zajedno pomažu čovječanstvu da razumije svijet, donosi bolje odluke i stvara temelje za odgovornu i pravednu budućnost do 2050. godine.

„Znanost povezuje, statistika objašnjava – zajedno grade svijet povjerenja, transformacije i održivog sutra.“

Statistika je u ovom kontekstu postala most između znanosti i društva, a učenici su postali aktivni sudionici promjene.

Poveznice:

1. https://www.unesco.org/en/days/science-peace-development
2. https://council.science/events/world-science-day-for-peace-and-development-2025/
3. https://sdg.iisd.org/events/world-science-day-for-peace-and-development-2025/
4. https://odgovorno.hr/svjetski-dan-znanosti-za-mir-i-razvoj-2025-znanost-koja-nam-je-potrebna-za-2050-godinu/

Organizator događaja: Nada Ratković, prof. savjetnik

Autorica: Nada Ratković, prof. savjetnik

Natječaj Hanfe za učenike srednjih škola

Tema: Prepoznavanja financijskih i investicijskih prijevara

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) raspisuje nagradni natječaj za učenike srednjih škola „Uhvaćeni u mreži – prepoznaj prijevaru!“, koji se provodi ususret obilježavanju Svjetskog tjedna novca u 2026. godini.

Tema je natječaja prepoznavanje financijskih i investicijskih prijevara, situacija koje često izgledaju kao brza prilika za zaradu, ali u stvarnosti kriju rizike i opasnosti od gubitka. Cilj je natječaja potaknuti učenike da kreativnim videoradom prikažu kako nastaje prijevara, kako je prepoznati i kako se zaštititi. Na taj način učenici kroz humor, kritičko razmišljanje i kreativnost mogu pokazati da razumiju način funkcioniranja prijevara, znaju prepoznati rizike povezane s prijevarama te shvaćaju važnost donošenja promišljenih odluka.

Prijave se zaprimaju do 16. veljače 2026. nakon čega će stručno povjerenstvo Hanfe odlučivati o najboljem radu kojem će dodijeliti nagradu – interaktivni zaslon za školu. Objava pobjednika i dodjela nagrada održat će se tijekom Svjetskog tjedna novca, od 16. do 22. ožujka 2026., a najbolji rad bit će objavljen na Hanfinim internetskim stranicama i društvenim mrežama.

Pozivaju se učenici, mentori i ravnatelji srednjih škola da se prijave za sudjelovanje i svojim radovima doprinesu podizanju svijesti o važnosti financijske pismenosti među mladima.

ZADATAK ZA UČENIKE

Zadatak je osmisliti kratki videorad u kojem će učenici izmišljenu prijevaru (scenarij ili priču) prikazati na način da gledatelji mogu prepoznati znakove upozorenja i naučiti kako se zaštititi.

Učenici mogu prikazati jednu ili više vrsta prijevara, primjerice:

• lažne investicijske platforme koje obećavaju „sigurne i brze zarade“
• pozive, poruke ili oglase na društvenim mrežama koji nude ulaganja bez rizika
• romantične i druge online prijevare povezane s novcem
• lažne izjave poznatih osoba ili komentare koji stvaraju dojam vjerodostojnosti.

Videorad treba jasno pokazati:

1. kako prijevara funkcionira
2. koje znakove treba prepoznati
3. što građani mogu učiniti da se zaštite i
4. koja je ključna poruka koju videorad želi prenijeti.

Formu videorada učenici biraju sami. To može biti glumljeni skeč, montažni film, parodija oglasa, animacija, intervju, rasprava ili drugi kreativni videoformat.

PRAVILA SUDJELOVANJA

• Videoradovi moraju biti autorski i prijavljeni u ime škole.
• U radovima ne smiju biti vidljivi osobni podaci učenika (ime, prezime i sl.).
• Trajanje videa: do 6 minuta.
• Rok za prijavu: do 16. veljače 2026. u 16:00 sati putem poveznice.
• Svaka škola može prijaviti samo jedan videorad.

PRIJAVA NA NATJEČAJ

Videorad se prijavljuje putem online obrasca dostupnog na poveznici.
U prijavi je potrebno navesti:

• puni naziv i mjesto škole te e-adresu škole
• ime i prezime ravnatelja/ravnateljice
• podatke mentora (ime i prezime, e-adresa, kontakt-broj)
• broj učenika koji su sudjelovali u izradi videorada.

Po učitavanju videa, škola će zaprimiti potvrdu o uspješnoj prijavi putem e-pošte.

Za sva dodatna pitanja možete se obratiti na: edukacija@hanfa.hr.

NAGRADE I VREDNOVANJE

Pristigli radovi bit će ocijenjeni prema:

• kreativnosti i originalnosti ideje
• jasnoći i edukativnosti poruke
• kvaliteti izvedbe (scenarij, montaža, komunikacija, tehnička izvedba).

Najbolji rad prema odluci stručnog povjerenstva Hanfe osvojit će vrijednu nagradu – interaktivni zaslon za školu.

Objava pobjednika i dodjela nagrada održat će se tijekom Svjetskog tjedna novca 2026., a najbolji rad bit će objavljen na mrežnim stranicama Hanfe i društvenim mrežama.

OBJAVA RADOVA

Sudionici u cijelosti prihvaćaju uvjete sudjelovanja te slanjem radova daju suglasnost za njihovo nekomercijalno korištenje i objavu u edukativne svrhe (na mrežnim stranicama Hanfe, društvenim mrežama i drugim medijima). Detaljne informacije o načinu obrade osobnih podataka, pravima sudionika i primjeni Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) nalaze se u dokumentu „Obavijest o obradi osobnih podataka“, koji je sastavni dio ovog natječaja.

Preuzeto:

https://www.hanfa.hr/potrosaci/vijesti-za-potrosace/natjecaj-hanfe-za-ucenike-srednjih-skola-na-temu-prepoznavanja-financijskih-i-investicijskih-prijevara

Climate Action Project 2025.- Učenici SSŠ bana Josipa Jelačića za klimatsku budućnost

Profesorica Nada Ratković, prof. savjetnik (Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj) ,i u školskoj godini 2025./2026. sa svojim učenicima referentima za poslovnu ekonomiju i ekonomistima, sudjeluju u međunarodnom obrazovnom globalnom projektu Climate Action Project 2025, koji vodi neprofitna organizacija Take Action Global (TAG). Mentorice su istaknule važnost međuškolske suradnje i uključivanja učenika u globalne inicijative koje ih osnažuju kao mlade digitalne građane svijeta.

Cilj projekta je osvijestiti učenike o klimatskim promjenama i osnažiti ih za konkretne akcije koje doprinose zaštiti planeta. Projekt predstavlja primjer dobre prakse za integraciju održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja u srednjoškolsko obrazovanje. Kroz šest tjedana aktivnosti učenici istražuju klimatske promjene, razvijaju rješenja i djeluju kao mladi klimatski aktivisti, povezujući teoriju s praksom i razvijajući stručne vještine potrebne za buduće tržište rada

Projekt traje šest tjedana, a započeo je 29. rujna 2025. godine i okuplja više od 7 milijuna učenika iz 181 zemlje svijeta, s ciljem zajedničkog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena. Učenici kroz nastavu ekonomskih predmeta poput Uvod u poduzetništvo, Poduzetništvo, Statistika, Marketing, Vježbeničke tvrtka i IKT povezuju nastavni sadržaj s izazovima stvarnog svijeta. Koristeći stvarne podatke, grafikone i primjere s projektne stranice (climateactionproject.org), učenici lakše razumiju kompleksne teme te ih primjenjuju u svakodnevnom životu i školskim zadacima.

Provedba projekta

Učenici su kroz predmete struke analizirali uzroke i posljedice klimatskih promjena te tražili rješenja koja se mogu implementirati u lokalnoj zajednici i poslovanju. Korištenjem statističkih podataka, grafičkih prikaza te konkretnih primjera iz poslovnog okruženja, učenici su povezivali teorijska znanja s praksom.

Tijekom 6 tjedana rada učenici su odrađivali tjedne izazove, izrađivali plakate, istraživali podatke, izrađivali poslovne modele za poduzeća koja posluju održivo te su raspravljali o ulozi poduzeća u borbi protiv klimatskih promjena.

Aktivnosti su uključivale i korištenje digitalne aplikacije EarthProject, putem koje su učenici pratili vlastiti utjecaj na okoliš i učili kako biti odgovorni građani.

Sudjelovanje u ovom projektu je i korak prema novim međunarodnim suradnjama, projektima, usmjerenim na digitalnu inovaciju i obrazovanje za održivi razvoj. Kroz projekte poput ovoga, učenici pokazuju kako mladi mogu biti pokretači pozitivnih promjena, koristeći znanje i suradnju kao alat za stvaranje bolje budućnosti za naš planet.

Climate Action Day i globalna suradnja

Središnji događaj projekta bio je Climate Action Day, globalni mrežni događaj, koji se održao 6. studenoga. Tijekom tog dana učenici su sudjelovali u globalnom online događaju na kojem su govorile poznate osobe te voditelji projekta dr. Jennifer Williams i Koen Timmers.

Učenici iz Sinja su također sudjelovali u online interakcijama s drugim školama, razmjenjujući iskustva i znanja. Ove aktivnosti značajno su pridonijele razvoju jezičnih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija učenika, kao i njihovom razumijevanju važnosti međunarodne suradnje u rješavanju klimatskih izazova.

Učenici su kroz projekt razvijali kritičko mišljenje, komunikacijske vještine i ekološku svijest, a iskustva poput onog učenice Franke, koja ističe važnost usporedbe životnih uvjeta sa školom iz Južne Afrike, dodatno jačaju zahvalnost i motivaciju učenika za daljnje djelovanje.

Rezultati i vrijednosti projekta

1. Sudjelovanje u međunarodnom projektu i globalnoj zajednici učenika i nastavnika
2. Razvijanje svijesti o klimatskim promjenama i osobnoj odgovornosti
3. Stjecanje međunarodnog certifikata i digitalnih znački
4. Pristup globalnoj bazi lekcija i ideja
5. Mogućnost uključivanja škole u mrežu Build the Change Showcase Schools
6. Vidljivost projekta i učenika na globalnoj razini
7. Razvijanje međupredmetnih vještina (održivi razvoj, zdravlje, poduzetništvo, društvena odgovornost)
8. Povezivanje teorijskog znanja s praktičnim radom kroz projektno učenje

Zaključak:

Projekt Climate Action 2025 omogućio je učenicima da osvijeste važnost održivog razvoja i steknu znanja koja će im biti korisna u budućem poslovnom svijetu. Sudjelovanje u ovakvom projektu potiče učenike na aktivno promišljanje, odgovorno djelovanje i suradnju na globalnoj razini, čime škola potvrđuje svoju ulogu u obrazovanju za održivu budućnost.

Digitalna ploča Padlet:

https://padlet.com/nada_ratkovic1/climate-action-project-2025-qc8711m0ud241e2k/wish/L8KjW9qk4x92WJbv

Suradnja i mentorstvo:

Projekt će zajedno realizirali: učenici 1.a. iz Sinja (Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj) i 1.a iz Splita (Ekonomska i upravna škola Split), koji se obrazuju za zanimanje Referent za poslovnu ekonomiju, uz mentorstvo profesorica Nade Ratković i Suzane Mikulić, potaknuti globalnom inicijativom, online radionicama i virtualnom zajednicom. Projektu se mogu pridružiti i drugi zainteresirani učenici.

Paralelno sa projektom nastavnice i učenici će se pridružiti “Build THE Change ” i “Build THE Change Institutes” koje zajedno provode Take Action Global u partnerstvu s LEGO® Build the Change.

Sudjelovanje donosi i priznanja poput certifikata, znački i pristupa aplikaciji EarthProject, koja učenicima omogućuje praćenje vlastitog doprinosa zaštiti okoliša.

Mentorice projekta, istaknule su važnost uključivanja učenika u globalne inicijative koje ih osnažuju kao mlade digitalne građane svijeta

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik