Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava – Naša prava-naša budućnost

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca, na dan kada je 1948. godine usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima. Tema ovogodišnjeg obilježavanja „Naša prava – Naša budućnost“ ističe važnost poznavanja, razumijevanja i primjene ljudskih prava, osobito među mladima koji su nositelji budućnosti društva i gospodarstva.

Učenici trećih razreda smjera ekonomist uključuju se u obilježavanje kroz aktivnosti koje povezuju temeljna ljudska prava s njihovim budućim zanimanjem, radnim pravima, društvenom odgovornošću poduzeća i građanskim aktivizmom.

Ishodi učenja:

Učenici će moći tijekom provedbe razlikovali osnovna ljudska i radna prava, analizirali konkretne situacije povrede prava u poslovnom svijetu, razvili vlastite prijedloge za etično poslovanje. koristili digitalne alate i komunikacijske vještine pokazali društvenu osjetljivost i odgovornost

1. Objasniti osnovna ljudska i radna prava te njihovu zaštitu u kontekstu tržišta rada i poduzetništva.
2. Prepoznati povrede ljudskih prava u svakodnevnom životu i poslovnom okruženju.
3. Kritički razmatrati ulogu gospodarstva u zaštiti i kršenju ljudskih prava.
4. Primijeniti stečeno znanje u stvaranju konkretnih prijedloga za pravednije i tolerantnije društvo.

Aktivnosti

Obilježavanje je započelo interaktivnim predavanjem i prezentacijom o osnovnim ljudskim pravima, pri čemu su učenici pomoću digitalnog kviza ponovili znanje o Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i njezinoj važnosti za suvremeno društvo.

U sklopu radionice „Radna prava mladih“ učenici su istraživali koja prava imaju radnici, osobito mladi koji tek ulaze na tržište rada. U skupinama su izrađivali edukativne letke o pravima iz Zakona o radu, kao što su pravo na ugovor, na plaću, na odmor i na zaštitu od mobbinga, a svoje radove predstavili su na školskom panou.

Jedna od najzapaženijih aktivnosti bila je snimanje kratkih videa pod nazivom „Moje pravo – moj glas“, u kojima su učenici iznijeli osobne poruke o pravima koja smatraju ključnima za svoju budućnost – pravo na obrazovanje, slobodu izražavanja, jednakost i zaštitu privatnosti. Videozapisi su prikazani u holu škole i objavljeni na školskim mrežama.

Posebno zanimljiva bila je simulacija slučaja diskriminacije pri zapošljavanju. Učenici su analizirali stvarni poslovni scenarij u kojem su ženske kandidatkinje bile sustavno isključene iz procesa selekcije. Kroz raspravu su predlagali rješenja i uspoređivali ih s pozitivnim zakonodavstvom, razvijajući tako pravnu i etičku svijest.

Na kraju dana održana je strukturirana debata na temu: „Mladi danas znaju svoja prava, ali ih ne znaju koristiti“. Učenici su argumentirano iznosili svoja stajališta, iz čega su proizašle konkretne ideje o tome kako poboljšati informiranost mladih o pravima u obrazovnom i radnom sustavu.

1. Radionica: „Prava radnika – temelj pravedne ekonomije“

Učenici proučavaju prava radnika prema Zakonu o radu i međunarodnim konvencijama (npr. ILO), kroz slučajeve iz stvarnog poslovnog okruženja (npr. prekovremeni rad, diskriminacija, mobbing).
Izrađuju „KODEKS RADNIH PRAVA ZA MLADE“ – kratki dokument s 10 ključnih prava mladih radnika.

Povezivanje s nastavom ekonomije i poduzetništva.

2. Simulacija slučaja: „(Ne)poštivanje ljudskih prava u poduzeću“

Učenici se podijele u timove i dobivaju poslovne slučajeve u kojima se krše ljudska prava (npr. spolna diskriminacija pri zapošljavanju, nezakoniti otkazi, loši radni uvjeti).
Zadatak im je analizirati slučaj i osmisliti rješenje – kako bi tvrtka mogla etički i zakonito postupiti.

Razvijanje socijalne i građanske odgovornosti.

3. Kampanja: „Naša prava – Naša budućnost“ (školska razina)

Učenici osmišljavaju i provode edukativnu kampanju za ostale razrede – posteri, letci, kratki govori i citati o ljudskim pravima.
Na panoima i digitalnim platformama škole predstavljaju poruke kao što su:

Kombinacija građanskog odgoja i marketinga.

4. Panel ili okrugli stol: „Mlada osoba i njezina prava – gdje smo danas?“

U organizaciji škole, učenici vode raspravu u kojoj sudjeluju predstavnici učenika, nastavnici i eventualno vanjski gosti (pravnik, poduzetnik, predstavnik udruge).
Teme:

• Znaju li mladi svoja prava?
• Jesu li ih spremni braniti?
• Što znači odgovorno koristiti svoja prava?

Aktivno građanstvo i javno nastupanje.

5. Kreativni zadatak: „Moja prava u 60 sekundi“

Učenici pojedinačno ili u paru snimaju video-klip (do 1 min) u kojem predstavljaju neko ljudsko pravo koje im je važno – npr. pravo na obrazovanje, slobodu govora, slobodu izbora, pravo na rad…
Videozapisi se prikazuju u razredima ili objavljuju na društvenim mrežama škole.

Digitalne vještine, kreativno izražavanje i osvještavanje vrijednosti.

Evaluacija i rezultati

• 100% učenika upoznato s osnovnim ljudskim i radnim pravima
• 80% učenika aktivno uključeno u kreativne, timske i raspravne aktivnosti
• Povećana razina tolerancije, kritičnosti i društvene osjetljivosti
• Jačanje međupredmetnih kompetencija (ekonomija, SRO, informatika, hrvatski)

Nakon aktivnosti učenici su ispunili evaluacijsku anketu. Rezultati pokazuju da je 93% učenika izjavilo da su naučili nešto novo o ljudskim pravima. Najzanimljivijom aktivnošću većina je izdvojila video-kampanju, zatim raspravu o diskriminaciji i radionicu o radnim pravima.

Više od 85% učenika reklo je da se nakon ovih aktivnosti osjeća sigurnije u prepoznavanju kršenja prava u svakodnevnim situacijama. Samo 16% učenika izjavilo je da je osobno doživjelo neku vrstu diskriminacije, najčešće na temelju spola ili izgleda.

Na pitanje što za njih znači izjava „Naša prava – Naša budućnost“, učenici su istaknuli da prava treba poznavati, koristiti i štititi jer samo tako možemo izgraditi bolje, sigurnije i poštenije društvo.

Zaključak

Učenici trećeg razreda pokazali su visoku razinu angažiranosti, kritičkog promišljanja i zrelosti u raspravi o ljudskim pravima. Kroz niz osmišljenih aktivnosti uspjeli su povezati svoje stručno usmjerenje s vrijednostima građanskog društva.

Obilježavanje je doprinijelo razvijanju svijesti o važnosti poštivanja prava svih članova društva, osobito u kontekstu radnog okruženja, čime je nastavna i odgojna komponenta škole dodatno osnažena.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Obilježavanje 18.TCU 2025. Suradnja Sinj i Split

https://www.cjelozivotno-ucenje.hr/digitalni-asistent-za-obrazovanje-buducnosti

U okviru 18. Tjedna cjeloživotnog učenja održano je online predavanje pod nazivom „Digitalni asistent za obrazovanje budućnosti“, koje je privuklo brojne sudionike zainteresirane za primjenu digitalne tehnologije u obrazovanju. Predavanje su održale nastavnice Nada Ratković iz Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića Sinj i Suzana Mikulić iz Ekonomske i upravne škole Split.

Cilj predavanja bio je upoznati sudionike s mogućnostima korištenja digitalnih asistenata, poput Snatchbota, u procesu cjeloživotnog učenja. Kroz teorijski pregled i praktične primjere, sudionici su imali priliku:

• razumjeti ulogu umjetne inteligencije u modernom obrazovanju i načine na koje digitalni asistenti mijenjaju pristup usvajanju znanja i vještina,
• istražiti funkcionalnosti Snatchbota, uključujući automatizaciju učenja, prilagodbu sadržaja te personalizirani pristup znanju,
• primijeniti stečena znanja u praksi, kreiranjem vlastitog digitalnog asistenta koji se može koristiti za osobni i profesionalni razvoj,
• biti inspirirani za inovativan pristup učenju, s fokusom na korištenje tehnologije za kontinuirano usavršavanje i odgovor na profesionalne izazove.

Predavanje je održano online, a bilo je otvorenog tipa, čime je omogućena široka dostupnost i sudjelovanje iz različitih obrazovnih i profesionalnih sektora.

Sudionici su izrazili zadovoljstvo korisnošću i primjenjivošću sadržaja, ističući kako su stekli konkretna znanja koja mogu odmah koristiti u svojoj praksi.

Digitalni asistenti, poput Snatchbota, još jednom su potvrđeni kao vrijedni alati za personalizirano učenje i osnaživanje pojedinaca u suvremenom digitalnom okruženju.

Digitalni asistent za obrazovanje budućnosti.mp4

https://carnet-my.sharepoint.com/:v:/g/personal/nada_ratkovic_skole_hr/Efd0bon4ZABIvXrnytaJSCQBe70Lk6uV0STQgvU2U2NiVg?nav=eyJyZWZlcnJhbEluZm8iOnsicmVmZXJyYWxBcHAiOiJPbmVEcml2ZUZvckJ1c2luZXNzIiwicmVmZXJyYWxBcHBQbGF0Zm9ybSI6IldlYiIsInJlZmVycmFsTW9kZSI6InZpZXciLCJyZWZlcnJhbFZpZXciOiJNeUZpbGVzTGlua0NvcHkifX0&e=E9xDSa

Poveznica:
https://teams.microsoft.com/l/meetup-join/19%3ameeting_NmM3ZGNiZTQtNWU1YS00ZjE3LWE0YWEtNTkzMzM4Y2E3ZGNi%40thread.v2/0?context=%7b%22Tid%22%3a%229b5af216-c634-4b80-ab02-0c9a3d029091%22%2c%22Oid%22%3a%2226aab8ca-371f-4021-88e8-3d24a3310467%22%7d

Sudionici/Predavači:

Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj:, Nada Ratković, mag. oec,

Ekonomska i upravna škola Split, Suzana Mikulić, dipl.oec

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Pod pokroviteljstvom Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih obilježavanje Tjedna cjeloživotnog učenja provodi se od 2. do 10. prosinca 2024. godine.

Tjedan cjeloživotnog učenja nacionalna obrazovna kampanja, čiji je cilj podizanje svijesti o važnosti učenja i obrazovanja. Radi se o UNESCO-ovoj inicijativi koja je pokrenuta 1999. godine, a svake godine obilježava se u brojnim zemljama na svim kontinentima kako bi se senzibilizirala javnost za cjeloživotno učenje, promicala kultura učenja te potaknula osobna motivacija.

Naša škola svake godine sudjeluje u obilježavanju ovog tjedna na različite načine, bilo sajmovima, organiziranjem predavanja ili prezentacija učenika. Ove godine na inicijativu nastavnice ekonomske grupe predmeta Davorke Demo, prof. izvrsni savjetnik, prihvatili smo poziv za održavanje predavanja na međužupanijskoj razini i okrugli stol pod nazivom “Strukovno znanje i osposobljavanje za bolji život” a koje se održalo prema prijavi na stranicama TCU 3. prosinca 2024. godine od 15:00 do 20:00 sati u Biogradu na Moru (online putem Teams platforme).

https://www.cjelozivotno-ucenje.hr/strukovno-znanje-i-osposobljavanje-za-bolji-zivot-predavanja-i-okrugli-stol

Predavanja su bila:

“Kurikularni pristup strukovnom obrazovanju”, Jasenka Rašetina, dipl. oec (Komercijalno-trgovačka škola, Split);

“Suradnja nastavnika u projektnoj/problemskoj nastavi”, Anita Grbić, mag. oec  (Ekonomska i trgovačka škola, Dubrovnik);

“Prednosti korištenja chatbotova u strukovnom obrazovanju”, Suzana Mikulić, dipl. oec  (Ekonomska i upravna škola, Split) i Nada Ratković, mag. oec (Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića, Sinj);

“Erasmus+ i projekti međužupanijske suradnje škola u strukovnom obrazovanju”, Anita Kocman, dipl. oec (Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola, Zadar);

“Inovativne metode poučavanja strukovnih predmeta”, dr.sc. Kristina Vukošić, dipl. oec  (Ekonomska škola, Šibenik);

“Digitalni alati u strukovnom obrazovanju”, Kornelija Peraić, dipl. oec i Davorka Demo, dipl. oec  (Srednja škola Biograd na Moru, Biograd na Moru).

Nakon predavanja nastavnice su održale okrugli stol. Raspravljale su koliko smo spremni za modularnu nastavu, te sa kakvim ćemo se sve izazovima susretati pri njenom provođenju.

Zaključak je na kraju bio da svi u većoj ili manjoj mjeri koriste suvremene metode poučavanja, kojima je učenik u fokusu poučavanja, što je i cilj, te da je većina koristila projektnu i istraživačku nastavu u svom radu samostalno ili u suradnji s nekoliko kolega/ica, a takvi projekti i istraživanja će biti dio modularne nastave prema kojoj idemo. Zbog toga mislimo, da osim ponekog izazova u komunikaciji s kolegama i kolegicama iz predmeta koji kao takvi nestaju i postaju dio strukovnih kurikula, zapravo ne bi trebali imati većih problema. Najveći izazov će biti ravnateljima i satničarima, koji trebaju zaduženja nastavnika za pojedine ishode ili module uklopiti u raspored, a posebno će to doći do izražaja u polivalentnim školama sa više obrazovnih programa i područja.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Naša škola sudjeluje u Globalnom tjednu poduzetništva 2024.!

Ponosno objavljujemo da smo i ove godine prijavili naš događaj u sklopu Globalnog tjedna poduzetništva (GEW) – svjetske inicijative koja slavi i potiče poduzetništvo u svakoj zajednici. Cilj našeg događanja je motivirati mlade da razmišljaju poduzetnički, razvijaju svoje ideje i stječu znanja potrebna za budućnost. Učenici će kroz različite aktivnosti i projekte predstaviti svoje kreativne poslovne zamisli, uz naglasak na inovativnost, održivost i globalno tržište. Globalni tjedan poduzetništva okuplja preko 10 milijuna sudionika u više od 200 zemalja, a mi smo ponosni što smo dio ove inspirativne mreže!

Pridružite nam se i budite dio promjene – jer poduzetništvo je pokretač pozitivnih promjena u svijetu!

https://www.genglobal.org/croatia/news/gew-split

https://www.genglobal.org/croatia/competition-commercialists

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Na Svjetski dan djece, u Hotelu „Hilton Imperial“ u Dubrovniku, održana je svečana dodjela prestižne državne nagrade „Imperial“, koja se dodjeljuje učenicima Republike Hrvatske za iznimno humanitarno djelovanje i nesebičan doprinos zajednici. Ove godine, među laureatima, našla se Ana Čovo, učenica četvrtog razreda, smjer ekonomistica Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića iz Sinja, koja je postala prva dobitnica iz Sinja i Splitsko-dalmatinske županije, čime je stekla iznimnu čast i priznanje.Ana je svojim dugogodišnjim angažmanom u volonterskim i humanitarnim projektima dala nemjerljiv doprinos školi i zajednici.

Nagrada „Imperial“, ustanovljena 2021. godine, nosi ime po dubrovačkoj tvrđavi Imperial, simbolu nepokorenosti i zajedništva, te se dodjeljuje u spomen na 402 nevine djece, civilnih žrtava Domovinskog rata.
Mentorica profesorica Nada Ratković, istaknula je da je Ana ponos škole, Sinja i Splitsko-dalmatinske županije, te primjer predanosti, humanosti i nesebičnosti. Ova nagrada potiče sve nas da činimo više za školu, i zajednicu.
Zahvaljujemo stručnom povjerenstvu na ovoj vrijednoj nagradi. Posebne zahvale upućujemo predsjednici Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije, gospođi Mariji Lukšić, i utemeljitelju nagrade, poštovanom Denisu Paveli, univ. mag. medior publ.

Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića nastavit će pružati podršku svojim učenicima u njihovim nastojanjima da budu nositelji pozitivnih promjena i vrijednosti koje čine svijet boljim mjestom za život.

Objavili mediji:

https://www.ferata.hr/nagrada-imperial-ucenici-ani-covo-sss-bana-josipa-jelacica-sinj

https://www.dubrovnik.hr/vijesti/dodijeljena-priznanja-imperial-u-spomen-na-stradalu-djecu-18808

https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/sedmoro-ucenika-primilo-priznanja-imperial-spomen-na-402-poginule-djece-civilnih-zrtava-domovinskog-rata-1434674

https://dulist.hr/urucena-priznanja-imperial-ova-mladost-nas-je-putokaz-u-buducnost/918604

https://www.liberoportal.hr/vijesti/vijesti-libertas-televizije-i-ove-godine-na-meunarodni-dan-djece-dodijeljena-su-priznanja-imperial-djeci-humanitarcima-fotovideo

https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/kustic-sudjelovao-na-svecanoj-dodjeli-priznanja-imperial-ova-nagrada-vazan-je-podsjetnik-na-bolnu-proslost-15524506

https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/prica-iza-priznanja-imperial-denis-pavela-sve-je-pocelo-s-pricom-luke-luksica-koji-kao-i-druga-djeca-poginula-u-domovinskom-ratu-zivi-kroz-dobitnike

https://zupcica.com/index.php/kroz-zupaniju/item/9221-na-svecanosti-u-hotelu-hilton-imperial-ovogodisnjim-laureatima-urucena-drzavna-priznanja-imperial

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije – Njen glas – njena budućnost

Međunarodni dan tolerancije obilježava se svake godine 16. studenoga, s ciljem promicanja uvažavanja, razumijevanja i poštivanja različitosti među ljudima. Ove školske godine tema „Njen glas – njena budućnost“ stavlja naglasak na važnost ženskog glasa u društvu, osobito u području ekonomije i poduzetništva. Učenici od 1.-4. razreda su zajedno sa svojom nastavnicom Nadom Ratković uključili su se u obilježavanje kroz niz aktivnosti usmjerenih na osvještavanje rodne ravnopravnosti u poslovnom svijetu, kritičko promišljanje o tržištu rada i osnaživanje mladih, osobito djevojaka, za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u ekonomskom životu.

Cilj: Aktivno uključiti 110 učenika kroz međupredmetne i projektne aktivnosti koje promiču toleranciju, ravnopravnost spolova i ekonomsko osnaživanje žena, uz razvoj građanske i financijske pismenosti.

Ishodi učenja:

Učenici su kroz planirane aktivnosti ostvarili sljedeće ishode:

• Prepoznati utjecaj rodne neravnopravnosti u svijetu rada i poduzetništva.
• Analizirati zastupljenost žena u ekonomiji kroz povijest i današnjicu.
• Argumentirano iznijeti stavove o ravnopravnosti i diskriminaciji u poslovnom svijetu.
• Razviti vlastite poduzetničke ideje koje uključuju rodnu jednakost i društvenu odgovornost.

Plan aktivnosti (po skupinama):

Aktivnost	Broj učenika (od 110)	Način sudjelovanja
1. Analiza tržišta rada i infografike	30 učenika	Rad u skupinama, istraživanje i izrada postera
2. Debata: „Jednake šanse u biznisu?“	20 učenika aktivno + ostali publika	Sudjelovanje u debati i evaluaciji
3. Mini-projekt: Ženski start-up	40 učenika	Razrada poduzetničke ideje u paru ili timu
4. Video kampanja: „Njen glas, naš stav“	15 učenika	Snimanje i montaža kratkih video-poruka
5. Panel-diskusija s poduzetnicama	Svi učenici (110)	Aktivno slušanje, postavljanje pitanja, refleksija
6. Izložba/poster prezentacija u holu škole	110 učenika kao sudionici i posjetitelji	Pregled učeničkih radova, evaluacija, refleksija

Učinci:

1. 100% učenika bit će informirano o rodnoj ravnopravnosti u ekonomiji kroz zajedničke sadržaje.
2. Više od 80% učenika aktivno će sudjelovati u najmanje jednoj projektnoj ili kreativnoj aktivnosti.
3. Najmanje 15% učenika razvit će vlastitu poduzetničku ideju povezanu s društvenim vrijednostima.
4. Povećana empatija i tolerancija očekuje se da učenici osvijeste postojanje stereotipa i razviju stavove podrške jednakim mogućnostima za sve.
5. Povećana vidljivost učenika u školskom prostoru (panou, webu, društvenim mrežama).

Suradnja između razreda i nastavnika različitih struka (ekonomija, hrvatski, informatika, SRO).

Aktivnosti

1. Analiza tržišta rada: „Zanimanja bez granica?“

Učenici su u skupinama istražili i prikazali podatke o udjelu žena i muškaraca u različitim zanimanjima i menadžerskim strukturama. Rezultate su prikazali u obliku infografika koje su izložene na školskom panou.

2. Debata: „Imaju li žene jednake šanse u biznisu?“

Organizirana je vođena debata u kojoj su učenici argumentirali svoje stavove o (ne)ravnopravnosti žena u poduzetništvu, koristeći primjere poznatih poduzetnica te osobna zapažanja i iskustva.

3. Mini-projekt: „Start-up pod vodstvom mlade poduzetnice“

Učenici su osmišljavali vlastite poslovne ideje u kojima je vodeća osoba mlada žena. Svaki projekt je uključivao opis ideje, plan prihoda, ciljanu publiku i društvenu korist. Predstavljeni su slogani poput „Glas žene, snaga promjene“ i „Znanje, a ne spol – ključ uspjeha“.

4. Video kampanja: „Njen glas, naš stav“

Učenici su izradili kratke video-poruke u kojima su iznosili osobne stavove o važnosti ženskog glasa u društvu, toleranciji i ravnopravnosti. Videozapisi su prikazani na školskim ekranima i društvenim mrežama škole.

Kroz obilježavanje Dana tolerancije s temom „Njen glas – njena budućnost“, učenici su produbili razumijevanje o važnosti rodne ravnopravnosti, osobito u kontekstu ekonomije i tržišta rada. Aktivnosti su potaknule kritičko razmišljanje, empatiju i proaktivnost u promicanju jednakih prilika za sve.

Učenici su pokazali veliki interes i zrelost u raspravama te su aktivno sudjelovali u svim etapama provedbe. Obilježavanje je doprinijelo stvaranju inkluzivne školske klime, jačanju građanske i ekonomske pismenosti te osnaživanju učenika za izgradnju tolerantnijeg i pravednijeg društva.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Istraživanje 2024.: Održive financije: Izgradnja bolje budućnosti

Analiza istraživanja: Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti

U nastavku je cjelovita statistička analiza istraživanja

Uzorak: 200 učenika od 1.do 4. razreda srednje strukovne škole Metoda: Anketa s 20 zatvorenih pitanja

Svrha istraživanja: Cilj istraživanja bio je ispitati stavove i navike učenika srednjih strukovnih škola u vezi s održivim financijama, osobnim budžetom, štednjom, odgovornom potrošnjom i razinom interesa za edukaciju u tom području. Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdio stvarni kapacitet i otvorenost mladih prema financijskoj odgovornosti i utjecaju potrošačkih odluka na okoliš.

Ključni rezultati:

• Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o troškovima.
• 61% štedi redovito ili povremeno, dok 24% planira početi.
• Najčešći razlog za štednju su kratkoročni ciljevi (putovanja, oprema).
• Pojam “održive financije” poznat je samo 9% ispitanika.
• Samo 28% navodi da im je održivost važna pri kupnji.
• Više od polovice učenika spremno je platiti više za ekološki proizvod.
• Samo 11% aktivno planira budžet; dodatnih 37% želi naučiti kako.
• 81% nikad nije sudjelovalo u edukaciji o financijama, ali 53% izražava interes.
• 81% smatra da bi financijska pismenost trebala biti dio školskog programa.

Učenici pokazuju izraženu spremnost na učenje i razvoj financijske pismenosti, unatoč niskoj razini znanja o specifičnim pojmovima poput održivih financija. Interes za osobni budžet, održivu potrošnju i ulaganja ukazuje na plodno tlo za obrazovne programe. Potrebno je sustavno uključivanje ovih tema u školski kurikulum te poticanje djelovanja kroz radionice, projekte i partnerske inicijative s lokalnim zajednicama.

Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o načinu na koji troši novac, što pokazuje određenu razinu financijske svijesti. Kada je riječ o štednji, 18% učenika redovito štedi, a dodatnih 43% to čini povremeno. Njih 24% trenutno ne štedi, ali planira započeti. Kao glavni razlog za štednju, najčešće se navode veći ciljevi poput putovanja i osobne opreme (37%), zatim sigurnosna rezerva za nepredviđene situacije (31%), dok se samo manji broj odlučuje na štednju za obrazovanje (14%) ili mirovinu (1%).

Pojam „održive financije“ poznat je vrlo malom broju učenika (9%), dok njih 51% za njega nikada nije čulo, a 40% ga je čulo, ali ne zna točno što znači. Unatoč tome, 61% učenika prilikom kupnje barem djelomično vodi računa o održivosti proizvoda, iako samo 28% navodi da im je ona vrlo važna ili presudna. Kada imaju izbor, lokalne proizvode redovito bira svega 6% učenika, dok ih 39% to čini povremeno, a 36% rijetko ili nikada.

Pozitivno je da je 57% učenika spremno platiti više za ekološki prihvatljiv proizvod, dok 23% nije sigurno, a 20% to odbija. Samo 11% učenika aktivno prati svoj budžet, no dodatnih 34% ima okvirni plan, a čak 37% izražava želju da nauči kako se to radi. S druge strane, 18% smatra da im planiranje nije potrebno.

Većina učenika (58%) nikada nije razmišljala o tome kako banke ulažu novac koji koriste, dok je samo 7% svjesno važnosti održivih investicija u financijskom sektoru. Informacije o financijama učenici najčešće dobivaju putem interneta (39%) i od obitelji ili prijatelja (33%), a samo 17% iz škole.

Kada je riječ o svakodnevnim navikama, 71% učenika izjavilo je da barem povremeno prakticira ekološki i financijski odgovorne navike poput štednje energije, vode ili smanjenja otpada. Održivost prilikom kupnje odjeće uzima u obzir tek 14% učenika redovito, a 31% povremeno. Četvrtina uopće ne razmišlja o tom aspektu, što ukazuje na potrebu dodatne osviještenosti.

Najvažniji financijski ciljevi učenika su osobna sigurnost (27%) i sloboda potrošnje (33%), dok samo 9% kao glavni motiv navodi podršku održivosti. Više od četvrtine učenika aktivno planira troškove, dok najveći dio (43%) troši prema potrebi, a 17% priznaje da kupuje impulzivno.

Brzu modu redovito kupuje 23% učenika, a dodatnih 36% povremeno, iako 22% njih pokušava izbjegavati takvu potrošnju. Kada je riječ o uključivanju u zajedničke inicijative štednje i odgovorne potrošnje, 41% učenika bi se rado priključilo, a dodatnih 34% bi razmislilo, što ukazuje na visoki potencijal za školske i lokalne projekte.

Velika većina učenika (73%) nikada nije sudjelovala u edukaciji o osobnim financijama, ali više od polovice njih (53%) izražava želju za sudjelovanjem. Samo 6% učenika je vrlo zadovoljno svojim financijskim znanjem, dok 78% smatra da zna nedovoljno ili djelomično.

Najveći broj učenika (81%) smatra da bi financijska pismenost i održiva potrošnja trebale biti dio školskog programa, što dodatno potvrđuje potrebu za sustavnom edukacijom u ovom području. Kada je riječ o temama koje ih zanimaju, učenici najviše žele učiti o upravljanju osobnim budžetom (74%), održivoj potrošnji (54%) te štednji i investicijama (48%).

Zaključak

Rezultati istraživanja ukazuju na to da učenici srednje strukovne škole pokazuju visoku razinu interesa i potencijala za razvoj financijske i ekološke pismenosti. Iako znanje o održivim financijama još uvijek nije dovoljno razvijeno, većina učenika želi učiti, pokazuje spremnost na odgovornu potrošnju i otvorena je za sudjelovanje u inicijativama. Ovo istraživanje snažno podupire potrebu za uvođenjem ciljanih edukativnih sadržaja o osobnim financijama i održivosti u obrazovni sustav.

U nastavku su rezultati za uzorak od 200 učenika srednje strukovne škole koji su sudjelovali u istraživanju. Uz svako pitanje nalazi se kratak statistički prikaz rezultata (u brojevima i postocima), te zaključak temeljen na tim rezultatima.

Statistička analiza ankete: „Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti“ (N=200)

1. Koliko često razmišljate o načinu na koji trošite novac?

• Nikada: 12 (6%)
• Rijetko: 34 (17%)
• Ponekad: 72 (36%)
• Često: 58 (29%)
• Uvijek: 24 (12%)

Zaključak: Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o svojim financijama, što je pozitivan pokazatelj rane svijesti o potrošnji.

2. Imate li trenutno neku vrstu štednje?

• Redovito štedim: 36 (18%)
• Povremeno štedim: 86 (43%)
• Ne, ali planiram: 48 (24%)
• Ne i ne planiram: 30 (15%)

Zaključak: Gotovo 2/3 učenika barem povremeno štedi, dok 1/4 još planira početi, što ukazuje na potencijal za razvijanje boljih navika.

3. Koji je vaš glavni razlog za štednju?

• Hitne situacije: 62 (31%)
• Veći ciljevi (putovanja, oprema): 74 (37%)
• Obrazovanje: 28 (14%)
• Mirovina: 2 (1%)
• Ne štedim: 34 (17%)

Zaključak: Većina učenika štedi za kratkoročne ciljeve, a samo manji broj za dugoročne potrebe, što je u skladu s dobi.

4. Jeste li ikad čuli za pojam „održive financije“?

• Da, poznat: 18 (9%)
• Čuo/la, ali ne znam značenje: 80 (40%)
• Ne: 102 (51%)

Zaključak: Tema održivih financija velikoj većini učenika nije dovoljno poznata (91%), što ukazuje na potrebu za edukacijom.

5. Koliko vam je važna održivost prilikom kupnje proizvoda?

• Nimalo: 30 (15%)
• Malo: 48 (24%)
• Umjereno: 66 (33%)
• Vrlo: 36 (18%)
• Presudna: 20 (10%)

Zaključak: 61% učenika barem donekle uzima u obzir održivost, no samo 28% daje joj visoki prioritet.

6. Kupujete li proizvode lokalnih proizvođača kada imate izbor?

• Uvijek: 12 (6%)
• Često: 38 (19%)
• Ponekad: 78 (39%)
• Rijetko: 48 (24%)
• Nikad: 24 (12%)

Zaključak: Lokalne proizvode prepoznaje 64% učenika, ali većinom povremeno – tu postoji prostor za edukaciju o lokalnoj potrošnji.

7. Jeste li spremni platiti više za ekološki proizvod?

• Da, uvijek: 26 (13%)
• Da, do određene granice: 88 (44%)
• Ne znam: 46 (23%)
• Ne: 40 (20%)

Zaključak: 57% učenika pokazuje spremnost na odgovornu potrošnju, dok je gotovo 1/4 neodlučno – edukacija može pomoći u oblikovanju stavova.

8. Imate li plan upravljanja mjesečnim troškovima?

• Da, redovito: 22 (11%)
• Okvirno: 68 (34%)
• Nemam, ali bih volio: 74 (37%)
• Nemam i ne treba mi: 36 (18%)

Zaključak: Iako samo manji broj učenika aktivno planira budžet, čak 71% pokazuje interes za učenjem financijskog planiranja.

9. Razmišljate li o tome gdje vaša banka ulaže novac?

• Da, važno mi je: 14 (7%)
• Nikad nisam razmišljao: 116 (58%)
• Ne, gledam samo praktičnost: 70 (35%)

Zaključak: Većina učenika nije svjesna utjecaja banaka na okoliš – tema je prikladna za edukaciju o održivom bankarstvu.

10. Izvor informacija o financijama:

• Internet: 78 (39%)
• Škola: 34 (17%)
• Obitelj/prijatelji: 66 (33%)
• Banke/savjetnici: 12 (6%)
• Ne informiram se: 10 (5%)

Zaključak: Glavni izvori informacija su neformalni (internet, obitelj), dok škola i institucije imaju manji utjecaj – potencijal za jačanje obrazovne uloge.

11. Imate li štedne ekološke navike?

• Da, više područja: 58 (29%)
• Povremeno: 84 (42%)
• Ne: 40 (20%)
• Nisam razmišljao: 18 (9%)

Zaključak: 71% učenika ima ili razvija održive navike, što je ohrabrujuće za buduću odgovornu potrošnju.

12. Vodite li računa o odjeći i njezinu utjecaju?

• Često: 28 (14%)
• Ponekad: 62 (31%)
• Rijetko: 60 (30%)
• Nikad: 50 (25%)

Zaključak: Više od polovice učenika pokazuje barem umjerenu svijest o održivoj modi, iako kod većine ona još nije prioritet.

13. Najvažniji financijski cilj:

• Osobna sigurnost: 54 (27%)
• Sloboda kupnje: 66 (33%)
• Podrška održivosti: 18 (9%)
• Obitelj: 40 (20%)
• Nemam ciljeve: 22 (11%)

Zaključak: Prevladavaju osobni i potrošački ciljevi, dok je održivost još uvijek marginalni motiv kod većine učenika.

14. Kako upravljate novcem?

• Planiram i kontroliram: 58 (29%)
• Trošim prema potrebi: 86 (43%)
• Impulzivno: 34 (17%)
• Ne znam: 22 (11%)

Zaključak: Iako većina troši prema potrebi, gotovo trećina učenika razvija odgovorne navike – dobra osnova za napredak.

15. Stav prema brzoj modi:

• Redovito kupujem: 46 (23%)
• Povremeno: 72 (36%)
• Trudim se izbjegavati: 44 (22%)
• Ne razmišljam: 38 (19%)

Zaključak: Više od polovice učenika konzumira brzu modu, što je prilika za edukaciju o alternativama i posljedicama.

16. Biste li se priključili zajedničkoj inicijativi?

• Da: 82 (41%)
• Možda: 68 (34%)
• Ne: 50 (25%)

Zaključak: Više od 3/4 učenika otvoreno je za sudjelovanje u održivim inicijativama, što daje prostor za konkretne školske projekte.

17. Sudjelovanje u edukacijama:

• Više puta: 16 (8%)
• Jednom: 38 (19%)
• Ne, ali bih htio/htjela: 106 (53%)
• Ne i ne zanima me: 40 (20%)

Zaključak: Velika većina učenika nije prošla edukaciju o financijama, no više od polovice to želi – hitna potreba za provedbom radionica.

18. Zadovoljstvo financijskim znanjem:

• Vrlo zadovoljno: 12 (6%)
• Djelomično: 98 (49%)
• Nezadovoljno: 58 (29%)
• Ne znam: 32 (16%)

Zaključak: Većina učenika ne smatra da dovoljno zna – gotovo 80% je djelomično ili nezadovoljno informirano.

19. Treba li financijska pismenost biti u školi?

• Da: 162 (81%)
• Možda: 24 (12%)
• Ne: 14 (7%)

Zaključak: Učenici jasno izražavaju potrebu za uvođenjem financijske pismenosti u školski kurikulum.

20. Koje teme vas zanimaju (više odgovora):

• Osobni budžet: 148 (74%)
• Održiva potrošnja: 108 (54%)
• Investicije i štednja: 96 (48%)
• Banke i krediti: 86 (43%)
• Niti jedna: 22 (11%)

Preporuka:

1. Uvođenje financijske pismenosti kao dijela redovnog nastavnog programa.
2. Praktične radionice o budžetiranju, štednji i odgovornoj potrošnji.
3. Povezivanje financijskih odluka s utjecajem na okoliš kako bi se razvila šira svijest o održivosti.
4. Suradnja s bankama, udrugama i lokalnim institucijama u provedbi edukacija.
5. Poticanje projektne nastave i inicijativa u školi koje promoviraju zajedničku odgovornost i uključivanje.

Zaključak: Najveći interes postoji za teme izravno vezane uz svakodnevno upravljanje novcem – dobar temelj za buduće radionice.

Opći zaključak istraživanja:

• Učenici srednjih strukovnih škola pokazuju visok potencijal za razvoj financijske i ekološke pismenosti.
• Niska razina znanja o održivim financijama ukazuje na potrebu za sustavnom edukacijom.
• Velika većina učenika zainteresirana je za učenje i otvorena za uključivanje u projekte.
• Najveći izazovi su impulzivna potrošnja, nedostatak budžetiranja i nepoznavanje utjecaja financijskih odluka na okoliš.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Radionica: Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti

Naša škola tradicionalno obilježava Svjetski dan štednje u sklopu kojeg su organizirane brojne aktivnosti u cilju promicanja i jačanja svijesti učenika o važnosti štednje za osobne potrebe svakog pojedinca i suvremenu ekonomiju . Ovaj važan dan obilježen je u duhu jačanja financijske pismenosti, medijske pismenosti, digitalne pismenosti, jačanja poduzetničkog duha  i ostvarenja zadanih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja međupredmetnih tema.

Radionica Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti je održana 31. listopada povodom Svjetskog dana štednje, a sudjelovali su učenici trećih i četvrtih razreda srednje strukovne škole, smjer ekonomist sa nastavnicom Nada Ratković, prof. mentor. Trajala je dva puta po 45. minuta u sklopu nastavnih predmeta Vježbenička tvrtka. Cilj radionice bio je podići svijest o važnosti održivih financija, štednje i odgovornog upravljanja novcem u kontekstu izgradnje ekonomski i ekološki stabilnije budućnosti.

Radionica je započela uvodnim pitanjem nastavnice: „Što za vas znači štednja i zašto je važna danas?“
Kroz razgovor s učenicima potaknuta je razmjena mišljenja o svakodnevnim navikama upravljanja novcem, nakon čega je uslijedilo kratko objašnjenje značenja Svjetskog dana štednje. Sudionici su upoznati s činjenicom da štednja u današnjem vremenu inflacije, klimatskih promjena i potrošačke krize nije samo osobna odluka, već i društveno odgovoran čin. Poveznica između financijske pismenosti i održivosti dodatno je naglašena kroz pojam „održivih financija“, koji podrazumijeva povezanost novčanog ponašanja s dugoročnim pozitivnim učinkom na zajednicu i okoliš.

Izložba starog novca

U nastavku radionice obrađeni su tematski blokovi. Prvo je objašnjeno što su održive financije – koncept koji uključuje odgovorno trošenje, štednju i ulaganja u svrhu dugoročne dobrobiti društva i okoliša. Kao konkretni primjeri navedeni su: ulaganja u obnovljive izvore energije, izbjegavanje brze mode (fast fashion), podržavanje lokalnih proizvođača te korištenje usluga financijskih institucija koje podupiru zelene projekte.

Drugi tematski blok bio je posvećen redefiniranju štednje. Naglašeno je da štednja danas ne znači samo odvajanje novca, već i kritičko promišljanje o tome gdje štedimo, kako trošimo i na što trošimo. Ekološki odgovorna štednja uključuje i odustajanje od nepotrebne potrošnje, produženje vijeka trajanja proizvoda te izbjegavanje stvaranja otpada.

U trećem bloku učenici su razmišljali o posljedicama financijske neodgovornosti – ne samo osobno, već i na razini društva i okoliša. Masovna potrošnja, život na kredit i neodrživi proizvodi doprinose zagađenju, stvaranju otpada, ali i društvenim razlikama i nejednakostima. Istaknuto je da svaka potrošačka odluka ima svoju težinu i utjecaj na tržište.

Zeleni eko novac

Nakon teorijskog dijela, sudionici su analizirali konkretne podatke. Predstavljeni su rezultati istraživanja Europske investicijske banke iz 2023., prema kojem:

• 66% mladih Europljana priznaje da klimatske promjene utječu na njihove potrošačke navike,
• 71% građana EU spremno je platiti više za proizvode proizvedene na održiv način,
• dok samo 32% njih zna točno objasniti pojam „održive financije“.

Također su prikazani rezultati istraživanja Hrvatske narodne banke iz 2022., gdje se navodi:

• samo 20% građana zna izračunati stvarne troškove kredita,
• 58% građana ne štedi redovito,
• a 65% mladih ne zna razliku između nominalne i efektivne kamatne stope.

Nakon izlaganja, učenici su aktivno sudjelovali u praktičnim zadacima.

U prvom zadatku naziva „Moj zeleni budžet“, učenici su podijeljeni u manje grupe i dobili su zadatak planirati mjesečni budžet za osobu njihovih godina. Njihov zadatak bio je osmisliti financijski plan koji je istovremeno i štedljiv i održiv. Plan je morao uključivati: prehranu, odjeću, prijevoz, zabavu i štednju. Učenici su raspravljali o tome kako izbjeći impulzivnu kupnju, kako odabrati lokalne i sezonske proizvode u prehrani, kako koristiti javni prijevoz umjesto osobnog automobila ili taksija, te kako izdvojiti iznos za štednju, iako je budžet bio ograničen. Nakon predstavljanja budžeta, vodila se rasprava o tome koliko je teško uskladiti financijske i ekološke ciljeve te koji su najveći izazovi koje su uočili.

U drugom zadatku pod nazivom „Odaberi odgovorno“, učenici su analizirali konkretne primjere dvaju proizvoda – jedan proizvod bio je jeftiniji, ali proizveden uz štetu za okoliš i radnička prava (npr. majica iz brze mode), a drugi skuplji, ali proizveden lokalno, uz poštivanje standarda održivosti. Učenici su u grupama morali odlučiti koji proizvod bi odabrali i obrazložiti svoj izbor – jesu li spremni platiti više za održivost i zašto (ili zašto ne). Rasprava je pokazala da učenici prepoznaju važnost održivih odluka, iako im često pristupačnost i cijena predstavljaju prepreku.

Za kraj, nastavnica je sažela ključne poruke radionice. Istaknuto je da održive financije nisu luksuz, već potreba i odgovornost koju dijelimo svi. Svakodnevne odluke – bilo da se radi o kupnji, štednji ili načinu informiranja – imaju stvaran utjecaj na zajednicu i planet.

Završna poruka koju su učenici ponijeli sa sobom bila je:
„Tvoj novac ima moć. Koristi ga mudro – za sebe i za svijet.“

Dodatna aktivnost

Koristeći koncept obrnute učionice, učenici su kod kuće istražili poslovanje banaka te prikupili informacije o mogućnostima štednje i odgovornog raspolaganja novcem koji su dobili ili sami uštedjeli. Svaki učenik izradio je vlastiti uradak u kojem je opisao što za njega znači štednja te odgovorio na pitanje: zašto je važno štedjeti.

U zaključcima su učenici istaknuli kako je ključno razviti samodisciplinu i kontrolirati vlastitu potrošnju. Na taj način, kroz određeno vrijeme moguće je stvoriti financijsku zalihu. Time se izbjegavaju nepotrebni izdaci i omogućuje kupnja željenih stvari bez zaduživanja putem kredita ili korištenja kreditnih kartica.

Učenici su se složili da je štednja moguća – samo treba započeti s malim koracima. Primjerice, ako svaki dan od džeparca u kasicu odvojimo 1 euro, tijekom godine dana možemo uštedjeti čak 365 eura.

Učenici na ovaj način razvijaju nove strukovne i digitalne kompetencije i kritičko mišljenje o pametnoj i mudroj štednji. Kroz primjer dobre prakse korištenjem inovativnih metoda poučavanja ostvareni su zadani odgojno-obrazovni ishodi i očekivanja međupredmetnih tema.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

School Education Accreditation and Innovation in Education–Akreditacija školskog obrazovanja i inovacije u obrazovanju

Tijekom Europskog tjedna programiranja (Code Week), učenici će predstaviti svoj eTwinning projekt “School Education Accreditation and Innovation in Education” – „Akrreditacija školskog obrazovanja i inovacije u obrazovanju“.

https://codeweek.eu/view/625108/e-twinning-project-school-education-accreditation-and-innovation-in-education

Od petak, 25. listopada 2024. 16:45
do petak, 25. listopada 2024. 19:45

U današnjem poimanju obrazovanja iznimno je važno primjenjivati inovativne metode poučavanja i integrirati informacijske tehnologije u obrazovni proces. Naš eTwinning projekt temelji se na Erasmus projektu broj 2023-1-TR01-KA121-SCH-000163482. Cilj projekta je iskoristiti tehnološki razvoj, koristiti alate Web 2.0 i pružiti osnovna znanja o kodiranju u stvaranju inovativnog obrazovnog okruženja. Tijekom projekta učenici su učili zajedno, provodili planirane projektne aktivnosti sa svojim međunarodnim vršnjacima, dijelili iskustva s učenicima iz drugih zemalja i razmjenjivali radove. Cilj je bio razvijati samostalnost i kreativnost učenika, koristiti inovativne metode učenja i poučavanja, osigurati suradnju među partnerskim školama i uživati u učenju.

Radionica

Aktivnosti su započele izradom vlastitih pravila sigurnosti na internetu, zatim su se učenici predstavljali izradom osobnih iskaznica, kao i predstavljanjem svojih škola. Predstavljeni su alati Web 2.0 te je izrađena analiza razvoja sadržaja prilikom izrade mrežnih stranica za digitalno obrazovanje. Učenici su dizajnirali plakat i logo projekta, izrađivali „oblačiće riječi“, infografike i projektni blog. Tijekom projekta učenici su obilježavali važne datume u školi, izrađivali iskaznice, osmislili pravila sigurnosti na internetu, izradili logo projekta, plakat te pripremali prezentacije.

U okviru projekta formirani su mješoviti, međunarodni timovi učenika koji su radili na tri različite teme. Tim 1 obrađivao je temu Sigurnost na internetu, tim 2 temu Inovacije u obrazovanju, a tim 3 temu Dobrobit u školi. Učenici su prezentirali svoje teme projektnim partnerima i objavili ih na forumskoj ploči.

Završni proizvod našeg projekta je međunarodna e-knjiga. Odgojno-obrazovni ciljevi projekta ostvareni su tijekom školske godine 2023./2024.. Kroz sve aktivnosti učenici su međusobno motivirali i nadopunjavali jedni druge te su tako izrađivali vlastite radove i učili koristiti razne digitalne alate.

1. Definiranje ključnih pitanja

Učenici su definirali važna pitanja vezana uz tri glavne teme:

• Sigurnost na internetu
• Inovacije u obrazovanju
• Dobrobit u školi

Također su oblikovali svoja pravila ponašanja na internetu i osmislili način na koji će surađivati s vršnjacima iz drugih zemalja.

2. Korištenje digitalnih alata

Učenici su koristili različite alate i platforme kao što su:

• Web 2.0 alati (WordArt, Canva, Genially, Padlet, Blogger…)
• Zoom za međunarodne sastanke i prezentacije
• TwinSpace za razmjenu radova i komunikaciju s partnerima
• Google alati za suradnički rad (Docs, Slides)

3. Razrada i dizajn

Učenici su dizajnirali:

• Plakat i logo projekta
• Identifikacijske iskaznice za predstavljanje sebe i svojih škola
• Word cloudove s ključnim pojmovima
• Infografike koje prikazuju tijek projekta i glavne ideje
• Projektni blog s opisom aktivnosti

4. Međunarodna suradnja

Formirani su međunarodni timovi učenika koji su surađivali na sljedećim temama:

• Tim 1: Sigurnost na internetu
• Tim 2: Inovacije u obrazovanju
• Tim 3: Dobrobit u školi

Svaki tim pripremio je prezentaciju koju je predstavio međunarodnim partnerima.

Predstavljanje rezultata

Prezentacija aktivnosti i rezultata

Učenici će putem Zoom platforme predstaviti:

• tijek projekta
• digitalne alate koje su koristili
• svoje zaključke i završne proizvode

Završni proizvod: međunarodna e-knjiga

Svi radovi, plakati, pravila i zaključci objedinjeni su u završnu međunarodnu e-knjigu, koja prikazuje rezultate rada svih partnera.

Učenici će tijekom Code Weeka 2024. putem Zoom platforme u Komercijalno-trgovačkoj školi Split i Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj predstaviti projektne aktivnosti, završne rezultate projekta i korištene digitalne alate.

Datum događanja je 25. listopada 2024. od 16:45 do 19:45 sati.

Voditeljice radionice su profesorice: Nada Ratković, profesorica iz Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića u Sinju i Marija Istenić i Ivana Čota iz Komercijalno-trgovačke škole Split

Organizator: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj, Nada Ratković, prof. savjetnik i Komercijalno-trgovačka škola Split, Marija Istenić, prof. savjetnik

Tip aktivnosti: Internetska aktivnost slobodnog sudjelovanja

Mjesto događanja: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj i Komercijalno-trgovačka škola, Ulica Antuna Gustava Matoša 60, 21000, Split, Splitsko-dalmatinska županija,

https://www.ourboox.com/bp/1588971

https://school-education.ec.europa.eu/en/etwinning/projects/school-education-accreditation-and-innovation-education/twinspace/pages/april-e-book-final-joint-product

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik