Obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije – Njen glas – njena budućnost

Međunarodni dan tolerancije obilježava se svake godine 16. studenoga, s ciljem promicanja uvažavanja, razumijevanja i poštivanja različitosti među ljudima. Ove školske godine tema „Njen glas – njena budućnost“ stavlja naglasak na važnost ženskog glasa u društvu, osobito u području ekonomije i poduzetništva. Učenici od 1.-4. razreda su zajedno sa svojom nastavnicom Nadom Ratković uključili su se u obilježavanje kroz niz aktivnosti usmjerenih na osvještavanje rodne ravnopravnosti u poslovnom svijetu, kritičko promišljanje o tržištu rada i osnaživanje mladih, osobito djevojaka, za aktivno i ravnopravno sudjelovanje u ekonomskom životu.

Cilj: Aktivno uključiti 110 učenika kroz međupredmetne i projektne aktivnosti koje promiču toleranciju, ravnopravnost spolova i ekonomsko osnaživanje žena, uz razvoj građanske i financijske pismenosti.

Ishodi učenja:

Učenici su kroz planirane aktivnosti ostvarili sljedeće ishode:

• Prepoznati utjecaj rodne neravnopravnosti u svijetu rada i poduzetništva.
• Analizirati zastupljenost žena u ekonomiji kroz povijest i današnjicu.
• Argumentirano iznijeti stavove o ravnopravnosti i diskriminaciji u poslovnom svijetu.
• Razviti vlastite poduzetničke ideje koje uključuju rodnu jednakost i društvenu odgovornost.

Plan aktivnosti (po skupinama):

Aktivnost	Broj učenika (od 110)	Način sudjelovanja
1. Analiza tržišta rada i infografike	30 učenika	Rad u skupinama, istraživanje i izrada postera
2. Debata: „Jednake šanse u biznisu?“	20 učenika aktivno + ostali publika	Sudjelovanje u debati i evaluaciji
3. Mini-projekt: Ženski start-up	40 učenika	Razrada poduzetničke ideje u paru ili timu
4. Video kampanja: „Njen glas, naš stav“	15 učenika	Snimanje i montaža kratkih video-poruka
5. Panel-diskusija s poduzetnicama	Svi učenici (110)	Aktivno slušanje, postavljanje pitanja, refleksija
6. Izložba/poster prezentacija u holu škole	110 učenika kao sudionici i posjetitelji	Pregled učeničkih radova, evaluacija, refleksija

Učinci:

1. 100% učenika bit će informirano o rodnoj ravnopravnosti u ekonomiji kroz zajedničke sadržaje.
2. Više od 80% učenika aktivno će sudjelovati u najmanje jednoj projektnoj ili kreativnoj aktivnosti.
3. Najmanje 15% učenika razvit će vlastitu poduzetničku ideju povezanu s društvenim vrijednostima.
4. Povećana empatija i tolerancija očekuje se da učenici osvijeste postojanje stereotipa i razviju stavove podrške jednakim mogućnostima za sve.
5. Povećana vidljivost učenika u školskom prostoru (panou, webu, društvenim mrežama).

Suradnja između razreda i nastavnika različitih struka (ekonomija, hrvatski, informatika, SRO).

Aktivnosti

1. Analiza tržišta rada: „Zanimanja bez granica?“

Učenici su u skupinama istražili i prikazali podatke o udjelu žena i muškaraca u različitim zanimanjima i menadžerskim strukturama. Rezultate su prikazali u obliku infografika koje su izložene na školskom panou.

2. Debata: „Imaju li žene jednake šanse u biznisu?“

Organizirana je vođena debata u kojoj su učenici argumentirali svoje stavove o (ne)ravnopravnosti žena u poduzetništvu, koristeći primjere poznatih poduzetnica te osobna zapažanja i iskustva.

3. Mini-projekt: „Start-up pod vodstvom mlade poduzetnice“

Učenici su osmišljavali vlastite poslovne ideje u kojima je vodeća osoba mlada žena. Svaki projekt je uključivao opis ideje, plan prihoda, ciljanu publiku i društvenu korist. Predstavljeni su slogani poput „Glas žene, snaga promjene“ i „Znanje, a ne spol – ključ uspjeha“.

4. Video kampanja: „Njen glas, naš stav“

Učenici su izradili kratke video-poruke u kojima su iznosili osobne stavove o važnosti ženskog glasa u društvu, toleranciji i ravnopravnosti. Videozapisi su prikazani na školskim ekranima i društvenim mrežama škole.

Kroz obilježavanje Dana tolerancije s temom „Njen glas – njena budućnost“, učenici su produbili razumijevanje o važnosti rodne ravnopravnosti, osobito u kontekstu ekonomije i tržišta rada. Aktivnosti su potaknule kritičko razmišljanje, empatiju i proaktivnost u promicanju jednakih prilika za sve.

Učenici su pokazali veliki interes i zrelost u raspravama te su aktivno sudjelovali u svim etapama provedbe. Obilježavanje je doprinijelo stvaranju inkluzivne školske klime, jačanju građanske i ekonomske pismenosti te osnaživanju učenika za izgradnju tolerantnijeg i pravednijeg društva.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Istraživanje 2024.: Održive financije: Izgradnja bolje budućnosti

Analiza istraživanja: Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti

U nastavku je cjelovita statistička analiza istraživanja

Uzorak: 200 učenika od 1.do 4. razreda srednje strukovne škole Metoda: Anketa s 20 zatvorenih pitanja

Svrha istraživanja: Cilj istraživanja bio je ispitati stavove i navike učenika srednjih strukovnih škola u vezi s održivim financijama, osobnim budžetom, štednjom, odgovornom potrošnjom i razinom interesa za edukaciju u tom području. Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdio stvarni kapacitet i otvorenost mladih prema financijskoj odgovornosti i utjecaju potrošačkih odluka na okoliš.

Ključni rezultati:

• Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o troškovima.
• 61% štedi redovito ili povremeno, dok 24% planira početi.
• Najčešći razlog za štednju su kratkoročni ciljevi (putovanja, oprema).
• Pojam “održive financije” poznat je samo 9% ispitanika.
• Samo 28% navodi da im je održivost važna pri kupnji.
• Više od polovice učenika spremno je platiti više za ekološki proizvod.
• Samo 11% aktivno planira budžet; dodatnih 37% želi naučiti kako.
• 81% nikad nije sudjelovalo u edukaciji o financijama, ali 53% izražava interes.
• 81% smatra da bi financijska pismenost trebala biti dio školskog programa.

Učenici pokazuju izraženu spremnost na učenje i razvoj financijske pismenosti, unatoč niskoj razini znanja o specifičnim pojmovima poput održivih financija. Interes za osobni budžet, održivu potrošnju i ulaganja ukazuje na plodno tlo za obrazovne programe. Potrebno je sustavno uključivanje ovih tema u školski kurikulum te poticanje djelovanja kroz radionice, projekte i partnerske inicijative s lokalnim zajednicama.

Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o načinu na koji troši novac, što pokazuje određenu razinu financijske svijesti. Kada je riječ o štednji, 18% učenika redovito štedi, a dodatnih 43% to čini povremeno. Njih 24% trenutno ne štedi, ali planira započeti. Kao glavni razlog za štednju, najčešće se navode veći ciljevi poput putovanja i osobne opreme (37%), zatim sigurnosna rezerva za nepredviđene situacije (31%), dok se samo manji broj odlučuje na štednju za obrazovanje (14%) ili mirovinu (1%).

Pojam „održive financije“ poznat je vrlo malom broju učenika (9%), dok njih 51% za njega nikada nije čulo, a 40% ga je čulo, ali ne zna točno što znači. Unatoč tome, 61% učenika prilikom kupnje barem djelomično vodi računa o održivosti proizvoda, iako samo 28% navodi da im je ona vrlo važna ili presudna. Kada imaju izbor, lokalne proizvode redovito bira svega 6% učenika, dok ih 39% to čini povremeno, a 36% rijetko ili nikada.

Pozitivno je da je 57% učenika spremno platiti više za ekološki prihvatljiv proizvod, dok 23% nije sigurno, a 20% to odbija. Samo 11% učenika aktivno prati svoj budžet, no dodatnih 34% ima okvirni plan, a čak 37% izražava želju da nauči kako se to radi. S druge strane, 18% smatra da im planiranje nije potrebno.

Većina učenika (58%) nikada nije razmišljala o tome kako banke ulažu novac koji koriste, dok je samo 7% svjesno važnosti održivih investicija u financijskom sektoru. Informacije o financijama učenici najčešće dobivaju putem interneta (39%) i od obitelji ili prijatelja (33%), a samo 17% iz škole.

Kada je riječ o svakodnevnim navikama, 71% učenika izjavilo je da barem povremeno prakticira ekološki i financijski odgovorne navike poput štednje energije, vode ili smanjenja otpada. Održivost prilikom kupnje odjeće uzima u obzir tek 14% učenika redovito, a 31% povremeno. Četvrtina uopće ne razmišlja o tom aspektu, što ukazuje na potrebu dodatne osviještenosti.

Najvažniji financijski ciljevi učenika su osobna sigurnost (27%) i sloboda potrošnje (33%), dok samo 9% kao glavni motiv navodi podršku održivosti. Više od četvrtine učenika aktivno planira troškove, dok najveći dio (43%) troši prema potrebi, a 17% priznaje da kupuje impulzivno.

Brzu modu redovito kupuje 23% učenika, a dodatnih 36% povremeno, iako 22% njih pokušava izbjegavati takvu potrošnju. Kada je riječ o uključivanju u zajedničke inicijative štednje i odgovorne potrošnje, 41% učenika bi se rado priključilo, a dodatnih 34% bi razmislilo, što ukazuje na visoki potencijal za školske i lokalne projekte.

Velika većina učenika (73%) nikada nije sudjelovala u edukaciji o osobnim financijama, ali više od polovice njih (53%) izražava želju za sudjelovanjem. Samo 6% učenika je vrlo zadovoljno svojim financijskim znanjem, dok 78% smatra da zna nedovoljno ili djelomično.

Najveći broj učenika (81%) smatra da bi financijska pismenost i održiva potrošnja trebale biti dio školskog programa, što dodatno potvrđuje potrebu za sustavnom edukacijom u ovom području. Kada je riječ o temama koje ih zanimaju, učenici najviše žele učiti o upravljanju osobnim budžetom (74%), održivoj potrošnji (54%) te štednji i investicijama (48%).

Zaključak

Rezultati istraživanja ukazuju na to da učenici srednje strukovne škole pokazuju visoku razinu interesa i potencijala za razvoj financijske i ekološke pismenosti. Iako znanje o održivim financijama još uvijek nije dovoljno razvijeno, većina učenika želi učiti, pokazuje spremnost na odgovornu potrošnju i otvorena je za sudjelovanje u inicijativama. Ovo istraživanje snažno podupire potrebu za uvođenjem ciljanih edukativnih sadržaja o osobnim financijama i održivosti u obrazovni sustav.

U nastavku su rezultati za uzorak od 200 učenika srednje strukovne škole koji su sudjelovali u istraživanju. Uz svako pitanje nalazi se kratak statistički prikaz rezultata (u brojevima i postocima), te zaključak temeljen na tim rezultatima.

Statistička analiza ankete: „Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti“ (N=200)

1. Koliko često razmišljate o načinu na koji trošite novac?

• Nikada: 12 (6%)
• Rijetko: 34 (17%)
• Ponekad: 72 (36%)
• Često: 58 (29%)
• Uvijek: 24 (12%)

Zaključak: Većina učenika (77%) barem povremeno razmišlja o svojim financijama, što je pozitivan pokazatelj rane svijesti o potrošnji.

2. Imate li trenutno neku vrstu štednje?

• Redovito štedim: 36 (18%)
• Povremeno štedim: 86 (43%)
• Ne, ali planiram: 48 (24%)
• Ne i ne planiram: 30 (15%)

Zaključak: Gotovo 2/3 učenika barem povremeno štedi, dok 1/4 još planira početi, što ukazuje na potencijal za razvijanje boljih navika.

3. Koji je vaš glavni razlog za štednju?

• Hitne situacije: 62 (31%)
• Veći ciljevi (putovanja, oprema): 74 (37%)
• Obrazovanje: 28 (14%)
• Mirovina: 2 (1%)
• Ne štedim: 34 (17%)

Zaključak: Većina učenika štedi za kratkoročne ciljeve, a samo manji broj za dugoročne potrebe, što je u skladu s dobi.

4. Jeste li ikad čuli za pojam „održive financije“?

• Da, poznat: 18 (9%)
• Čuo/la, ali ne znam značenje: 80 (40%)
• Ne: 102 (51%)

Zaključak: Tema održivih financija velikoj većini učenika nije dovoljno poznata (91%), što ukazuje na potrebu za edukacijom.

5. Koliko vam je važna održivost prilikom kupnje proizvoda?

• Nimalo: 30 (15%)
• Malo: 48 (24%)
• Umjereno: 66 (33%)
• Vrlo: 36 (18%)
• Presudna: 20 (10%)

Zaključak: 61% učenika barem donekle uzima u obzir održivost, no samo 28% daje joj visoki prioritet.

6. Kupujete li proizvode lokalnih proizvođača kada imate izbor?

• Uvijek: 12 (6%)
• Često: 38 (19%)
• Ponekad: 78 (39%)
• Rijetko: 48 (24%)
• Nikad: 24 (12%)

Zaključak: Lokalne proizvode prepoznaje 64% učenika, ali većinom povremeno – tu postoji prostor za edukaciju o lokalnoj potrošnji.

7. Jeste li spremni platiti više za ekološki proizvod?

• Da, uvijek: 26 (13%)
• Da, do određene granice: 88 (44%)
• Ne znam: 46 (23%)
• Ne: 40 (20%)

Zaključak: 57% učenika pokazuje spremnost na odgovornu potrošnju, dok je gotovo 1/4 neodlučno – edukacija može pomoći u oblikovanju stavova.

8. Imate li plan upravljanja mjesečnim troškovima?

• Da, redovito: 22 (11%)
• Okvirno: 68 (34%)
• Nemam, ali bih volio: 74 (37%)
• Nemam i ne treba mi: 36 (18%)

Zaključak: Iako samo manji broj učenika aktivno planira budžet, čak 71% pokazuje interes za učenjem financijskog planiranja.

9. Razmišljate li o tome gdje vaša banka ulaže novac?

• Da, važno mi je: 14 (7%)
• Nikad nisam razmišljao: 116 (58%)
• Ne, gledam samo praktičnost: 70 (35%)

Zaključak: Većina učenika nije svjesna utjecaja banaka na okoliš – tema je prikladna za edukaciju o održivom bankarstvu.

10. Izvor informacija o financijama:

• Internet: 78 (39%)
• Škola: 34 (17%)
• Obitelj/prijatelji: 66 (33%)
• Banke/savjetnici: 12 (6%)
• Ne informiram se: 10 (5%)

Zaključak: Glavni izvori informacija su neformalni (internet, obitelj), dok škola i institucije imaju manji utjecaj – potencijal za jačanje obrazovne uloge.

11. Imate li štedne ekološke navike?

• Da, više područja: 58 (29%)
• Povremeno: 84 (42%)
• Ne: 40 (20%)
• Nisam razmišljao: 18 (9%)

Zaključak: 71% učenika ima ili razvija održive navike, što je ohrabrujuće za buduću odgovornu potrošnju.

12. Vodite li računa o odjeći i njezinu utjecaju?

• Često: 28 (14%)
• Ponekad: 62 (31%)
• Rijetko: 60 (30%)
• Nikad: 50 (25%)

Zaključak: Više od polovice učenika pokazuje barem umjerenu svijest o održivoj modi, iako kod većine ona još nije prioritet.

13. Najvažniji financijski cilj:

• Osobna sigurnost: 54 (27%)
• Sloboda kupnje: 66 (33%)
• Podrška održivosti: 18 (9%)
• Obitelj: 40 (20%)
• Nemam ciljeve: 22 (11%)

Zaključak: Prevladavaju osobni i potrošački ciljevi, dok je održivost još uvijek marginalni motiv kod većine učenika.

14. Kako upravljate novcem?

• Planiram i kontroliram: 58 (29%)
• Trošim prema potrebi: 86 (43%)
• Impulzivno: 34 (17%)
• Ne znam: 22 (11%)

Zaključak: Iako većina troši prema potrebi, gotovo trećina učenika razvija odgovorne navike – dobra osnova za napredak.

15. Stav prema brzoj modi:

• Redovito kupujem: 46 (23%)
• Povremeno: 72 (36%)
• Trudim se izbjegavati: 44 (22%)
• Ne razmišljam: 38 (19%)

Zaključak: Više od polovice učenika konzumira brzu modu, što je prilika za edukaciju o alternativama i posljedicama.

16. Biste li se priključili zajedničkoj inicijativi?

• Da: 82 (41%)
• Možda: 68 (34%)
• Ne: 50 (25%)

Zaključak: Više od 3/4 učenika otvoreno je za sudjelovanje u održivim inicijativama, što daje prostor za konkretne školske projekte.

17. Sudjelovanje u edukacijama:

• Više puta: 16 (8%)
• Jednom: 38 (19%)
• Ne, ali bih htio/htjela: 106 (53%)
• Ne i ne zanima me: 40 (20%)

Zaključak: Velika većina učenika nije prošla edukaciju o financijama, no više od polovice to želi – hitna potreba za provedbom radionica.

18. Zadovoljstvo financijskim znanjem:

• Vrlo zadovoljno: 12 (6%)
• Djelomično: 98 (49%)
• Nezadovoljno: 58 (29%)
• Ne znam: 32 (16%)

Zaključak: Većina učenika ne smatra da dovoljno zna – gotovo 80% je djelomično ili nezadovoljno informirano.

19. Treba li financijska pismenost biti u školi?

• Da: 162 (81%)
• Možda: 24 (12%)
• Ne: 14 (7%)

Zaključak: Učenici jasno izražavaju potrebu za uvođenjem financijske pismenosti u školski kurikulum.

20. Koje teme vas zanimaju (više odgovora):

• Osobni budžet: 148 (74%)
• Održiva potrošnja: 108 (54%)
• Investicije i štednja: 96 (48%)
• Banke i krediti: 86 (43%)
• Niti jedna: 22 (11%)

Preporuka:

1. Uvođenje financijske pismenosti kao dijela redovnog nastavnog programa.
2. Praktične radionice o budžetiranju, štednji i odgovornoj potrošnji.
3. Povezivanje financijskih odluka s utjecajem na okoliš kako bi se razvila šira svijest o održivosti.
4. Suradnja s bankama, udrugama i lokalnim institucijama u provedbi edukacija.
5. Poticanje projektne nastave i inicijativa u školi koje promoviraju zajedničku odgovornost i uključivanje.

Zaključak: Najveći interes postoji za teme izravno vezane uz svakodnevno upravljanje novcem – dobar temelj za buduće radionice.

Opći zaključak istraživanja:

• Učenici srednjih strukovnih škola pokazuju visok potencijal za razvoj financijske i ekološke pismenosti.
• Niska razina znanja o održivim financijama ukazuje na potrebu za sustavnom edukacijom.
• Velika većina učenika zainteresirana je za učenje i otvorena za uključivanje u projekte.
• Najveći izazovi su impulzivna potrošnja, nedostatak budžetiranja i nepoznavanje utjecaja financijskih odluka na okoliš.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Radionica: Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti

Naša škola tradicionalno obilježava Svjetski dan štednje u sklopu kojeg su organizirane brojne aktivnosti u cilju promicanja i jačanja svijesti učenika o važnosti štednje za osobne potrebe svakog pojedinca i suvremenu ekonomiju . Ovaj važan dan obilježen je u duhu jačanja financijske pismenosti, medijske pismenosti, digitalne pismenosti, jačanja poduzetničkog duha  i ostvarenja zadanih odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja međupredmetnih tema.

Radionica Održive financije – Izgradnja bolje budućnosti je održana 31. listopada povodom Svjetskog dana štednje, a sudjelovali su učenici trećih i četvrtih razreda srednje strukovne škole, smjer ekonomist sa nastavnicom Nada Ratković, prof. mentor. Trajala je dva puta po 45. minuta u sklopu nastavnih predmeta Vježbenička tvrtka. Cilj radionice bio je podići svijest o važnosti održivih financija, štednje i odgovornog upravljanja novcem u kontekstu izgradnje ekonomski i ekološki stabilnije budućnosti.

Radionica je započela uvodnim pitanjem nastavnice: „Što za vas znači štednja i zašto je važna danas?“
Kroz razgovor s učenicima potaknuta je razmjena mišljenja o svakodnevnim navikama upravljanja novcem, nakon čega je uslijedilo kratko objašnjenje značenja Svjetskog dana štednje. Sudionici su upoznati s činjenicom da štednja u današnjem vremenu inflacije, klimatskih promjena i potrošačke krize nije samo osobna odluka, već i društveno odgovoran čin. Poveznica između financijske pismenosti i održivosti dodatno je naglašena kroz pojam „održivih financija“, koji podrazumijeva povezanost novčanog ponašanja s dugoročnim pozitivnim učinkom na zajednicu i okoliš.

Izložba starog novca

U nastavku radionice obrađeni su tematski blokovi. Prvo je objašnjeno što su održive financije – koncept koji uključuje odgovorno trošenje, štednju i ulaganja u svrhu dugoročne dobrobiti društva i okoliša. Kao konkretni primjeri navedeni su: ulaganja u obnovljive izvore energije, izbjegavanje brze mode (fast fashion), podržavanje lokalnih proizvođača te korištenje usluga financijskih institucija koje podupiru zelene projekte.

Drugi tematski blok bio je posvećen redefiniranju štednje. Naglašeno je da štednja danas ne znači samo odvajanje novca, već i kritičko promišljanje o tome gdje štedimo, kako trošimo i na što trošimo. Ekološki odgovorna štednja uključuje i odustajanje od nepotrebne potrošnje, produženje vijeka trajanja proizvoda te izbjegavanje stvaranja otpada.

U trećem bloku učenici su razmišljali o posljedicama financijske neodgovornosti – ne samo osobno, već i na razini društva i okoliša. Masovna potrošnja, život na kredit i neodrživi proizvodi doprinose zagađenju, stvaranju otpada, ali i društvenim razlikama i nejednakostima. Istaknuto je da svaka potrošačka odluka ima svoju težinu i utjecaj na tržište.

Zeleni eko novac

Nakon teorijskog dijela, sudionici su analizirali konkretne podatke. Predstavljeni su rezultati istraživanja Europske investicijske banke iz 2023., prema kojem:

• 66% mladih Europljana priznaje da klimatske promjene utječu na njihove potrošačke navike,
• 71% građana EU spremno je platiti više za proizvode proizvedene na održiv način,
• dok samo 32% njih zna točno objasniti pojam „održive financije“.

Također su prikazani rezultati istraživanja Hrvatske narodne banke iz 2022., gdje se navodi:

• samo 20% građana zna izračunati stvarne troškove kredita,
• 58% građana ne štedi redovito,
• a 65% mladih ne zna razliku između nominalne i efektivne kamatne stope.

Nakon izlaganja, učenici su aktivno sudjelovali u praktičnim zadacima.

U prvom zadatku naziva „Moj zeleni budžet“, učenici su podijeljeni u manje grupe i dobili su zadatak planirati mjesečni budžet za osobu njihovih godina. Njihov zadatak bio je osmisliti financijski plan koji je istovremeno i štedljiv i održiv. Plan je morao uključivati: prehranu, odjeću, prijevoz, zabavu i štednju. Učenici su raspravljali o tome kako izbjeći impulzivnu kupnju, kako odabrati lokalne i sezonske proizvode u prehrani, kako koristiti javni prijevoz umjesto osobnog automobila ili taksija, te kako izdvojiti iznos za štednju, iako je budžet bio ograničen. Nakon predstavljanja budžeta, vodila se rasprava o tome koliko je teško uskladiti financijske i ekološke ciljeve te koji su najveći izazovi koje su uočili.

U drugom zadatku pod nazivom „Odaberi odgovorno“, učenici su analizirali konkretne primjere dvaju proizvoda – jedan proizvod bio je jeftiniji, ali proizveden uz štetu za okoliš i radnička prava (npr. majica iz brze mode), a drugi skuplji, ali proizveden lokalno, uz poštivanje standarda održivosti. Učenici su u grupama morali odlučiti koji proizvod bi odabrali i obrazložiti svoj izbor – jesu li spremni platiti više za održivost i zašto (ili zašto ne). Rasprava je pokazala da učenici prepoznaju važnost održivih odluka, iako im često pristupačnost i cijena predstavljaju prepreku.

Za kraj, nastavnica je sažela ključne poruke radionice. Istaknuto je da održive financije nisu luksuz, već potreba i odgovornost koju dijelimo svi. Svakodnevne odluke – bilo da se radi o kupnji, štednji ili načinu informiranja – imaju stvaran utjecaj na zajednicu i planet.

Završna poruka koju su učenici ponijeli sa sobom bila je:
„Tvoj novac ima moć. Koristi ga mudro – za sebe i za svijet.“

Dodatna aktivnost

Koristeći koncept obrnute učionice, učenici su kod kuće istražili poslovanje banaka te prikupili informacije o mogućnostima štednje i odgovornog raspolaganja novcem koji su dobili ili sami uštedjeli. Svaki učenik izradio je vlastiti uradak u kojem je opisao što za njega znači štednja te odgovorio na pitanje: zašto je važno štedjeti.

U zaključcima su učenici istaknuli kako je ključno razviti samodisciplinu i kontrolirati vlastitu potrošnju. Na taj način, kroz određeno vrijeme moguće je stvoriti financijsku zalihu. Time se izbjegavaju nepotrebni izdaci i omogućuje kupnja željenih stvari bez zaduživanja putem kredita ili korištenja kreditnih kartica.

Učenici su se složili da je štednja moguća – samo treba započeti s malim koracima. Primjerice, ako svaki dan od džeparca u kasicu odvojimo 1 euro, tijekom godine dana možemo uštedjeti čak 365 eura.

Učenici na ovaj način razvijaju nove strukovne i digitalne kompetencije i kritičko mišljenje o pametnoj i mudroj štednji. Kroz primjer dobre prakse korištenjem inovativnih metoda poučavanja ostvareni su zadani odgojno-obrazovni ishodi i očekivanja međupredmetnih tema.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

School Education Accreditation and Innovation in Education–Akreditacija školskog obrazovanja i inovacije u obrazovanju

Tijekom Europskog tjedna programiranja (Code Week), učenici će predstaviti svoj eTwinning projekt “School Education Accreditation and Innovation in Education” – „Akrreditacija školskog obrazovanja i inovacije u obrazovanju“.

https://codeweek.eu/view/625108/e-twinning-project-school-education-accreditation-and-innovation-in-education

Od petak, 25. listopada 2024. 16:45
do petak, 25. listopada 2024. 19:45

U današnjem poimanju obrazovanja iznimno je važno primjenjivati inovativne metode poučavanja i integrirati informacijske tehnologije u obrazovni proces. Naš eTwinning projekt temelji se na Erasmus projektu broj 2023-1-TR01-KA121-SCH-000163482. Cilj projekta je iskoristiti tehnološki razvoj, koristiti alate Web 2.0 i pružiti osnovna znanja o kodiranju u stvaranju inovativnog obrazovnog okruženja. Tijekom projekta učenici su učili zajedno, provodili planirane projektne aktivnosti sa svojim međunarodnim vršnjacima, dijelili iskustva s učenicima iz drugih zemalja i razmjenjivali radove. Cilj je bio razvijati samostalnost i kreativnost učenika, koristiti inovativne metode učenja i poučavanja, osigurati suradnju među partnerskim školama i uživati u učenju.

Radionica

Aktivnosti su započele izradom vlastitih pravila sigurnosti na internetu, zatim su se učenici predstavljali izradom osobnih iskaznica, kao i predstavljanjem svojih škola. Predstavljeni su alati Web 2.0 te je izrađena analiza razvoja sadržaja prilikom izrade mrežnih stranica za digitalno obrazovanje. Učenici su dizajnirali plakat i logo projekta, izrađivali „oblačiće riječi“, infografike i projektni blog. Tijekom projekta učenici su obilježavali važne datume u školi, izrađivali iskaznice, osmislili pravila sigurnosti na internetu, izradili logo projekta, plakat te pripremali prezentacije.

U okviru projekta formirani su mješoviti, međunarodni timovi učenika koji su radili na tri različite teme. Tim 1 obrađivao je temu Sigurnost na internetu, tim 2 temu Inovacije u obrazovanju, a tim 3 temu Dobrobit u školi. Učenici su prezentirali svoje teme projektnim partnerima i objavili ih na forumskoj ploči.

Završni proizvod našeg projekta je međunarodna e-knjiga. Odgojno-obrazovni ciljevi projekta ostvareni su tijekom školske godine 2023./2024.. Kroz sve aktivnosti učenici su međusobno motivirali i nadopunjavali jedni druge te su tako izrađivali vlastite radove i učili koristiti razne digitalne alate.

1. Definiranje ključnih pitanja

Učenici su definirali važna pitanja vezana uz tri glavne teme:

• Sigurnost na internetu
• Inovacije u obrazovanju
• Dobrobit u školi

Također su oblikovali svoja pravila ponašanja na internetu i osmislili način na koji će surađivati s vršnjacima iz drugih zemalja.

2. Korištenje digitalnih alata

Učenici su koristili različite alate i platforme kao što su:

• Web 2.0 alati (WordArt, Canva, Genially, Padlet, Blogger…)
• Zoom za međunarodne sastanke i prezentacije
• TwinSpace za razmjenu radova i komunikaciju s partnerima
• Google alati za suradnički rad (Docs, Slides)

3. Razrada i dizajn

Učenici su dizajnirali:

• Plakat i logo projekta
• Identifikacijske iskaznice za predstavljanje sebe i svojih škola
• Word cloudove s ključnim pojmovima
• Infografike koje prikazuju tijek projekta i glavne ideje
• Projektni blog s opisom aktivnosti

4. Međunarodna suradnja

Formirani su međunarodni timovi učenika koji su surađivali na sljedećim temama:

• Tim 1: Sigurnost na internetu
• Tim 2: Inovacije u obrazovanju
• Tim 3: Dobrobit u školi

Svaki tim pripremio je prezentaciju koju je predstavio međunarodnim partnerima.

Predstavljanje rezultata

Prezentacija aktivnosti i rezultata

Učenici će putem Zoom platforme predstaviti:

• tijek projekta
• digitalne alate koje su koristili
• svoje zaključke i završne proizvode

Završni proizvod: međunarodna e-knjiga

Svi radovi, plakati, pravila i zaključci objedinjeni su u završnu međunarodnu e-knjigu, koja prikazuje rezultate rada svih partnera.

Učenici će tijekom Code Weeka 2024. putem Zoom platforme u Komercijalno-trgovačkoj školi Split i Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj predstaviti projektne aktivnosti, završne rezultate projekta i korištene digitalne alate.

Datum događanja je 25. listopada 2024. od 16:45 do 19:45 sati.

Voditeljice radionice su profesorice: Nada Ratković, profesorica iz Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića u Sinju i Marija Istenić i Ivana Čota iz Komercijalno-trgovačke škole Split

Organizator: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj, Nada Ratković, prof. savjetnik i Komercijalno-trgovačka škola Split, Marija Istenić, prof. savjetnik

Tip aktivnosti: Internetska aktivnost slobodnog sudjelovanja

Mjesto događanja: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj i Komercijalno-trgovačka škola, Ulica Antuna Gustava Matoša 60, 21000, Split, Splitsko-dalmatinska županija,

https://www.ourboox.com/bp/1588971

https://school-education.ec.europa.eu/en/etwinning/projects/school-education-accreditation-and-innovation-education/twinspace/pages/april-e-book-final-joint-product

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

U sklopu EU Code Week 2024 organizirane su brojna predavanja, radionice i natjecanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

1.Istražimo buduće zanimanje uz AI

https://codeweek.eu/view/630203/istrazimo-buduce-zanimanje-uz-ai

Od petak, 18. listopada 2024. 22:36
do petak, 25. listopada 2024. 22:36

Aktivnost za učenike

U ovom događaju učenici su istraživati zanimanja za koja se školuju koristeći umjetnu inteligenciju, konkretno alate ChatGPT i Perplexity. Cilj je potaknuti učenike da koriste digitalne alate kako bi prikupili informacije o svom budućem zanimanju, te da razviju vještine kritičkog mišljenja i evaluacije informacija. Na kraju, učenici su prezentirati rezultate svog istraživanja koristeći Padlet, digitalnu ploču za organizaciju i dijeljenje informacija.

Opis aktivnosti

1.Uvod u zadatak i AI alate:

•Predstavljanje zadatka i ciljeva učenicima.

•Kratak uvod u alate ChatGPT i Perplexity, uključujući upute za njihovo korištenje

2.Definiranje ključnih pitanja:

•Učenici formuliraju  ključna pitanja o svom budućem zanimanju (npr. odgovornosti, potrebne vještine, radno okruženje, mogućnosti zapošljavanja).

3. Korištenje alata za istraživanje:

•Učenici koriste ChatGPT za dobivanje općih informacija.

•Nakon toga, koriste Perplexity za pronalaženje specifičnih podataka i aktualnih informacija koje se odnose na njihovo zanimanje.

4.  Organizacija informacija na Padletu:

•Učenici organiziraju prikupljene informacije na Padletu prema strukturiranim kategorijama.

•Dodaju slike, grafikone i druge multimedijske elemente kako bi zadatak bio vizualno privlačniji.

5.Analiza  refleksija

•Učenici uspoređuju informacije dobivene od oba alata i reflektiraju na korisnost i preciznost podataka.

•Kratka diskusija o tome kako bi mogli koristiti ove alate u budućnosti.

6.Prezentacija rezultata

•Učenici prezentiraju svoje Padlete pred razredom, objašnjavajući što su naučili o svom budućem zanimanju i koje su prednosti korištenih alata.

Link Padlet ploče:

https://padlet.com/suzana_mikulic/istra-imo-svoj-budu-i-posao-uz-pomo-umjetne-inteligencije-16-sd9kci60i2mxtfym

Istražimo svoj budući posao uz pomoć umjetne inteligencije

https://padlet.com/suzana_mikulic/istra-imo-svoj-budu-i-posao-uz-pomo-umjetne-inteligencije-16-sd9kci60i2mxtfym

Voditelji aktivnosti:

Nada Ratković, Srednja strukovna škola bana  Josipa Jelačića Sinj

Suzana Mikulić, Ekonomska i upravna škola Split i Jozica Pažanin Dedić, Ekonomska i upravna škola Split

Vrijeme održavanja: 18.10.-25.10.2024.

http://www.ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr/

CodeWeek4All challenge 2024-Izazov CodeWeek4All 2024

Između 14. i 27. listopada 2024. održan je EU Codeweek i sudjelovali smo u Codeweek4all izazovu koristeći kod: cw24-7eE1F
Slika ispod govori sama za sebe:

11 partnerskih zemalja iz Rumunjske, Poljske, Hrvatske, Turske, Grčke, Portugala, Srbije, Španjolske, Slovačke, Italije, Sjeverne Makedonije
Preko 50 događaja koji su uključivali korištenje:
╰┈➤ robota ili hardverskih uređaja kao što su kao što su EV3, mBot, Bee-Bot, Ozobot, Micro:bit
╰┈➤platforme za kodiranje: Scratch, https://studio.code.org/
╰┈➤platforme sa simulatorima: Open Roberta, Microsoft Make Code
╰┈➤umjetna inteligencija i mnogi drugi!

Certifikat izvrsnosti
S velikim zadovoljstvom možemo reći da smo uspješno završili izazov EU Code Week 4 za 2024. godinu.za kojeg smo nagrađeni certifikatom izvrsnosti.
Vjerujemo da je savez koji smo stvorili s drugim organizatorima aktivnosti ključan za približavanje programiranja većem broju učenika u svijetu i pomogao nam je da se približimo tom cilju.

Hvala onima koji su se pridružili izazovu!! Kodiranje se nastavlja cijele godine.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Radionica „Brojke ne lažu”

Obilježavanje “Svjetski i Europski Dan Statistike

U obilježavanje Svjetskog i Europskog dana Statistike u sklopu nastavnog predmeta Statistika uključili su se učenici 3.a razreda zanimanja ekonomist sa svojom nastavnicom Nada Ratković, prof. mentor.

Pod motom „Pouzdane statistike za bolji svijet“, u povodu obilježavanja Svjetskog dana statistike, koji se slavi svakih pet godina s ciljem isticanja važnosti kvalitetnih i pouzdanih podataka u društvu, održana je radionica „Brojke ne lažu“ sa učenicima trećeg razreda zanimanja ekonomist, u sklopu nastave iz predmeta Statistika.

Cilj radionice je približiti učenicima važnost statistike u svakodnevnom životu, gospodarstvu, znanosti i donošenju odluka i potaknuti učenike na razumijevanje praktične vrijednosti statistike

Učenici su kroz zanimljive i interaktivne aktivnosti upoznali osnovne statističke pojmove kao što su: prosjek, medijan, modus, standardna devijacija i vjerojatnost (gradivo koje im uskoro slijedi). Kroz interaktivan pristup, učenici su analizirali stvarne primjere iz medija i poslovnih izvješća, izrađivali vlastite grafikone te raspravljali o tome kako se brojke mogu interpretirati i pogrešno tumačiti. Korištenjem konkretnih primjera iz života, poput sportskih rezultata, društvenih mreža, potrošnje kućanstva i popisa stanovništva. Statistika je prikazana kao alat koji pomaže razumjeti svijet oko nas.

Poseban naglasak bio je na razvoju kritičkog mišljenja i vještina interpretacije podataka, osobito u vremenu kada smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija. Učenici su rješavali zadatke u parovima i timovima, izrađivali kratke prezentacije te sudjelovali u kvizu znanja na kraju radionice. Naglasak je na osvještavanje o tome kako se statistika može koristiti (ali i zloupotrijebiti) u medijima i oglašavanju. Učenici su analizirali grafikone, infografike i novinske članke te učili kako prepoznati manipulacije brojkama.

Učenički uradci

Zaključno, radionica „Brojke ne lažu“ potaknula je učenike na razmišljanje o važnosti točnih i pouzdanih podataka, te ih osnažila za kritičko promišljanje informacija s kojima se svakodnevno susreću. Radionica je pokazala kako statistika nije suhoparan niz brojeva, već ključan alat koji nam pomaže donositi informirane odluke i razumjeti svijet oko sebe. Učenici su pokazali velik interes, angažiranost i zrelost u raspravama, a ovakve aktivnosti dodatno su pridonijele motivaciji za predmet i razumijevanju njegove praktične primjene.

Za domaću zadaću učenici će izraditi kviz znanja, gdje će učenici u timovima pokazali razumijevanje naučenog sadržaja na zabavan i natjecateljski način.

Najuspješniji tim osvojit će simbolične nagrade, a svi sudionici dobit će priznanja za sudjelovanje.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Erasmus Days 2024: Diseminacija Erasmus+ i eTwinning projekata (državna razina, 14. – 19. listopada 2024.)

U tjednu od 14. do 19. listopada 2024. godine, obilježili smo Erasmus Days 2024, međunarodni događaj posvećen promociji i razmjeni iskustava iz Erasmus+ i eTwinning projekata. Naša je ustanova aktivno sudjelovala u aktivnostima na državnoj razini, s ciljem diseminacije rezultata i poticanja šire uključenosti u europske obrazovne projekte. Ove smo dane iskoristili za predstavljanje dosadašnjih projektnih postignuća, jačanje suradnje te promociju europske dimenzije obrazovanja.

ISHODI OBILJEŽAVANJA

Kroz niz aktivnosti koje su se provodile tijekom Erasmus Dana, postigli smo sljedeće:

• Uspješno je prezentiran Erasmus+ projekt u kojem smo sudjelovali – sudionici su podijelili svoja iskustva i prikazali konkretne koristi za osobni i profesionalni razvoj.
• Promovirani su eTwinning projekti, uključujući projektne proizvode i primjere dobre prakse, uz poseban naglasak na korištenje digitalnih alata i međunarodnu suradnju učenika.
• Organizirane su radionice i predavanja za učenike i učitelje, s ciljem motivacije za uključivanje u buduće projekte i jačanja projektnih kompetencija.
• Ostvarena je vidljivost aktivnosti putem školske web stranice, društvenih mreža i lokalnih medija, čime smo projekt približili široj zajednici.
• Osnažena je kultura međunarodne suradnje u ustanovi i potaknuta otvorenost prema novim Erasmus+ i eTwinning inicijativama.

ZAKLJUČAK

Obilježavanje Erasmus Days 20234 bilo je uspješno i poticajno iskustvo za sve sudionike. Aktivnosti su pokazale koliko Erasmus+ i eTwinning projekti pridonose razvoju kvalitete obrazovanja, profesionalnom usavršavanju djelatnika te osobnom rastu učenika. Diseminacijom rezultata širimo utjecaj projekata i motiviramo druge na uključivanje. Erasmus Days još su jednom potvrdili da se zajedničkim trudom, suradnjom i dijeljenjem znanja može izgraditi obrazovanje koje nadilazi granice.

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Istraživanje 2024: Zdrava prehrana

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane, nastavnica Nada Ratković, prof. mentor provela je istraživanje pod nazivom „Zdrava prehrana“, u kojoj je sudjelovalo 172 učenika. Rezultati ovog istraživanja pokazali su zanimljive i korisne podatke o prehrambenim navikama učenika.

https://docs.google.com/forms/d/15XFmOsQcV3P3Tw888dg6mo-aZNPkyyZLq0-GuMFGHNY/viewanalytics

Prvo pitanje u anketi odnosilo se na konzumaciju voća i povrća. Čak 73,3% učenika redovito jede voće i povrće, što je vrlo pohvalno. Ipak, 20,3% ih to čini samo ponekad, a manji broj, njih 6,4%, uopće ne ili nisu sigurni konzumiraju li svježe namirnice. To nam pokazuje da postoji prostor za poboljšanje prehrambenih navika kod dijela učenika.

Odgovor	Broj	Udio (%)
Da	126	73.3%
Ponekad	35	20.3%
Ne konzumiram voće i povrće	3	1.7%
Ne znam jer kupujem voće i povrće u prodavaonicama	7	4.1%
Nema svježeg, samo kupovno, ali da konzumiram	1	0.6%

Zaključak: Preko 93% ispitanika konzumira svježe voće i povrće redovno ili povremeno, što je pozitivan pokazatelj prehrambene svijesti.

Na pitanje o dostupnosti svježeg voća i povrća, velika većina učenika, njih 93%, odgovorila je da im je takva hrana dostupna. To znači da dostupnost nije glavni problem, već izbor koji učenici svakodnevno donose.

Zaključak: Velika većina ispitanika ima pristup svježim proizvodima.

Kada je riječ o brzoj hrani, 53,5% učenika ju konzumira ponekad, a 39,5% redovito. Samo 7% ih navodi da je uopće ne jede. Brza hrana često sadrži puno soli, masnoća i malo hranjivih tvari, stoga je važno osvijestiti koliko je umjerena i rijetka konzumacija takve hrane ključna za zdravlje.

Zaključak: Gotovo 93% ispitanika konzumira brzu hranu, makar povremeno. To može biti indikator lošijih prehrambenih navika.

Zabrinjavajući podatak dolazi i iz pitanja o konzumaciji slatkiša i grickalica. Više od dvije trećine učenika navodi da ih jede svakodnevno ili svaki drugi dan. To je previsoka učestalost i može dovesti do problema sa zubima, viškom kilograma te ovisnosti o šećeru.

Zaključak: Slatkiši su čest dio prehrane — više od 60% konzumira ih svakodnevno ili svaki drugi dan.

Dnevni unos tekućine kod učenika pokazuje pozitivniji trend. Više od polovice učenika unosi više od dvije litre tekućine dnevno, dok ih 24,4% unosi više od jedne litre. Međutim, 20,3% učenika unosi manje od jedne litre, što je nedovoljno za zdravo funkcioniranje organizma.

Zaključak: Više od 79% ispitanika unosi dovoljno tekućine dnevno (preko 1L), što je pozitivno.

Na pitanje što najčešće piju, 55,2% učenika odgovorilo je da pije vodu, što je odličan izbor. Ipak, 30,8% učenika pije sve – uključujući i gazirane sokove i alkohol, što je zabrinjavajuće s obzirom na štetan učinak ovih pića na organizam.

Zaključak: Voda dominira kao osnovna tekućina, ali više od trećine ispitanika pije i gazirane/alkoholne/sokove.

Što se tiče tjelesne aktivnosti, rezultati su podijeljeni. Polovica učenika izjavila je da su redovito fizički aktivni, a druga polovica povremeno. Samo 10 učenika izjavilo je da uopće nisu aktivni. To pokazuje da postoji dobra baza, ali i potreba za dodatnim poticanjem svakodnevnog kretanja, poput hodanja, bicikliranja ili sporta.

Zaključak: Ukupno 94.2% ispitanika je barem povremeno fizički aktivno.

U vezi s konzumacijom mlijeka, 40,1% učenika ga pije svakodnevno, a 44,2% povremeno. Samo 15,1% učenika ne konzumira mlijeko, što ukazuje na to da većina ipak unosi ovaj važan izvor kalcija i proteina.

Zaključak: Većina ispitanika konzumira mlijeko, iako neki neredovno.

Učenici su također izrazili svoje mišljenje o GMO hrani. Njih 20,3% smatra da je izrazito štetna, dok 35,5% vjeruje da je štetna u velikim količinama. Zanimljivo je da 35,5% učenika ne zna odgovor, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom o ovoj temi.

Zaključak: Prevladava negativno mišljenje o GMO hrani (preko 59.8%), dok velik broj ispitanika nije siguran (35.5%).

Na kraju, učenici su odgovarali što im je najvažnije kada je riječ o hrani. Najviše ih je izabralo da im je najvažnije da je hrana zdrava, zatim da je ukusna, dok je manji broj učenika istaknuo niskokaloričnost kao važan faktor. To pokazuje da učenici imaju razvijenu svijest o važnosti prehrane za zdravlje.

Zaključak: Zdravlje i ukus dominiraju kao najvažniji faktori pri izboru hrane.

Zaključak

Ispitanici uglavnom pokazuju pozitivne prehrambene navike, ali istovremeno često konzumiraju brzu hranu i slatkiše, uz nedovoljnu informiranost o GMO hrani, što otvara prostor za dodatnu edukaciju o zdravom načinu života.

Rezultati ankete pokazuju da učenici imaju osnovnu svijest o važnosti zdrave prehrane, no mnogi se i dalje svakodnevno suočavaju s izazovima u obliku brze hrane, slatkiša i nedovoljnog kretanja. Iako je većini dostupno svježe voće i povrće, mnogi se ipak ne odlučuju za njihovu redovitu konzumaciju. Dobra je vijest da većina učenika redovito pije vodu i da su fizički aktivni.

1. Većina učenika ima dostupnu zdravu hranu, ali je problem u navikama i izborima.
2. Potrebna je dodatna edukacija o uravnoteženoj prehrani, rizicima brze hrane i šećera.
3. Fizička aktivnost i unos vode su pozitivne točke.
4. Mladi žele jesti zdravo, ali ih treba motivirati i informirati.

Preporuke

Kako bismo poboljšali prehrambene navike i zdravlje učenika, preporučujemo:

1. Edukaciju o zdravoj prehrani kroz radionice i predavanja.
2. Poticanje konzumacije vode umjesto gaziranih sokova.
3. Uvođenje „Dana bez brze hrane“ ili „Zdravog dana“ u školi.
4. Organizaciju sportskih aktivnosti i izazova.
5. Uključivanje roditelja u informiranje o prehrani kod kuće.

Zdrava prehrana i pravo na kvalitetnu hranu nisu luksuz – to je temelj boljeg života i sigurnije budućnosti za sve nas.

Obilježavanje Svjetskog dana hrane 2024.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrana nastavnica Nada Ratković, prof. mentor je održala predavanje za učenike 2. a. 2.b. i 2.c zanimanja ekonomist i komercijalist

Predavanje za učenike: na temu: „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“

Rezultati istraživanja “Zdrava prehrana”

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada. Ovaj dan pokrenula je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) s ciljem podizanja svijesti o problemima gladi, siromaštva, pothranjenosti i važnosti pristupa kvalitetnoj i sigurnoj hrani za sve ljude na svijetu.

Ovogodišnji slogan glasi „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“, čime se naglašava kako je dostupnost hrane temeljno ljudsko pravo, a ne privilegija. Hrana treba biti dostupna svima – i to ne bilo kakva, već hranjiva, sigurna i pristojne kvalitete.

Hrana je ključna za zdravlje, učenje, rast i cjelokupno funkcioniranje našeg organizma. Zdrava prehrana doprinosi boljoj koncentraciji u školi, jačem imunitetu i općem zadovoljstvu. S druge strane, loše prehrambene navike mogu uzrokovati brojne zdravstvene probleme kao što su pretilost, dijabetes i manjak energije.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Projekt “Nacionalna kviz liga (NKL)” 2024./2025. (1.faza)

Nacionalna kviz liga je projekt Kviz udruge Šibenik, jedinstveno natjecanje učenika srednjih škola u znanju koje se odvija već treću sezonu. U ranije dvije sezone sudjelovalo više od 2 500 učenika i 200 mentora iz srednjih škola Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.  Kviz liga je koncipirana na način da natjecatelji igraju 8. kola iz svojih učionica, dvorana, društvenih prostora, gdje timovi prate live stream iz naše kviz lokacije, Kuće umjetnosti Arsen u Šibeniku. Ujedno se na toj lokaciji održava i finalno natjecanje na kojem sudjeluje najboljih 20 ekipa. Kvizovi se igraju po unaprijed definiranom kalendaru, uvažavajući kalendar nastave, koji će biti dostavljen naknadno.  Profesorima/mentorima se za sudjelovanje u NKL-u izdaje potvrdnica o radu sa darovitim učenicima u izvannastavnoj aktivnosti.  Datumi završnice će biti definirani po zaključku prijava. U slučaju promjene navedenih termina svi natjecatelji će biti pravovremeno obaviješteni. Svaka škola za svoje ekipe određuje jednog ili više profesora-proktora koji su zaduženi za održavanje regularnosti natjecanja, printanje obrazaca te dostavu rezultata svojih ekipa na centralnu e-mail adresu lige.

Poziv za sudjelovanje u NKL 3 (Prijave traju od 18.09.2024., a zatvaraju se 14.10.2024.)

Naša škola nastavlja tradiciju i sudjeluje i u projektu Nacionalna kviz liga- NKL 3. u trećoj sezoni. Ove godine sudjeluje sa jednim timom “Odgovorni” uz mentorsko vođenje Nade Ratković, prof. savjetnik. Tim “Odgovorni” su učenici trećeg razreda, Nino Domazet, Marko Liović, Katarina Matijašević, Lana Marić, Lara Matković i Paula Žanko, učenici smjera komercijalist i ekonomist.  U trećoj sezoni natjecanja, prijavljeno je nevjerojatnih 353 tima s gotovo 1800 natjecatelja iz 84 škole i 3 zemlje: RH, BiH i Srbije.

U utorak 5.11.2024. održano je Nulto, 0.-to kolo, gdje su se učenici plasirali na prvo mjesto. Nulto kolo, služi kao pokazna vježba za sve nove ekipe i njihove mentore. Ovo kolo ne ulazi u zbroj za ukupni poredak.

Učenici natjecatelji ne smiju koristiti mobitele, pametne satove ili slične uređaje za vrijeme natjecanja. Proktor treba osigurati mjesto u učionici na koje bi učenici trebali odložiti svoje uređaje.

Prvo kolo: 19. 11. 2024. godine u 20:15 h. 

Drugo kolo: 3. 12. 2024. godine u 20:15 h. 

Treće kolo: 17.12. 2024. godine u 20:15 h. 

Sponzori: Grad Šibenik, Dalmare, Šibensko-kninska županija, Tvrđava kulture Šibenik, izdavačka kuća Alfa, Veleučilište u Šibeniku, Azimut, Sapunoteka i Dalmacija Agent.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Tema: Zdravlje na radnom mjestu

Radionica: Mentalno zdravlje na radnom mjestu – i tvoje je važno!

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava svake godine 10. listopada, podsjeća nas na važnost mentalnog zdravlja kao temelja osobnog blagostanja, ali i kvalitetnog funkcioniranja u zajednici i na radnom mjestu. Ovaj dan nas potiče da pružimo podršku onima koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama, ali i da razgovaramo o načinima očuvanja mentalnog zdravlja u svakodnevici.

Ovogodišnja tema, „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“, stavlja fokus na povezanost između mentalnog zdravlja i profesionalnog okruženja. Istraživanja pokazuju da sigurno, podržavajuće i inkluzivno radno okruženje može imati zaštitnu ulogu za mentalno zdravlje radnika. Nasuprot tome, nezdravi radni uvjeti – poput stigmatizacije, diskriminacije, stresa, nejasnih zadataka, izostanka podrške ili izloženosti uznemiravanju – mogu ozbiljno ugroziti psihičko zdravlje pojedinca, njegovu kvalitetu života i radnu učinkovitost.

Upravo zato, edukacija o mentalnom zdravlju predstavlja ključan korak u prevenciji i ranom prepoznavanju teškoća. To je posebno važno kod učenika s teškoćama, koji su često dodatno ranjivi i u riziku od marginalizacije. Pružanjem znanja i alata prilagođenih njihovim sposobnostima, osnažujemo ih da nauče kako prepoznati vlastite emocije, kako potražiti pomoć i kako se odgovorno brinuti za sebe – i kao osobe i kao budući radnici.

Učenici zanimanja pomoćni administrator kroz ovakve aktivnosti ne samo da razvijaju svijest o važnosti mentalnog zdravlja, već i stječu konkretne vještine koje će im pomoći da se bolje nose sa svakodnevnim izazovima na budućem radnom mjestu. Također, uče o svojim pravima, važnosti suradnje, komunikacije i osobne odgovornosti – temeljnim vrijednostima zdravog radnog okruženja.

Obilježavanje dana mentalnog zdravlja nije samo jednokratna manifestacija, već prilika za dugoročnu promjenu stavova i ponašanja – u korist zdravlja, empatije i međusobne podrške.

Sigurno i zdravo radno okruženje pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitni čimbenik.

Radionica: Mentalno zdravlje na radnom mjestu – i tvoje je važno!

U sklopu nastavnog predmeta Osnove ekonomije i prava, s učenicima drugog razreda zanimanja pomoćni administrator održana je radionica povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, pod nazivom “Mentalno zdravlje na radnom mjestu – i tvoje je važno!”

Cilj radionice bio je upoznati učenike s pojmom mentalnog zdravlja, njegovim utjecajem na radnu sposobnost, te važnosti brige o sebi u svakodnevnom (i budućem) radnom okruženju. Aktivnosti su bile prilagođene učenicima s teškoćama, s naglaskom na jednostavnu komunikaciju, vizualnu podršku i stvaranje sigurnog prostora za izražavanje osjećaja.

Učenicima 2 n u radioničkom dijelu su se pridružili i učenici 4.a razreda zanimanja ekonomist.

Tijek aktivnosti:

1. Uvodni razgovor:
   Učenici su razgovarali o tome što za njih znači mentalno zdravlje i kako se osjećaju kada su pod stresom.
   Naglasak je stavljen na prepoznavanje emocija i razvijanje svijesti o vlastitim potrebama.
2. Radionica “Moj ured, moje zdravlje”:
   Kroz kartice sa situacijama iz administrativnog okruženja učenici su raspravljali o mogućim emocijama i načinima kako se zaštititi u stresnim situacijama.
   Neki su učenici odglumili kratke scenarije, a drugi su crtali ili opisivali rješenja.

1. Kratka vježba opuštanja:
   Provedena je jednostavna vježba disanja i vođena vizualizacija „mirnog mjesta“ radi smanjenja napetosti i osvještavanja unutarnjeg mira.
2. Povezivanje s nastavnim sadržajem:
   Razgovaralo se o Zakonu o radu i pravima radnika na sigurno i zdravo radno okruženje. Učenici su prepoznali važnost ravnoteže između posla i osobne dobrobiti.
3. Završna aktivnost:
   Svaki učenik je napisao ili nacrtao jednu stvar koju može učiniti za svoje mentalno zdravlje – primjerice, razgovarati s prijateljem, uzeti pauzu, prošetati ili se nasmijati.

Zaključak:

Radionica je protekla u ugodnoj i podržavajućoj atmosferi. Učenici su pokazali visok stupanj angažmana i otvorenosti, a tema mentalnog zdravlja prepoznata je kao važna za njihovu svakodnevicu i budući rad.
Posebno je naglašena poruka:
“Tvoje zdravlje je važno – i ti vrijediš.”

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2024. – PoMoZi Da program
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada 2024., Ured UNICEF-a za Hrvatsku i HZJZ predstavili su rezultate edukativnog programa PoMoZi Da – Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece.

Program je namijenjen učiteljima i nastavnicima te im pruža osnovna znanja i vještine za prepoznavanje i pružanje podrške učenicima s teškoćama mentalnog zdravlja. Obuhvaćene su teme poput depresije, anksioznosti, samoozljeđivanja, zlouporabe alkohola, tugovanja i suicidalnih misli.

Edukacija se provodi u tri razine:

• Osnovna (online) – teorijska znanja o mentalnom zdravlju
• Napredna – radionice s vještinama psihološke prve pomoći
• Napredna (+) – dodatne teme: trauma, gubitak, suradnja s roditeljima

Rezultati (posljednje 4 godine):

• 3.914 djelatnika završilo osnovnu razinu edukacije
• 1.390 djelatnika završilo naprednu razinu
• Program je prisutan u 902 škole u Hrvatskoj

Cilj programa je osnažiti nastavnike da budu podrška učenicima te potaknuti stvaranje sigurnog i podržavajućeg školskog okruženja za mentalno zdravlje djece i mladih.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik