Ovogodišnji Globalni dani akcije traju od 22. travnja (Svjetski dan planeta Zemlje) do 6. svibnja i usredotočeni su na temu edukacije o obnovi ekosustava.

Kampanja Globalni dani akcije 2025., koju organizira FEE (Zaklada za obrazovanje o okolišu), ističe važnost obnove ekosustava i zaštite bioraznolikosti.

Svaka od 5 predloženih aktivnosti kampanje daje sudionicima priliku da se povežu sa svojim okolišem, bolje razumiju važnost zdravih ekosustava i istraže kako mogu aktivno doprinijeti njihovoj zaštiti. Podržavajući edukaciju o obnovi ekosustava, kampanja se nada pomoći u stvaranju budućnosti u kojoj svaka osoba ima znanje i vještine za zaštitu i obnovu ekosustava našeg planeta, osiguravajući zdravu i održivu budućnost za buduće generacije. Ovogodišnji Globalni dani akcije traju od 22. travnja (Svjetski dan planeta Zemlje) do 6. svibnja i usredotočeni su na temu edukacije o obnovi ekosustava.

U partnerstvu s UNESCO-om i NAAEE-om, FEE vodi Obrazovni izazov 6.1 kao dio Desetljeća UN-a za obnovu ekosustava, čiji je cilj ugraditi obrazovanje o obnovi ekosustava u formalne i neformalne obrazovne sustave diljem svijeta do 2030. godine.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Istraživanje 2025: „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“

Statistička analiza istraživanja

U sklopu nacionalnog projekta „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“, provedeno je nacionalno istraživanje s ciljem ispitivanja razine financijske pismenosti, stavova prema umjetnoj inteligenciji u upravljanju novcem te korištenju digitalnih alata među učenicima strukovnih škola. U vremenu kada digitalne financije i AI alati sve više postaju dio svakodnevice, ovo istraživanje daje uvid u pripremljenost mladih za odgovorno upravljanje vlastitim financijama u digitalnom dobu.

U kontekstu sve bržeg razvoja digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije (AI), osobne financije više nisu ograničene samo na osnovne matematičke vještine, već uključuju digitalnu pismenost, kritičko promišljanje i tehnološku prilagodbu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati financijsko znanje, navike upravljanja novcem i stavove o primjeni AI alata kod učenika strukovnih škola u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na nacionalnoj razini u travnju 2025. godine, a sudjelovalo je ukupno 267 učenika iz različitih obrazovnih programa.

Metodologija

Istraživanje je provedeno na uzorku od 267 učenika iz različitih obrazovnih programa strukovnih škola diljem Hrvatske. Učenici su anonimno odgovarali na 20 pitanja zatvorenog tipa. Statistička analiza temelji se na učestalosti odgovora.

Hipoteze istraživanja

H1: Većina učenika strukovnih škola ima osnovno znanje o pojmovima osobnih financija.

H2: Učenici rijetko koriste AI alate ili aplikacije za upravljanje novcem.

H3: Učenici smatraju da financijska pismenost nije dovoljno zastupljena u obrazovnom sustavu.

H4: Većina učenika pokazuje spremnost i interes za edukaciju o financijama i digitalnim alatima.

H5: Postoji razlika u financijskom ponašanju između učenika koji koriste mobilno bankarstvo i onih koji ga ne koriste.

Statistička analiza i tumačenje

U istraživanju su korištena kvantitativna pitanja zatvorenog tipa. Analiza je provedena na razini učestalosti odgovora.

Rezultati potvrđuju hipotezu H1 – čak 78 % učenika pravilno je prepoznalo pojam budžetiranja, što pokazuje solidno osnovno znanje. Međutim, 44 % učenika nikada ne prati svoje troškove, dok ih samo 17 % to čini redovito, čime se djelomično potvrđuje H2 – postoji znanje, ali izostaje praksa.

Kada je riječ o primjeni umjetne inteligencije, 65 % učenika čulo je za AI u financijama, ali samo 33 % ih koristi aplikacije poput Revoluta ili financijskih chatbotova, što jasno potvrđuje hipotezu H2. Također, 22 % učenika nije upoznato s tim alatima, što upućuje na potrebu za dodatnom edukacijom.

Hipoteza H3 potvrđena je kroz podatak da čak 86 % učenika smatra da se financijska pismenost ne poučava dovoljno u školama. Ovo otvara prostor za sustavno uključivanje tih sadržaja u kurikulum strukovnog obrazovanja.

Hipoteza H4 potvrđuje se kroz stavove učenika – većina je pokazala pozitivna očekivanja i znatiželju prema digitalnim financijskim alatima, a 54 % učenika reklo je da bi možda poslušalo AI preporuke za financije, dok 26 % već izražava povjerenje u takve alate.

U vezi s hipotezom H5, preliminarni uvid pokazuje da učenici koji koriste mobilno bankarstvo češće prate troškove i lakše prepoznaju financijske prijevare, no za detaljniju potvrdu bilo bi potrebno dodatno korelacijsko testiranje.

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 267 učenika iz različitih strukovnih škola diljem Hrvatske. Učenici su anonimno odgovarali na 20 pitanja zatvorenog tipa.

Rezultati su pokazali da 78 % učenika pravilno prepoznaje pojam budžetiranja kao planiranje prihoda i rashoda, što ukazuje na solidno osnovno razumijevanje osobnih financija. Međutim, zabrinjava podatak da 44 % učenika nikada ne prati vlastite troškove, a samo 17 % to čini svakodnevno, što ukazuje na slab razvoj financijske samodiscipline.

Više od 65 % učenika čulo je za umjetnu inteligenciju u financijama, no samo jedna trećina koristi digitalne ili AI alate za osobno upravljanje novcem. Čak 22 % učenika ne zna što su financijske aplikacije ili AI alati, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom i praktičnim radionicama.

Zanimljivo je da 54 % učenika izražava umjereno povjerenje prema AI savjetnicima za financije (odabir “možda”), dok se 26 % već osjeća dovoljno sigurno da bi poslušalo AI preporuke. To sugerira otvorenost prema novim tehnologijama, ali i potrebu za dodatnim informacijama i obukom o tome kako te alate koristiti odgovorno i sigurno.

Više od polovice učenika (52 %) redovito koristi mobilno bankarstvo, što pokazuje pozitivan trend digitalizacije. Također, čak 86 % učenika smatra da bi se financijska pismenost trebala više učiti u školama, što potvrđuje potrebu za sustavnijim pristupom ovoj temi u obrazovnom sustavu.

Na pitanje o budućnosti novca u kontekstu umjetne inteligencije, 43 % učenika smatra da će AI pozitivno utjecati na financijsko upravljanje, dok 32 % izražava zabrinutost zbog moguće kontrole tehnologije nad ljudskim odlukama.

U nastavku su uključene hipoteze u skladu s ciljevima istraživanja, a cijeli tekst sada uključuje sve elemente istraživačkog rada: naslov, uvod, hipoteze, statističku analizu, tumačenja, preporuke i zaključak – sve u rečenicama i prikladno za objavu ili predstavljanje.

Povratne informacije učenika (iz ankete)

“Voljela bih da više pričamo o realnim financijama, poput štednje i trošenja.”

“Nisam znao da postoje aplikacije koje pomažu u praćenju potrošnje.”

“Mislim da bi trebali imati predmet ‘Financije za život’.”

“AI zvuči zanimljivo, ali nisam siguran bih li mu povjerio svoj novac.”

Preporuke

1. Uvođenje strukturiranih radionica financijske pismenosti u školama, uključujući praktične zadatke i simulacije osobnih budžeta.
2. Integracija osnovnog znanja o umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni u ekonomiji i financijama u nastavne planove strukovnih škola.
3. Suradnja škola s bankama i fintech sektorom kako bi učenici imali pristup edukativnim alatima i mentorstvu.
4. Redovita edukacija o digitalnoj sigurnosti i zaštiti osobnih podataka prilikom korištenja financijskih aplikacija.
5. Poticanje učenika na aktivno vođenje osobnog budžeta putem dostupnih AI i mobilnih aplikacija.
6. Praćenje i mjerenje napretka učenika u stvarnom upravljanju novcem kroz godišnje aktivnosti, izazove ili simulacije budžetiranja.

Sažeti rezultati istraživanja

Većina učenika (78 %) pravilno prepoznaje pojam budžetiranja, što upućuje na solidno osnovno razumijevanje osobnih financija. Ipak, čak 44 % učenika nikada ne prati vlastite troškove, dok svega 17 % to čini redovito, što ukazuje na manjak razvijenih financijskih navika i samodiscipline. Trećina učenika (33 %) koristi digitalne ili AI alate za upravljanje financijama, dok 22 % učenika uopće nije upoznato s takvim aplikacijama, što potvrđuje potrebu za dodatnim obrazovanjem u tom području. Zabrinjava podatak da čak 86 % učenika smatra kako se financijska pismenost nedovoljno obrađuje u okviru školskog obrazovanja, što ukazuje na značajan prostor za unaprjeđenje kurikuluma. Kada je riječ o povjerenju prema umjetnoj inteligenciji u financijama, 54 % učenika iskazuje umjerenu otvorenost prema AI savjetnicima, odabravši odgovor “možda”, dok 26 % učenika već izražava spremnost da posluša financijske preporuke koje nudi AI. Mobilno bankarstvo koristi redovito 52 % učenika, što pokazuje rastuću prisutnost digitalnih financijskih usluga u svakodnevnom životu mladih. Na pitanje o budućnosti financija u kontekstu umjetne inteligencije, 43 % učenika vjeruje da će AI pozitivno utjecati na upravljanje novcem, dok 32 % izražava određenu zabrinutost zbog moguće dominacije tehnologije nad ljudskim odlukama.

Zaključak

Istraživanje je pokazalo da učenici strukovnih škola u Hrvatskoj posjeduju osnovno financijsko znanje, ali da im nedostaje praktičnih vještina i navika upravljanja osobnim financijama. Iako postoji pozitivna percepcija prema umjetnoj inteligenciji u financijskom kontekstu, razina informiranosti i konkretne primjene još je uvijek niska. Postoji jasno iskazana potreba i spremnost učenika da uče više o financijama, što obrazovni sustav mora prepoznati i podržati. Projekt „AI + novac“ stoga ima važnu ulogu u povezivanju novih tehnologija i životno važnih kompetencija za mlade ljude u digitalnom dobu.

Projekt je jasno pokazao da učenici žele učiti o novcu, financijskom planiranju i alatima nove generacije poput umjetne inteligencije. Međutim, praksa je još uvijek ograničena zbog nedostatka znanja, motivacije i podrške. Škole trebaju imati jasnu ulogu u digitalnom financijskom osnaživanju mladih.

Projekt „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“ potvrdio je važnost i aktualnost ove teme te pruža smjernice za budući rad na nacionalnoj i školskoj razini.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Predaja finalnog rješenja

Posljednji korak prije velike završnice Digitalnog Inovacijskog Inkubatora, je predaja finalnog rješenja

Rok za predaju finalnog rješenja je nedjelja 18.5. do kraja dana!

Prilikom same predaje treba voditi računa o nekoliko detalja:

1.Dokument konačnog rješenja predaje mentor ISKLJUČIVO putem obrasca na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/qeodqfwxcs4Bf7bm8

2. Dokument konačnog rješenja moguće je predati u bilo kojem formatu: Word, PowerPoint, PDF, putem poveznice…

3. Prije same predaje putem obrasca, dokument konačnog rješenja je potrebno nazvati u formatu:  [Naziv_Tima] – [Naziv_razvijenog_rješenja]

Nakon predaje rješenja slijedi Potvrda o predaji finalnog rješenja od strane organizatora.

Potvrda o predaji finalnih rješenja vaših učeničkih timova.

Slijedi proces evaluacije svih pristiglih rješenja koji će zbog velikog broja sudionika okvirno trajati do kraja sljedećeg tjedna. Nakon što se evaluiraju sva rješenja, mailom ćemo biti obaviješteni o rezultatima.

Finalno će 6 najboljih timova u kategoriji osnovnih i 6 najboljih timova u kategoriji srednjih škola biti pozvani u veliko finale Digitalnog Inovacijskog Inkubatora powered by Hrvatski Telekom koje će se  održati 10.6. uživo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

STEM Discovery Campaign 2025

I ove godine kao i prethodnih učenici naše škole, 4.a razreda po zaqnimanju ekonomist zajedno sa svojom nastavnicom Nada Ratković, prof. savjetnik su se uključili u STEM Discovery Campaign 2025. SDC25 je zajednička je međunarodna inicijativa organizirana u suradnji s projektom NBS EduWORLD. Inicijativa poziva edukatore, projekte, organizacije, knjižnice, škole, sveučilišta, klubove mladih i sve zainteresirane dionike diljem Europe i šire da proslave karijere i studije u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM). Kampanja traje od 1. veljače do 30. travnja 2025., s vrhuncem aktivnosti od 24. do 30. travnja.

Tijekom kampanje sudionici dijele svoje aktivnosti vezane uz STEM obrazovanje na karti svijeta na koju se može kliknuti, odakle zajednica može pristupiti tim aktivnostima i zatim ih reproducirati.

AKTIVNOSTI:

Workshop: Climate Action Through Code: Harnessing Python for Sustainability Duration:

žhttps://www.scientix.eu/campaigns/sdc/my-activities/activity?id=14662

Workshop: Intelligent Financial Planning with AI in Vocational Education

Radionica Inteligentno financijsko planiranje s AI u strukovnom obrazovanju organizirana je i provedena u suradnji s učenicima 4.a razreda zanimanja ekonomist, Ekonomske i upravne škole Split. Nastavnica Suzana Mikulić (EUŠ Split) i nastavnica Nada Ratković (SSŠBJJ Sinj) su nositeljice aktivnosti.

https://www.scientix.eu/campaigns/sdc/my-activities/activity?id=10702

S velikim zadovoljstvom objavljujemo uspješan završetak STEM kampanje za otkrivanje 2025. godine.

S više od 800.000 sudionika i 6500 aktivnosti koje su se odvijale tijekom kampanje diljem Europe i šire, doprinijeli ste velikom uspjehu ovogodišnje kampanje.

Detaljnije informacije možete pronaći u vizualnim prikazima u nastavku:

• http://files.eun.org/scientix/SDC25-Results-One-pager.pdf

2025 STEM Discovery Campaign/Certificate of Participation za učenike, nastavnike i Školu.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Učenici 2.a razreda zanimanja ekonomist sudjeluju u međunarodnom projektu Coding for Climate u školskoj godini 2024./2025 i pridružuju se učenicima iz cijelog svijeta.

Projektni ciklus: 17. ožujak – 27. travanj , 2025

Učenici iz više od 100 zemalja udružuju se kako bi razvili vještine, razmjenjivali ideje i koristili kodiranje za dobrobit našeg planeta i ljudi. Odaberi svoju Ligu svrhe! Hoće li tvoj razred preuzeti temu oceani, energija, voda ili kopno? Tjedna ažuriranja:

Faza 1 (1–2 tjedna)

Izazovi stižu na vašu e-mail adresu! Preuzmite svoju značku Lige i Vodič za akciju ovdje. Prođite kroz niz aktivnosti i pripremite se za 2. tjedan.
Pročitajte upute koje smo vam poslali.

Faza 2 (1–2 tjedna)

Vrijeme je za kodiranje! Sada kada ste vi i vaši učenici odabrali rješenje na kojem ćete raditi, koristite aktivnosti i alate kako biste istražili temu. Raspodijelite problem na manje dijelove i izradite plan.

Faza 3 (1–2 tjedna)

Kodiranje, suradnja, klimatska akcija! Povežite se s članovima svoje Lige svrhe u virtualnoj razmjeni razreda iz cijelog svijeta kako biste podijelili ideje, poglede i povratne informacije.

Kako to funkcionira

Korak 1

Registrirajte se za Kodiranje za klimu. Primit ćete e-mail s uputama.

Korak 2

Počnite planirati kako ćete provesti svoj projekt. Odaberite problem koji želite riješiti.

Popis globalnih prijetnji pronađite https://coding4climate.org/#problem

Korak 3

Provedite projekt sa svojim učenicima od ožujka 2025. Učenici mogu odabrati tehnologiju koju žele koristiti:

Scratch, Minecraft, micro:bit, Web, AI, Python, LEGO Fortnite, prototipiranje aplikacija, itd.

Možete čak kodirati i bez računala (tzv. unplugged kodiranje). Pogledajte svoje opcije.

Korak 4

Pošaljite svoj rad prije svibnja. Pogledajte rješenja drugih sudionika.

Coding 4 Climate Earth Day-24.travnja

Link:https://youtu.be/J5ZeOlOGZjw

Our Solution for Climate Change: Combating Climate Change Using Python

RJEŠENJE UČENIKA

Naše rješenje za klimatske promjene:

Borba protiv klimatskih promjena pomoću Pythona

Izrada učenika

https://www.climateactionproject.org/coding4climate

https://www.climateactionproject.org/coding4climate/solution/6802793226f15310bd224842

NAŠE RJEŠENJE

Poveznica: Climate in Our Hands- Combating Climate Change Together

https://carnet-my.sharepoint.com/:f:/g/personal/nada_ratkovic_skole_hr/EuO1_uQbC6xDn_AoArNGoOYBTZ_klc6ED-dFb-zUKzrkpg?e=8dSeG2

Climate in Our Hands- Combating Climate Change Together

Rješenje za klimatske promjene

Borba protiv klimatskih promjena korištenjem tehnologije: Praktična radionica s Pythonom https://coding4climate.org/python.html

Cilj radionice:

Cilj ove radionice je pomoći sudionicima da razumiju klimatske promjene i njihove utjecaje, istražiti kako tehnologija može pratiti otiske na okoliš, naučiti kako stvoriti jednostavan kalkulator emisija CO₂ temeljen na Pythonu i inspirirati akcije koje doprinose održivoj budućnosti.

Raspored radionice:

1. Uvod (10 minuta):

Započnite pozdravljajući sudionike i pitajući ih da podijele svoja razmišljanja o “klimatskim promjenama” i kako one utječu na njihove živote. Zatim, navedite ciljeve radionice: podići svijest o klimatskim promjenama, pokazati kako tehnologija može pratiti utjecaj na okoliš i inspirirati sudionike da poduzmu mjere za bolju budućnost.

2. Razumijevanje klimatskih promjena (20 minuta):

Predstavite koncept klimatskih promjena objašnjavajući kako globalne temperature rastu i kako ljudske aktivnosti poput prometa, krčenja šuma i industrijskih procesa doprinose tome. Raspravite o značaju ugljičnog otiska, fokusirajući se na aktivnosti poput putovanja automobilom, putovanja zrakoplovom i konzumacije mesa, koje ispuštaju stakleničke plinove u atmosferu i ubrzavaju globalno zagrijavanje.

3. Kako tehnologija može pomoći (10 minuta):

Raspravite o ulozi tehnologije u rješavanju klimatskih promjena. Spomenite kako tehnološke inovacije poput obnovljivih izvora energije, električnih vozila i pametnih domova pomažu u smanjenju utjecaja na okoliš. Zatim objasnite kako tehnologija pomaže u praćenju emisija CO₂, posebno uvodeći jednostavne alate poput kalkulatora CO₂ koji mogu pomoći pojedincima da smanje svoj utjecaj na okoliš praćenjem aktivnosti poput putovanja automobilom, letenja i prehrane.

4. Python rješenje za klimatske promjene: Vodič kroz kod (30 minuta):

Predstavite Python kod za jednostavan kalkulator emisija CO₂. Prođite kroz kod sa sudionicima i objasnite kako svaki dio funkcionira:

Definirajte rječnik s ključnim aktivnostima (putovanje automobilom, letovi i konzumacija mesa) i njihovim povezanim emisijama CO₂ u kilogramima.

Definirajte funkciju za izračun emisija na temelju ulaznih vrijednosti kao što su prijeđeni kilometri automobilom, sati leta i broj obroka mesa.

Navedite primjer upotrebe gdje se emisije izračunavaju za određene vrijednosti (npr. vožnja 50 kilometara, 2 sata leta i jedenje 3 obroka mesa).

Objasnite kako kod omogućuje korisnicima da procijene utjecaj svojih osobnih aktivnosti na okoliš i razumiju kako male promjene mogu smanjiti emisije.

Primjer korištenog koda:

Emisije CO2 za različite aktivnosti (kg CO2 po jedinici)

activities = {

“car_km”: 0.271, # CO2 po kilometru prijeđenom automobilom

“flight_hour”: 90, # CO2 po satu leta

“meat_meal”: 7.2 # CO2 po obroku mesa (kg)

def calculate_emissions(car_km=0, flight_hours=0, meat_meals=0):

total = (car_km * activities[‘car_km’] +

flight_hours * activities[‘flight_hour’] +

meat_meals * activities[‘meat_meal’])

return total

Primjer upotrebe:

emissions = calculate_emissions(50, 2, 3)

print(f”Procijenjene emisije CO2: {emissions} kg”)

5. Vizualizacija podataka: Grafikon emisija (15 minuta):

Predstavite kako generirati jednostavan grafikon emisija CO₂ pomoću biblioteke matplotlib. Pokažite kako sudionici mogu koristiti Python kod za vizualizaciju podataka o emisijama u formatu stupčastog grafikona, što će im pomoći da razumiju raščlambu emisija po različitim aktivnostima.

Primjer koda za generiranje grafikona:

import matplotlib.pyplot as plt

activities = [“Automobil”, “Let”, “Meat”]

emissions = [50 * 0.271, 2 * 90, 3 * 7.2] # Primjer podataka

plt.bar(activities, emissions, color=[‘green’, ‘blue’, ‘red’])

plt.xlabel(‘Aktivnosti’)

plt.ylabel(‘Emisije CO2 (kg)’)

plt.title(‘Procijenjene emisije CO2 iz aktivnosti’)

plt.show()

Prođite kroz kod i objasnite kako promjena ulaznih vrijednosti (kao što su broj prijeđenih kilometara ili broj obroka mesa) utječe na grafikon.

6. Grupna aktivnost: Izrada osobnog kalkulatora CO₂ (20 minuta):

Podijelite sudionike u male grupe i neka modificiraju Python kod kako bi odražavao njihove vlastite aktivnosti. Zamolite ih da prilagode kalkulator vlastitim vrijednostima, kao što su količina vremena leta svaki mjesec, koliko mesa konzumiraju ili koliko daleko voze. Ovo praktično iskustvo pomoći će im da shvate kako njihove pojedinačne akcije utječu na okoliš.

7. Zid obećanja i grupna refleksija (10 minuta):

Zamolite svakog sudionika da zapiše jednu akciju koju će poduzeti kako bi smanjio svoj ugljični otisak, bilo da se radi o smanjenju korištenja automobila, odabiru obroka na biljnoj bazi ili češćem korištenju javnog prijevoza. Zatim pozovite svaku grupu da podijeli svoje akcijske planove s ostatkom sudionika radionice. Razmislite o tome kako male pojedinačne promjene mogu kolektivno napraviti veliku razliku u borbi protiv klimatskih promjena.

8. Završne napomene i resursi (5 minuta):

Zahvalite sudionicima na sudjelovanju i predanosti održivosti. Potaknite ih da prate svoje emisije pomoću kalkulatora CO₂ koji su izradili i da naprave namjerne promjene kako bi smanjili svoj utjecaj na okoliš. Podijelite dodatne resurse poput knjiga, web stranica i dokumentaraca koji će im pomoći da nastave učiti o klimatskim promjenama i tehnologiji.

Završite podsjećajući sve da, iako su klimatske promjene zastrašujući izazov, svaka mala akcija poduzeta zajedno može stvoriti značajan utjecaj na zaštitu planeta.

Zaključak:

Ova radionica je pokazala da uz pomoć jednostavnih alata poput Python koda možemo pratiti i smanjiti svoj ugljični otisak. Naučili smo kako tehnologija igra vitalnu ulogu u razumijevanju utjecaja svakodnevnih aktivnosti na okoliš i kako naši osobni postupci, ma koliko mali bili, mogu doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Uz malo znanja i truda, svi možemo pomoći u zaštiti planeta za buduće generacije.

Sažetak radionice:

Ova praktična radionica predstavlja hitno pitanje klimatskih promjena i kako individualni izbori doprinose emisijama CO₂. Sudionici uče kako koristiti jednostavan Python kod za izračun i vizualizaciju svog ugljičnog otiska kroz ključne aktivnosti poput vožnje, letenja i konzumacije mesa.

Nakon kratke rasprave o klimatskim promjenama i ulozi tehnologije, upuštamo se u kodiranje kalkulatora emisija CO₂ u Pythonu. Kod koristi rječnik faktora emisije za procjenu osobnog utjecaja na okoliš. Također istražujemo vizualizaciju podataka pomoću matplotliba, pomažući sudionicima da vide raščlambu svojih emisija putem grafikona.

U grupama, polaznici prilagođavaju kalkulator vlastitim podacima kako bi bolje razumjeli svoje navike. Zatim se obvezuju na male promjene načina života – poput korištenja javnog prijevoza ili smanjenja unosa mesa – kako bi smanjili svoje emisije.

Radionica završava snažnim podsjetnikom: malim koracima, vođeni svjesnošću i tehnološkim alatima poput Pythona, možemo ostvariti značajan utjecaj u borbi protiv klimatskih promjena.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Slika 1. Logo projekta “Build THE Change”

Projekt “Build THE Change “- Izazov “Playful cities”

Učenici 4.a razreda Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića u Sinju i 4.a razreda Ekonomske i upravne škole Split, pod mentorstvom profesorica Nade Ratković (Sinj) i Suzane Mikulić (Split), zajednički su realizirali interdisciplinarni, inovativni i tehnološki projekt u sklopu međunarodnog projekta Build THE Change u školskoj godini 2024./2025.

Mentorice su istaknule važnost uključivanja učenika u globalne inicijative koje ih osnažuju kao mlade digitalne građane svijeta.

Izvor: https://www.buildthechangeschools.org/challenges/playful-cities

Pozadina izazova Playful Cities u sklopu projekta Build THE Change

Izazov:

Gradovi su dizajnirani za život i rad, ali što ako bi bili izgrađeni i za igru? Razigrani gradovi mogu učiniti javne prostore zanimljivijima, uključivijima i održivijima. Mnogim urbanim područjima nedostaju sigurna mjesta za igru, što ograničava kreativnost i povezanost jednih s drugima ili s prirodom. Dodavanjem igre svakodnevnim prostorima možemo učiniti gradove zdravijima, življima i boljima za planet.

Izvor: https://www.buildthechangeschools.org/challenges/playful-cities

Misija projekta

Razmislite o gradu. Gdje bi se mogla dodati igra i priroda? Kako razigrani prostori također mogu podržati okoliš i klimatske akcije? Vaša je misija izgraditi ideju kako bi gradovi bili zabavniji, zeleniji i puni života. Možete se usredotočiti na to da uobičajene stvari u gradovima učinite razigranijima, poput autobusne stanice, mosta, kante za smeće, pločnika ili nebodera… pustite mašti na volju!

Misli veliko, misli malo, misli divlje. Svaka ideja je dobra ideja! Obavezno podijeli svoje ideje s Take Action Global i LEGO Group, ALI pazi da su tvoje fotografije samo tvoja kreacija i da ne uključuju ničija lica.

https://www.buildthechangeschools.org/challenges/playful-cities https://www.takeactionglobal.org/lego-build-the-change-institutes

Zajednička suradnja

Učenici 4.a razreda iz Sinja i Splita zajednički su radili na izazovu Build the Change: Playful Cities. Brzo su se usuglasili oko rješenja i pokazali snažnu suradnju, kreativnost i angažiranost.

Kao odgovor na globalni izazov “Coding for Climate”, učenici su istražili i predstavili alat ElectricityMap – softversko rješenje otvorenog koda koje u stvarnom vremenu prikazuje razinu emisija CO₂ iz električne energije u različitim regijama svijeta.

Izvor: Učenički uradak

U sklopu globalnog izazova učenici uz mentorice, radili su na projektu koji povezuje tehnologiju i klimatsku održivost. Njihov projekt temelji se na primjeni digitalnog alata ElectricityMap, softverskog rješenja otvorenog koda koje u stvarnom vremenu prikazuje emisije CO₂ iz proizvodnje električne energije u različitim dijelovima svijeta. Alat vizualno prikazuje koliko je električna energija u određenom trenutku i regiji “zelena” ili “zagađena”, ovisno o izvorima iz kojih se proizvodi.

Kroz istraživanje i rad na projektu, učenici su naučili kako tehnologija može služiti klimatskoj pravdi. ElectricityMap prikuplja podatke iz elektroenergetskih mreža te prikazuje tzv. intenzitet ugljika (izražen u gramima CO₂ po kilovatsatu). Time korisnici mogu donositi bolje odluke – primjerice, kada je najbolji trenutak za korištenje električnih uređaja kako bi utjecaj na okoliš bio što manji.

Rješenje:

ElectricityMap solution for “Coding for Climate”

Slika 1. ElectricityMap

Kod može mijenjati svijet.

Rješenja

Kodiranje za klimu: ElectricityMap i digitalna rješenja za održivu budućnost

Kako klimatske promjene napreduju, važno je znati koliko je naša energija čista. ElectricityMap je alat otvorenog koda koji u stvarnom vremenu prikazuje emisije CO₂ iz proizvodnje električne energije diljem svijeta. Pomaže korisnicima — od pojedinaca do vlada — donositi bolje energetske odluke.

Princip rada

ElectricityMap koristi podatke iz elektroenergetskih mreža i tržišta kako bi izračunao intenzitet ugljika (gCO₂/kWh) ovisno o izvorima energije (ugljen, plin, vjetar, sunce, itd.). Backend je razvijen u Pythonu i Djangu, dok frontend koristi React i Mapbox. Karta prikazuje emisije po regijama, bojeći ih prema čistoći energije.

Važnost rješenja

• Pojedinci mogu puniti uređaje kad je energija najčišća.
• Tvrtke mogu rasporediti računalne zadatke u “zelenijim” vremenima.
• Vlade prate napredak prema obnovljivim izvorima.

Tehnička osnova:

• Backend: Python, Django, PostgreSQL
• Frontend: React, Mapbox GL JS
• API: javni, za podatke u stvarnom vremenu

Projekt je otvoren za doprinos: dodavanje novih regija, poboljšanje korisničkog sučelja ili izrada novih aplikacija, poput “zelenog planera” koji pokreće zadatke kad je energija najčišća.

Širi kontekst: Kod za planet

Kod nije neutralan — podatkovni centri troše energiju, a optimiziran softver može smanjiti potrošnju. Softver otvorenog koda poput ElectricityMapa omogućuje svima mjerenje i smanjenje emisija. Umjetna inteligencija se koristi za predviđanje vremena, optimizaciju potrošnje i borbu protiv deforestacije. Pametni mrežni sustavi i IoT uređaji omogućuju bolju raspodjelu i štednju energije. Klimatska edukacija kroz digitalne alate pomaže razumjeti kompleksne probleme, dok klimatska pravda poziva na alate koji pomažu ranjivim zajednicama.

Razvijaju se i novi dizajnerski pristupi: tamni mod, manje animacija, optimizirane web stranice. Održiv dizajn štedi energiju i podatke, posebno važan u regijama u razvoju. Mladi developeri sve više kodiraju s klimatskom sviješću – hackathoni i edukacije potiču stvaranje stvarnih rješenja.

Projekt je prijavljen putem globalne platforme Build the Change Schools, a škola, učenici i mentorice su nagrađene certifikatom za sudjelovanje. Učenici su aktivno sudjelovali u online radionicama i razmjenjivali ideje s vršnjacima diljem svijeta kroz virtualnu zajednicu koju vodi inicijativa Take Action Global u partnerstvu s LEGO® Build the Change.

Rješenje je predano na : https://www.buildthechangeschools.org/challenges/playful-cities

Održivost projekta Take Action Global–ElectricityMap

ElectricityMap je alat otvorenog koda koji prikazuje emisije ugljika iz električne energije u stvarnom vremenu u različitim regijama. Pomaže ljudima i organizacijama da donose ekološki prihvatljivije energetske odluke pokazujući kada je električna energija najčišća. Platforma koristi podatke iz energetskih mreža, obrađuje ih pomoću Pythona i Djanga te ih prikazuje na interaktivnoj karti izgrađenoj pomoću Reacta. Korisnici mogu smanjiti svoj ugljični otisak mjerenjem potrošnje energije, dok programeri mogu izrađivati ​​aplikacije ili poboljšavati sustav koristeći javni API. ElectricityMap pokazuje kako kodiranje može pretvoriti podatke u klimatske akcije.

ElectricityMap je softverska platforma otvorenog koda koja pruža podatke u stvarnom vremenu o intenzitetu ugljika u proizvodnji električne energije diljem svijeta. Pomaže pojedincima, tvrtkama i vladama da utvrde kada i gdje je električna energija najčišća, omogućujući donošenje klimatski prihvatljivijih odluka.

Platforma prikuplja podatke od nacionalnih operatora mreže i energetskih tržišta, a zatim izračunava intenzitet ugljika u gramima CO₂ po kilovat-satu. To se temelji na kombinaciji izvora energije koji se koriste, kao što su ugljen, prirodni plin, solarna energija, vjetar i hidroenergija.

Na pozadini, ElectricityMap koristi Python i Django za obradu ovih podataka i njihovo stavljanje na raspolaganje putem javnog API-ja. Prednji dio, izgrađen s Reactom i Mapboxom, prikazuje informacije na interaktivnoj globalnoj karti, prikazujući razine emisija uživo u svakoj regiji.

Ovaj alat omogućuje korisnicima da preusmjere korištenje električne energije – poput punjenja električnih vozila ili pokretanja poslužitelja – na vremena kada su emisije najniže. Tvrtke ga koriste za smanjenje utjecaja podatkovnih centara na okoliš, dok ga vlade koriste za praćenje napretka u prelasku na čišće energetske sustave.

Razvojni programeri mogu doprinijeti platformi dodavanjem novih regija, poboljšanjem točnosti podataka, poboljšanjem korisničkog iskustva ili stvaranjem novih alata pomoću ElectricityMap API-ja. Na primjer, razvojni programer može izraditi aplikaciju za “zeleni raspored” koja izvršava energetski intenzivne zadatke samo tijekom sati s niskim emisijama.

ElectricityMap je jasan primjer kako kodiranje može podržati djelovanje u području klime. Pretvaranjem složenih podataka o električnoj energiji u jasne, praktične uvide, osnažuje ljude diljem svijeta da donose odluke koje podržavaju održiviju budućnost.

Zaključak

Kod može mijenjati svijet. ElectricityMap pokazuje kako tehnologija može biti alat za klimatsku akciju. Svaki redak koda može voditi prema zelenijoj, pravednijoj i održivijoj budućnosti.Na Dan planeta Zemlje i svaki dan, alati poput ElectricityMapa pokazuju da tehnologija može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena. Svaki redak koda može doprinijeti čišćoj, pravednijoj i zelenijoj budućnosti.

Učenici su posebno istaknuli kako takvi alati pomažu ne samo pojedincima, nego i tvrtkama i vladama da planiraju svoje aktivnosti odgovornije. Projekt ih je potaknuo na razmišljanje o održivom korištenju energije, važnosti čistih izvora te ulozi tehnologije u zaštiti okoliša. Osim tehničkog dijela, učenici su osvijestili i društveni aspekt – kako otvoreni kod i globalna suradnja mogu voditi ka većoj pravednosti i boljoj budućnosti za sve.

Build the Change challenges: Playful cities challenge

Učenici, mentorica i škola nakon predaje rješenja su dobili certifikat.

Certifikat za škole

Suradnja i mentorstvo:

Projekt su realizirali: učenici 4.a razreda iz Sinja i 4.a iz Splita, uz mentorstvo profesorica Nade Ratković i Suzane Mikulić, potaknuti globalnom inicijativom, online radionicama i virtualnom zajednicom.

Mentorice projekta, istaknule su važnost uključivanja učenika u globalne inicijative koje ih osnažuju kao mlade digitalne građane svijeta

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Digitalna snaga za održivu budućnost

Svjetski dan planeta Zemlje 2025. – Naša snaga, naš planet

Učenici 4.a razreda Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića u Sinju i 4.a razreda Ekonomske i upravne škole Split, pod mentorstvom profesorica Nade Ratković (Sinj) i Suzane Mikulić (Split), zajednički su realizirali interdisciplinarni i tehnološki projekt u sklopu obilježavanja Svjetskog dana planeta Zemlje 2025.

Ovogodišnji globalni moto, “Naša snaga, naš planet”, postao je inspiracija za stvaranje kreativnih rješenja kojima su učenici povezali ekonomiju, ekologiju i društvenu odgovornost. Učenici kodiraju za Zemlju.

Izvor: https://www.earthday.org/earth-day-2025/

Coding for Climate – digitalna rješenja za očuvanje planeta Zemlje i okoliša

Platforma Coding for Climate (17. 3.–27. 4. 2025.) ugostila je više od 100 zemalja u globalnoj online suradnji, nudeći učenicima K–12 mogućnost kodiranja za klimatska rješenja https://coding4climate.org/ Naš je cilj bio priključiti se ovom izazovu kroz rad škola iz Sinja i Splita.

Izvor: https://coding4climate.org/

Cilj aktivnosti bio je povezati tehnologiju i ekologiju, pokazati kako naši kodovi, ideje i rješenja mogu doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Učenici su prvo istraživali ključne ekološke probleme današnjice, poput gubitka bioraznolikosti, pretjerane potrošnje energije, problema plastike i nestašice vode.

Nakon toga, osmislili su digitalne projekte koristeći Scratch, MakeCode i Python. Među projektima su se istaknuli:

• Eko-kvizovi o zaštiti okoliša,
• Aplikacija za praćenje ekološkog otiska (CO₂, plastika, voda),
• Unplugged radionice u kojima su učenici bez računala rješavali algoritamske zadatke vezane uz klimatske izazove.

Poseban naglasak bio je na suradnji učenici su se povezali s vršnjacima iz drugih zemalja kroz online platforme, razmjenjivali ideje i predstavljali svoja rješenja na međunarodnoj virtualnoj smotri „League of Purpose“.

Izvor: https://coding4climate.org/

“Coding for Climate” nas je vodio kroz tri faze:

1. Idejna i istraživačka faza: učenici su izabrali problem (npr. voda, energija, plastika, biodiversitet) .
2. Kodiranje i razvoj: koristili su Scratch, MakeCode, Python i čak “unplugged” metode za kreiranje kvizova, edukativnih igara i mobitilnih prototipova .
3. Globalna razmjena i finalna prezentacija: sudjelovali su u virtualnim razmjenama “League of Purpose”, razmišljali o tuđim radovima i prezentirali vlastite projekte coding4climate.org.

Coding for Climate je kreativna i edukativna radionica u kojoj su učenici:

• koristili alate za programiranje (Scratch, HTML, Canva Web, aplikacije za vizualno kodiranje),
• razvili interaktivne sadržaje koji educiraju o klimatskim promjenama,
• spojili ekologiju, ekonomiju i digitalnu pismenost.

Učenici su osmislili ideju za aplikaciju GreenTrack – aplikaciju za praćenje osobnog ekološkog otiska, s prijedlozima za poboljšanje navika. (Npr. “Zeleni izazov tjedna”, CO2 kalkulator, podsjetnik za reciklažu.)

Za svoj trud, učenici su dobili priznanje u sklopu Climate for Coding Earth Day inicijative.

Poruka učenika:

“Zelena ideja može pokrenuti ekonomiju, ali i spasiti Zemlju. Naš planet ne treba spasitelje – treba angažirane mlade.”

Ishodi i koristi

1. Razvijene su digitalne, poduzetničke i komunikacijske vještine.
2. Potaknuta je svijest o klimatskim i ekološkim izazovima.
3. Spojene stručne teme (ekonomija, IT, marketing) s održivim razvojem
4. Potaknuta svijest o aktivnoj ulozi mladih u borbi protiv klimatskih promjena
5. Aktivnosti su se temeljile na međunarodnoj razmjeni iskustava i globalnom timu podrške .
6. Učenici su stekli osjećaj da njihov kod i ideje mogu napraviti promjenu.

Zaključak

“Coding for Climate” pokazuje kako tehnologija i ekologija mogu ići ruku pod ruku uz našu snagu, možemo stvoriti održivu budućnost Zemlje. Tehnologija može biti alat za promjenu – ako je u rukama mladih koji vjeruju u održivu budućnost.” Mladi nisu samo korisnici tehnologije, oni su digitalni saveznici planeta. Kroz jednostavne, ali moćne kodove, pokazali su da i najmlađi mogu biti dio promjene. Ovaj projekt nije samo potaknuo svijest o klimatskim izazovima, već je učenicima omogućio da razviju digitalne vještine, kreativnost i timski duh.

Svaka linija koda bila je naš mali doprinos Zemlji. Naša snaga – naš planet.

“Koristeći kod, oblikujemo održivu budućnost!”

Suradnja i mentorstvo:

Projekt su realizirali: učenici 4.a razreda iz Sinja i 4.a iz Splita, uz mentorstvo profesorica Nade Ratković i Suzane Mikulić, potaknuti globalnom inicijativom, online radionicama i virtualnom zajednicom.

Mentorice projekta, istaknule su važnost uključivanja učenika u globalne inicijative koje ih osnažuju kao mlade digitalne građane svijeta.

Autorica: Nada Ratković, prof. savjetnik

Istraživanje 2025: Tvoj klik, tvoj trag

U sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti provedeno je istraživanje pod nazivom “Tvoj klik, tvoj trag“. U istraživanju je sudjelovalo 260 ispitanika, učenika škole iz raznih zanimanja , uključujući učenike 4.a razreda koji su sudjelovali u istoimenoj radionici.

Metodologija: Nakon provedene radionice „Tvoj klik, tvoj trag“, provedena je anonimna anketa s ciljem procjene utjecaja aktivnosti na znanja, stavove i navike učenika vezane uz digitalni otisak, sigurnost na internetu i prepoznavanje dezinformacija. Anketa se sastojala od 20 zatvorenih pitanja (odgovori na zaokruživanje), a obuhvatila je 260 ispitanika fokusiranih na razumijevanje pojma digitalnog otiska, sigurnosti na internetu i prepoznavanja dezinformacija.

Digitalni otisak predstavlja niz podataka koje ostavljamo kada svaki put koristimo internet, a odnose se na: stranice, elektroničku poštu, aplikacije na mobilnim uređajima, društvene mreže, videozapise, online igre te pretraživane informacije. Vaši digitalni otisci sastoje se od: sadržaja (objava, pregleda, komentara, slika itd.) kojeg stvarate, postavljate i dijelite, kao i sadržaja koji drugi objavljuju i podijele, s vama i o vama.

DETALJNA ANALIZA PO PITANJIMA

Analizom rezultata dolazimo do nekoliko ključnih uvida:

1. Poznavanje pojma digitalnog otiska je visoko – 82% učenika zna što je digitalni otisak. To ukazuje na relativno visoku razinu svijesti, ali 18% još uvijek nije sigurno ili ne zna, što otvara prostor za dodatno pojašnjenje i edukaciju.
2. Samo 36% učenika često razmišlja o tragovima koje ostavljaju na internetu, dok ih 20% o tome nikada nije razmišljalo. Ovaj podatak sugerira potrebu za dubljim osvještavanjem posljedica digitalnog ponašanja.
3. Razliku između aktivnog i pasivnog otiska zna 60% učenika. Iako je to većina, 40% još uvijek ne razumije tu važnu razliku, što može utjecati na njihovu sposobnost da prepoznaju kako i kada ostavljaju podatke.
4. Čak 71% učenika googlalo je vlastito ime, što pokazuje znatiželju i određeni stupanj osviještenosti o online prisutnosti.
5. Objavljivanje osobnih podataka još je uvijek raširena pojava – čak 80% učenika to čini barem povremeno, što ukazuje na potencijalne sigurnosne rizike.
6. Privatni profili koristi 66% učenika, no trećina još uvijek ima javne profile, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom o postavkama privatnosti.
7. Prepoznavanje dezinformacija: 58% smatra da zna prepoznati dezinformacije, dok 42% nije sigurno ili ne zna. Ovo je jedan od najslabijih rezultata, unatoč važnosti teme.
8. Alate za provjeru izvora koristi samo 21% učenika, što jasno pokazuje da teorijsko znanje nije dovoljno bez praktične primjene i ponavljanja.
9. Većina učenika (85%) susrela se s lažnim vijestima, no samo ih 16% uvijek provjerava prije dijeljenja. Ova praksa dijeljenja bez provjere informacija izrazito je zabrinjavajuća.
10. Clickbait sadržaj prepoznaje 73% učenika, što je ohrabrujuće, ali još uvijek četvrtina ne razlikuje manipulativne naslove.
11. Čuvanje osobnih podataka važnim smatra 91% učenika, što je odličan pokazatelj vrijednosnog razumijevanja privatnosti.
12. Samo 38% koristi jake lozinke i dodatnu autentifikaciju, što pokazuje veliki jaz između znanja i sigurnosne prakse.
13. Zlostavljanje online zna prijaviti 61% učenika, dok 39% ne zna kome bi se obratilo, što zahtijeva hitnu dodatnu edukaciju o mrežnoj sigurnosti i institucionalnoj zaštiti.
14. Osjećaj sigurnosti na internetu je umjeren – samo 47% osjeća se sigurno, a 39% to uvjetuje konkretnom situacijom. Ovo je znak da učenici prepoznaju složenost online okruženja.
15. Trećina učenika prati influencere koji dijele dezinformacije nesvjesno. Ovo ukazuje na važnost razvoja kritičkog mišljenja i edukaciju o odgovornom konzumiranju sadržaja.
16. Prepoznavanje lažnih profila sposobno je 57% učenika. Polovica još uvijek nije sigurna u procjenu identiteta drugih korisnika.
17. Komentari na internetu nisu uvijek promišljeni – 36% učenika ne razmišlja o njihovim posljedicama, što može dovesti do problema poput cyberbullyinga.
18. Radionica je bila korisna – 88% učenika navodi da im je pomogla bolje razumjeti digitalni svijet, što potvrđuje kvalitetu sadržaja i izvedbe.
19. Čak 93% učenika bi preporučilo radionicu drugima, što ukazuje na visok stupanj motivacije i angažiranosti.

Rezultati pokazuju da učenici imaju solidnu teorijsku osnovu o digitalnom otisku, ali im nedostaje primjena u svakodnevnoj praksi – osobito kada je riječ o provjeri izvora, korištenju alata, postavkama privatnosti i zaštiti osobnih podataka. Praktične vježbe, kao što su analiza vijesti i kvizovi, pokazale su se učinkovitim, no potrebno je još više naglaska na stvarnim situacijama. Posebno zabrinjava činjenica da mnogi učenici ne koriste sigurnosne alate, ne prepoznaju manipulativne sadržaje, te dijele informacije bez provjere izvora. Osim toga, visok postotak učenika ne zna kome se obratiti u slučaju online prijetnji ili nasilja.

KLJUČNI NALAZI:

1. Znaš li što je digitalni otisak?

• Da: 82%
• Ne: 8%
• Nisam siguran/na: 10%
• Jesi li ranije razmišljao/la o tome kakav digitalni trag ostavljaš?

• Da, često: 36%
• Ponekad: 44%
• Nikada: 20%
• Znaš li razliku između aktivnog i pasivnog digitalnog otiska?

• Da: 60%
• Ne: 40%
• Jesi li ikada googlao/la svoje ime?

• Da: 71%
• Ne: 29%
• Objavljuješ li često osobne podatke (lokacija, škola, slike)?

• Da: 25%
• Povremeno: 55%
• Ne: 20%
• Smještaš li privatni profil na društvenim mrežama?

• Da: 66%
• Ne: 34%
• Znaš li kako prepoznati dezinformaciju?

• Da: 58%
• Djelomično: 32%
• Ne: 10%
• Koristiš li neki alat za provjeru izvora informacija (npr. Google Reverse Image Search)?

• Da: 21%
• Ne: 79%
• Jesi li se ikada susreo/la s lažnom vijesti online?

• Da: 85%
• Ne: 15%
• Provjeravaš li vijesti prije dijeljenja?

• Uvijek: 16%
• Ponekad: 52%
• Nikada: 32%
• Prepoznaješ li što je clickbait?

• Da: 73%
• Ne: 27%
• Jesi li svjestan/na koliko je važno čuvati svoje osobne podatke?

• Da: 91%
• Ne: 9%
• Znaš li kome se možeš obratiti ako te netko zlostavlja online?

• Da: 61%
• Ne: 39%
• Osjećaš li se sigurno dok koristiš internet?

• Da: 47%
• Ne: 14%
• Ovisi o situaciji: 39%
• Pratiš li sadržaj influencera koji dijele dezinformacije?

• Da, ali nisam znao/la: 30%
• Ne: 50%
• Da, i svjestan/na sam toga: 20%
• Koristiš li složene lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju?

• Da: 38%
• Ne: 62%
• Bi li znao/la prepoznati lažni profil na mreži?

• Da: 57%
• Ne: 43%
• Razmišljaš li o posljedicama svojih komentara na mreži?

• Da: 64%
• Ne: 36%
• Misliš li da ti je ova radionica pomogla da bolje razumiješ digitalni svijet?

• Da: 88%
• Ne: 12%
• Bi li preporučio/la ovu radionicu drugim razredima?

• Da: 93%
• Ne: 7%

ZAKLJUČNA ANALIZA:

Rezultati istraživanja pokazuju da je većina učenika svjesna postojanja digitalnog otiska, ali još uvijek mnogi ne koriste alate za provjeru informacija (79%). Iako 91% učenika prepoznaje važnost zaštite osobnih podataka, tek 38% koristi složene lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju. Više od polovice učenika (52%) ne provjerava uvijek informacije prije dijeljenja, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama iz područja medijske i informacijske pismenosti. Radionica je bila vrlo korisna prema percepciji učenika – 88% smatra da im je pomogla bolje razumjeti digitalni svijet, a 93% bi je preporučilo drugima. To potvrđuje učinkovitost nastavnog pristupa temeljenog na praktičnim vježbama i interaktivnom učenju.

Radionica „Tvoj klik, tvoj trag“ pokazala je izniman edukativni potencijal te bi trebala postati model za buduće aktivnosti u području medijske i informacijske pismenosti.

PREPORUKE ZA DALJNJI RAD:

1. Ponavljanje sličnih radionica tijekom školske godine, uključujući primjere iz stvarnog života.
2. Uvođenje edukacije o alatima za provjeru informacija (npr. rad s Google alatima, fact-checking portalima).
3. Poseban modul o zaštiti privatnosti i korištenju sigurnih lozinki, s praktičnim zadacima.
4. Uključivanje roditelja putem letaka ili radionica kako bi i oni razumjeli važnost digitalne sigurnosti djece.
5. Razrada vodiča ‘Što učiniti u slučaju online prijetnje?’ u suradnji s razrednicima, pedagogom i školskim psihologom.
6. Redovita analiza digitalnog identiteta učenika kroz samoprocjene i refleksije.
7. Jačanje suradnje s vanjskim partnerima, udrugama i medijskim edukatorima koji mogu provoditi dodatne oblike obrazovanja.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2025-raspored-dogadanja

Radionica: “Tvoj klik, tvoj trag”

Radionica je uspješno provedena s ciljem podizanja svijesti učenika o njihovom digitalnom otisku te razvijanja vještina prepoznavanja dezinformacija i sigurnog ponašanja na internetu. U radionici su sudjelovali učenici 4.a razreda,

Opis i tijek radionice:

Radionica pod nazivom „Tvoj klik, tvoj trag“ bavila se temama digitalnog otiska, prepoznavanja dezinformacija i sigurnosti na internetu. Kroz praktične vježbe i primjere, učenici su učili kako prepoznati lažne vijesti, zaštititi osobne podatke i odgovorno koristiti digitalne alate.

Kroz uvodnu aktivnost učenici su se upoznali s pojmom digitalnog otiska. Uslijedilo je pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog digitalnog traga, a u paru su analizirali vlastiti digitalni profil i njegovu percepciju izvana.

Zatim su učenici raspravljali o sadržajima koje je (ne)primjereno dijeliti te osvijestili vlastiti digitalni identitet. U drugom dijelu, fokusirali smo se na temu dezinformacija i provjere izvora, koristeći alate poput Google Reverse Image Search.

Kroz radni list „Analiza vijesti“, učenici su analizirali primjere i učili prepoznavati vjerodostojnost izvora. Radionicu smo zaključili interaktivnim kvizom „Pametno kroz digitalni svijet“, koji je poslužio kao ponavljanje ključnih pojmova.

Organizatorice i voditeljice radionice bile su nastavnice Nada Ratković, prof. savjetnik i Marijana Bilandžić, prof. savjetnik. Radionica je održana u okviru nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka u trajanju od 90 minuta.

Digitalni otisak odnosi se na sve tragove koje osoba ostavlja u digitalnom prostoru prilikom korištenja interneta i digitalnih tehnologija. To uključuje sve informacije koje korisnik svjesno objavljuje na internetu, ali i podatke koji se prikupljaju automatski, bez njegova znanja.

Postoje dvije glavne vrste digitalnog otiska: aktivni i pasivni. Aktivni digitalni otisak nastaje kada korisnik svjesno ostavi informacije na internetu, primjerice objavom na društvenim mrežama, pisanjem komentara ili ispunjavanjem online obrazaca. S druge strane, pasivni digitalni otisak stvara se automatski, bez izravnog djelovanja korisnika – na primjer, kada internetske stranice prikupljaju podatke o vašoj lokaciji, IP adresi, uređaju koji koristite ili stranicama koje posjećujete.

Razumijevanje vlastitog digitalnog otiska postaje sve važnije jer brojne aplikacije, uključujući i one koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, koriste upravo te podatke za analizu ponašanja korisnika, izradu profila i donošenje preporuka. Na primjer, digitalni otisak može utjecati na oglase koje vidimo, sadržaj koji nam se prikazuje ili čak procjenu kreditne sposobnosti.

Međutim, digitalni otisak nosi i brojne rizike. Pretjerano dijeljenje osobnih podataka može dovesti do narušavanja privatnosti, krađe identiteta, financijskih prijevara ili stvaranja negativne digitalne reputacije. Također, jednom objavljeni sadržaj na internetu često ostaje dostupan godinama, čak i ako ga korisnik kasnije pokuša ukloniti.

Upravljanje digitalnim otiskom uključuje odgovorno korištenje digitalnih alata i redovitu kontrolu osobnih podataka koje dijelimo. Neki od načina zaštite uključuju postavljanje snažnih lozinki, korištenje dvostruke autentifikacije, izbjegavanje objavljivanja osjetljivih informacija, korištenje sigurnih mreža i ograničavanje pristupa lokacijskim podacima.

U obrazovnom kontekstu, važno je mlade osvijestiti o tome kako nastaje digitalni otisak, gdje ostavljaju svoje podatke i kako te informacije mogu biti upotrijebljene – i korisno i štetno. Kroz praktične vježbe, učenici mogu analizirati vlastiti digitalni otisak i razviti strategije za sigurnije i odgovornije korištenje digitalnih tehnologija.

Pridružite se i vi! Naučimo kako ostati sigurni i pametni online!

1. Uvodna aktivnost (5–10 minuta):
   Započinjemo kratkim razgovorom: „Što je to digitalni otisak?“ Učenike potičemo da podijele svoja razmišljanja o tome što sve ostavljaju za sobom kada koriste internet.
2. Razrada teme (10 minuta):
   Učitelj/ica objašnjava pojam aktivnog i pasivnog digitalnog otiska, te kako naše objave, komentari, lajkovi i pretrage ostaju zabilježeni.
3. Rad u parovima (15 minuta):
   Učenici ispunjavaju radni list „Moj digitalni profil“, gdje zamišljaju kako bi ih netko opisao samo na temelju onoga što objavljuju na internetu.
4. Zajednička rasprava (10 minuta):
   Nakon ispunjavanja, razgovaramo o pitanjima: Što se smije, a što ne smije dijeliti? Kako naš profil izgleda drugima? Jesmo li svjesni svog digitalnog identiteta?
5. Dezinformacije i provjera izvora (15 minuta):
   Uvodimo temu lažnih vijesti. Objašnjavamo razliku između dezinformacija i netočnih informacija. Pokazujemo praktične alate za provjeru izvora i fotografija (npr. Google Reverse Image Search).
6. Radni list „Analiza vijesti“ (15 minuta):
   Učenici pojedinačno ili u parovima analiziraju primjer vijesti (prava ili izmišljena) i odgovaraju na pitanja: Je li vijest vjerodostojna? Ima li izvor? Može li se potvrditi negdje drugdje?
7. Završna aktivnost – kviz (10 minuta):
   Učenici rješavaju kviz „Pametno kroz digitalni svijet“ – u online ili papirnatom obliku. Kviz uključuje 5 pitanja koja provjeravaju razumijevanje digitalnog otiska i informacijske pismenosti.
8. Zaključak i poruka za kraj:
   Radionicu završavamo zajedničkim zaključkom: Svaka naša aktivnost na internetu ostavlja trag – birajmo mudro što dijelimo, koga pratimo i čemu vjerujemo.

Zaključak:
Radionica je potvrdila koliko je važno razvijati digitalnu pismenost kod mladih. Učenici su aktivno sudjelovali, učili kroz praktične primjere i osvijestili važnost sigurnog i odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru.

Preporuka

Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili su Priručnik za radionice o digitalnom otisku i čuvanju privatnosti na internetu za učenike osnovnih i srednjih škola “Što Internet zna o meni?”

https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2025/04/brosura-Digitalni-otisak.pdf

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik