Istraživanje 2024: Zdrava prehrana

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane, nastavnica Nada Ratković, prof. mentor provela je istraživanje pod nazivom „Zdrava prehrana“, u kojoj je sudjelovalo 172 učenika. Rezultati ovog istraživanja pokazali su zanimljive i korisne podatke o prehrambenim navikama učenika.

https://docs.google.com/forms/d/15XFmOsQcV3P3Tw888dg6mo-aZNPkyyZLq0-GuMFGHNY/viewanalytics

Prvo pitanje u anketi odnosilo se na konzumaciju voća i povrća. Čak 73,3% učenika redovito jede voće i povrće, što je vrlo pohvalno. Ipak, 20,3% ih to čini samo ponekad, a manji broj, njih 6,4%, uopće ne ili nisu sigurni konzumiraju li svježe namirnice. To nam pokazuje da postoji prostor za poboljšanje prehrambenih navika kod dijela učenika.

Odgovor	Broj	Udio (%)
Da	126	73.3%
Ponekad	35	20.3%
Ne konzumiram voće i povrće	3	1.7%
Ne znam jer kupujem voće i povrće u prodavaonicama	7	4.1%
Nema svježeg, samo kupovno, ali da konzumiram	1	0.6%

Zaključak: Preko 93% ispitanika konzumira svježe voće i povrće redovno ili povremeno, što je pozitivan pokazatelj prehrambene svijesti.

Na pitanje o dostupnosti svježeg voća i povrća, velika većina učenika, njih 93%, odgovorila je da im je takva hrana dostupna. To znači da dostupnost nije glavni problem, već izbor koji učenici svakodnevno donose.

Zaključak: Velika većina ispitanika ima pristup svježim proizvodima.

Kada je riječ o brzoj hrani, 53,5% učenika ju konzumira ponekad, a 39,5% redovito. Samo 7% ih navodi da je uopće ne jede. Brza hrana često sadrži puno soli, masnoća i malo hranjivih tvari, stoga je važno osvijestiti koliko je umjerena i rijetka konzumacija takve hrane ključna za zdravlje.

Zaključak: Gotovo 93% ispitanika konzumira brzu hranu, makar povremeno. To može biti indikator lošijih prehrambenih navika.

Zabrinjavajući podatak dolazi i iz pitanja o konzumaciji slatkiša i grickalica. Više od dvije trećine učenika navodi da ih jede svakodnevno ili svaki drugi dan. To je previsoka učestalost i može dovesti do problema sa zubima, viškom kilograma te ovisnosti o šećeru.

Zaključak: Slatkiši su čest dio prehrane — više od 60% konzumira ih svakodnevno ili svaki drugi dan.

Dnevni unos tekućine kod učenika pokazuje pozitivniji trend. Više od polovice učenika unosi više od dvije litre tekućine dnevno, dok ih 24,4% unosi više od jedne litre. Međutim, 20,3% učenika unosi manje od jedne litre, što je nedovoljno za zdravo funkcioniranje organizma.

Zaključak: Više od 79% ispitanika unosi dovoljno tekućine dnevno (preko 1L), što je pozitivno.

Na pitanje što najčešće piju, 55,2% učenika odgovorilo je da pije vodu, što je odličan izbor. Ipak, 30,8% učenika pije sve – uključujući i gazirane sokove i alkohol, što je zabrinjavajuće s obzirom na štetan učinak ovih pića na organizam.

Zaključak: Voda dominira kao osnovna tekućina, ali više od trećine ispitanika pije i gazirane/alkoholne/sokove.

Što se tiče tjelesne aktivnosti, rezultati su podijeljeni. Polovica učenika izjavila je da su redovito fizički aktivni, a druga polovica povremeno. Samo 10 učenika izjavilo je da uopće nisu aktivni. To pokazuje da postoji dobra baza, ali i potreba za dodatnim poticanjem svakodnevnog kretanja, poput hodanja, bicikliranja ili sporta.

Zaključak: Ukupno 94.2% ispitanika je barem povremeno fizički aktivno.

U vezi s konzumacijom mlijeka, 40,1% učenika ga pije svakodnevno, a 44,2% povremeno. Samo 15,1% učenika ne konzumira mlijeko, što ukazuje na to da većina ipak unosi ovaj važan izvor kalcija i proteina.

Zaključak: Većina ispitanika konzumira mlijeko, iako neki neredovno.

Učenici su također izrazili svoje mišljenje o GMO hrani. Njih 20,3% smatra da je izrazito štetna, dok 35,5% vjeruje da je štetna u velikim količinama. Zanimljivo je da 35,5% učenika ne zna odgovor, što ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom o ovoj temi.

Zaključak: Prevladava negativno mišljenje o GMO hrani (preko 59.8%), dok velik broj ispitanika nije siguran (35.5%).

Na kraju, učenici su odgovarali što im je najvažnije kada je riječ o hrani. Najviše ih je izabralo da im je najvažnije da je hrana zdrava, zatim da je ukusna, dok je manji broj učenika istaknuo niskokaloričnost kao važan faktor. To pokazuje da učenici imaju razvijenu svijest o važnosti prehrane za zdravlje.

Zaključak: Zdravlje i ukus dominiraju kao najvažniji faktori pri izboru hrane.

Zaključak

Ispitanici uglavnom pokazuju pozitivne prehrambene navike, ali istovremeno često konzumiraju brzu hranu i slatkiše, uz nedovoljnu informiranost o GMO hrani, što otvara prostor za dodatnu edukaciju o zdravom načinu života.

Rezultati ankete pokazuju da učenici imaju osnovnu svijest o važnosti zdrave prehrane, no mnogi se i dalje svakodnevno suočavaju s izazovima u obliku brze hrane, slatkiša i nedovoljnog kretanja. Iako je većini dostupno svježe voće i povrće, mnogi se ipak ne odlučuju za njihovu redovitu konzumaciju. Dobra je vijest da većina učenika redovito pije vodu i da su fizički aktivni.

1. Većina učenika ima dostupnu zdravu hranu, ali je problem u navikama i izborima.
2. Potrebna je dodatna edukacija o uravnoteženoj prehrani, rizicima brze hrane i šećera.
3. Fizička aktivnost i unos vode su pozitivne točke.
4. Mladi žele jesti zdravo, ali ih treba motivirati i informirati.

Preporuke

Kako bismo poboljšali prehrambene navike i zdravlje učenika, preporučujemo:

1. Edukaciju o zdravoj prehrani kroz radionice i predavanja.
2. Poticanje konzumacije vode umjesto gaziranih sokova.
3. Uvođenje „Dana bez brze hrane“ ili „Zdravog dana“ u školi.
4. Organizaciju sportskih aktivnosti i izazova.
5. Uključivanje roditelja u informiranje o prehrani kod kuće.

Zdrava prehrana i pravo na kvalitetnu hranu nisu luksuz – to je temelj boljeg života i sigurnije budućnosti za sve nas.

Obilježavanje Svjetskog dana hrane 2024.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrana nastavnica Nada Ratković, prof. mentor je održala predavanje za učenike 2. a. 2.b. i 2.c zanimanja ekonomist i komercijalist

Predavanje za učenike: na temu: „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“

Rezultati istraživanja “Zdrava prehrana”

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada. Ovaj dan pokrenula je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) s ciljem podizanja svijesti o problemima gladi, siromaštva, pothranjenosti i važnosti pristupa kvalitetnoj i sigurnoj hrani za sve ljude na svijetu.

Ovogodišnji slogan glasi „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“, čime se naglašava kako je dostupnost hrane temeljno ljudsko pravo, a ne privilegija. Hrana treba biti dostupna svima – i to ne bilo kakva, već hranjiva, sigurna i pristojne kvalitete.

Hrana je ključna za zdravlje, učenje, rast i cjelokupno funkcioniranje našeg organizma. Zdrava prehrana doprinosi boljoj koncentraciji u školi, jačem imunitetu i općem zadovoljstvu. S druge strane, loše prehrambene navike mogu uzrokovati brojne zdravstvene probleme kao što su pretilost, dijabetes i manjak energije.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Projekt “Nacionalna kviz liga (NKL)” 2024./2025. (1.faza)

Nacionalna kviz liga je projekt Kviz udruge Šibenik, jedinstveno natjecanje učenika srednjih škola u znanju koje se odvija već treću sezonu. U ranije dvije sezone sudjelovalo više od 2 500 učenika i 200 mentora iz srednjih škola Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.  Kviz liga je koncipirana na način da natjecatelji igraju 8. kola iz svojih učionica, dvorana, društvenih prostora, gdje timovi prate live stream iz naše kviz lokacije, Kuće umjetnosti Arsen u Šibeniku. Ujedno se na toj lokaciji održava i finalno natjecanje na kojem sudjeluje najboljih 20 ekipa. Kvizovi se igraju po unaprijed definiranom kalendaru, uvažavajući kalendar nastave, koji će biti dostavljen naknadno.  Profesorima/mentorima se za sudjelovanje u NKL-u izdaje potvrdnica o radu sa darovitim učenicima u izvannastavnoj aktivnosti.  Datumi završnice će biti definirani po zaključku prijava. U slučaju promjene navedenih termina svi natjecatelji će biti pravovremeno obaviješteni. Svaka škola za svoje ekipe određuje jednog ili više profesora-proktora koji su zaduženi za održavanje regularnosti natjecanja, printanje obrazaca te dostavu rezultata svojih ekipa na centralnu e-mail adresu lige.

Poziv za sudjelovanje u NKL 3 (Prijave traju od 18.09.2024., a zatvaraju se 14.10.2024.)

Naša škola nastavlja tradiciju i sudjeluje i u projektu Nacionalna kviz liga- NKL 3. u trećoj sezoni. Ove godine sudjeluje sa jednim timom “Odgovorni” uz mentorsko vođenje Nade Ratković, prof. savjetnik. Tim “Odgovorni” su učenici trećeg razreda, Nino Domazet, Marko Liović, Katarina Matijašević, Lana Marić, Lara Matković i Paula Žanko, učenici smjera komercijalist i ekonomist.  U trećoj sezoni natjecanja, prijavljeno je nevjerojatnih 353 tima s gotovo 1800 natjecatelja iz 84 škole i 3 zemlje: RH, BiH i Srbije.

U utorak 5.11.2024. održano je Nulto, 0.-to kolo, gdje su se učenici plasirali na prvo mjesto. Nulto kolo, služi kao pokazna vježba za sve nove ekipe i njihove mentore. Ovo kolo ne ulazi u zbroj za ukupni poredak.

Učenici natjecatelji ne smiju koristiti mobitele, pametne satove ili slične uređaje za vrijeme natjecanja. Proktor treba osigurati mjesto u učionici na koje bi učenici trebali odložiti svoje uređaje.

Prvo kolo: 19. 11. 2024. godine u 20:15 h. 

Drugo kolo: 3. 12. 2024. godine u 20:15 h. 

Treće kolo: 17.12. 2024. godine u 20:15 h. 

Sponzori: Grad Šibenik, Dalmare, Šibensko-kninska županija, Tvrđava kulture Šibenik, izdavačka kuća Alfa, Veleučilište u Šibeniku, Azimut, Sapunoteka i Dalmacija Agent.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Tema: Zdravlje na radnom mjestu

Radionica: Mentalno zdravlje na radnom mjestu – i tvoje je važno!

Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava svake godine 10. listopada, podsjeća nas na važnost mentalnog zdravlja kao temelja osobnog blagostanja, ali i kvalitetnog funkcioniranja u zajednici i na radnom mjestu. Ovaj dan nas potiče da pružimo podršku onima koji se suočavaju s mentalnim poteškoćama, ali i da razgovaramo o načinima očuvanja mentalnog zdravlja u svakodnevici.

Ovogodišnja tema, „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“, stavlja fokus na povezanost između mentalnog zdravlja i profesionalnog okruženja. Istraživanja pokazuju da sigurno, podržavajuće i inkluzivno radno okruženje može imati zaštitnu ulogu za mentalno zdravlje radnika. Nasuprot tome, nezdravi radni uvjeti – poput stigmatizacije, diskriminacije, stresa, nejasnih zadataka, izostanka podrške ili izloženosti uznemiravanju – mogu ozbiljno ugroziti psihičko zdravlje pojedinca, njegovu kvalitetu života i radnu učinkovitost.

Upravo zato, edukacija o mentalnom zdravlju predstavlja ključan korak u prevenciji i ranom prepoznavanju teškoća. To je posebno važno kod učenika s teškoćama, koji su često dodatno ranjivi i u riziku od marginalizacije. Pružanjem znanja i alata prilagođenih njihovim sposobnostima, osnažujemo ih da nauče kako prepoznati vlastite emocije, kako potražiti pomoć i kako se odgovorno brinuti za sebe – i kao osobe i kao budući radnici.

Učenici zanimanja pomoćni administrator kroz ovakve aktivnosti ne samo da razvijaju svijest o važnosti mentalnog zdravlja, već i stječu konkretne vještine koje će im pomoći da se bolje nose sa svakodnevnim izazovima na budućem radnom mjestu. Također, uče o svojim pravima, važnosti suradnje, komunikacije i osobne odgovornosti – temeljnim vrijednostima zdravog radnog okruženja.

Obilježavanje dana mentalnog zdravlja nije samo jednokratna manifestacija, već prilika za dugoročnu promjenu stavova i ponašanja – u korist zdravlja, empatije i međusobne podrške.

Sigurno i zdravo radno okruženje pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitni čimbenik.

Radionica: Mentalno zdravlje na radnom mjestu – i tvoje je važno!

U sklopu nastavnog predmeta Osnove ekonomije i prava, s učenicima drugog razreda zanimanja pomoćni administrator održana je radionica povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, pod nazivom “Mentalno zdravlje na radnom mjestu – i tvoje je važno!”

Cilj radionice bio je upoznati učenike s pojmom mentalnog zdravlja, njegovim utjecajem na radnu sposobnost, te važnosti brige o sebi u svakodnevnom (i budućem) radnom okruženju. Aktivnosti su bile prilagođene učenicima s teškoćama, s naglaskom na jednostavnu komunikaciju, vizualnu podršku i stvaranje sigurnog prostora za izražavanje osjećaja.

Učenicima 2 n u radioničkom dijelu su se pridružili i učenici 4.a razreda zanimanja ekonomist.

Tijek aktivnosti:

1. Uvodni razgovor:
   Učenici su razgovarali o tome što za njih znači mentalno zdravlje i kako se osjećaju kada su pod stresom.
   Naglasak je stavljen na prepoznavanje emocija i razvijanje svijesti o vlastitim potrebama.
2. Radionica “Moj ured, moje zdravlje”:
   Kroz kartice sa situacijama iz administrativnog okruženja učenici su raspravljali o mogućim emocijama i načinima kako se zaštititi u stresnim situacijama.
   Neki su učenici odglumili kratke scenarije, a drugi su crtali ili opisivali rješenja.

1. Kratka vježba opuštanja:
   Provedena je jednostavna vježba disanja i vođena vizualizacija „mirnog mjesta“ radi smanjenja napetosti i osvještavanja unutarnjeg mira.
2. Povezivanje s nastavnim sadržajem:
   Razgovaralo se o Zakonu o radu i pravima radnika na sigurno i zdravo radno okruženje. Učenici su prepoznali važnost ravnoteže između posla i osobne dobrobiti.
3. Završna aktivnost:
   Svaki učenik je napisao ili nacrtao jednu stvar koju može učiniti za svoje mentalno zdravlje – primjerice, razgovarati s prijateljem, uzeti pauzu, prošetati ili se nasmijati.

Zaključak:

Radionica je protekla u ugodnoj i podržavajućoj atmosferi. Učenici su pokazali visok stupanj angažmana i otvorenosti, a tema mentalnog zdravlja prepoznata je kao važna za njihovu svakodnevicu i budući rad.
Posebno je naglašena poruka:
“Tvoje zdravlje je važno – i ti vrijediš.”

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2024. – PoMoZi Da program
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada 2024., Ured UNICEF-a za Hrvatsku i HZJZ predstavili su rezultate edukativnog programa PoMoZi Da – Promicanje Mentalnog Zdravlja Djece.

Program je namijenjen učiteljima i nastavnicima te im pruža osnovna znanja i vještine za prepoznavanje i pružanje podrške učenicima s teškoćama mentalnog zdravlja. Obuhvaćene su teme poput depresije, anksioznosti, samoozljeđivanja, zlouporabe alkohola, tugovanja i suicidalnih misli.

Edukacija se provodi u tri razine:

• Osnovna (online) – teorijska znanja o mentalnom zdravlju
• Napredna – radionice s vještinama psihološke prve pomoći
• Napredna (+) – dodatne teme: trauma, gubitak, suradnja s roditeljima

Rezultati (posljednje 4 godine):

• 3.914 djelatnika završilo osnovnu razinu edukacije
• 1.390 djelatnika završilo naprednu razinu
• Program je prisutan u 902 škole u Hrvatskoj

Cilj programa je osnažiti nastavnike da budu podrška učenicima te potaknuti stvaranje sigurnog i podržavajućeg školskog okruženja za mentalno zdravlje djece i mladih.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

European Sustainable Development Week (ESDW) 2024

Učenici i ove godine aktivno sudjeluju u obilježavanju Europskog tjedna održivog razvoja. Za svoje aktivnosti vezane uz održivi razvoj prijavljen je događaj koji će se održavati u razdoblju od 18. rujna do 8. listopada 2024. godine. U sklopu nastavnog predmeta „Društveno odgovorno poslovanje (DOP)”, Europski tjedan održivog razvoja 2024. obilježen je s učenicima 2.a razreda zanimanja ekonomist/ekonomistkinja. U obilježavanje su se uključili i učenici 2.n razreda koji se obrazuju za zanimanje pomoćni administrator/administratorica.

Europskim tjednom održivog razvoja započeo je novi međunarodni projekt Umjetna inteligencija za Održivi Razvoj/Artificial Intelligence for Sustainable Development u školskoj godini 2024./2025.

Umjetna inteligencija za Održivi Razvoj/Artificial Intelligence for Sustainable Development

Umjetna inteligencija (UI) ima značajan potencijal za poticanje održivog razvoja kroz inovativna rješenja u različitim sektorima, uključujući obrazovanje, energiju, poljoprivredu, zdravstvo i upravljanje resursima. Korištenjem naprednih algoritama i analize podataka, UI može optimizirati korištenje resursa, smanjiti emisije stakleničkih plinova i potaknuti kružnu ekonomiju. U poljoprivredi, UI omogućava preciznu obradu i optimizaciju proizvodnje hrane, smanjujući otpad i upotrebu kemikalija. U energetici, predviđanje potrošnje i optimizacija distribucije energije može dovesti do smanjenja energetske potrošnje i poticanja korištenja obnovljivih izvora energije.

Aktivnosti za učenike:

1. Istraživački zadatak: Učenici će istražiti primjere primjene umjetne inteligencije u održivom razvoju, poput pametnih gradova, precizne poljoprivrede ili obnovljivih izvora energije, te izraditi prezentaciju o tome.
2. Simulacija energetske potrošnje: Korištenjem dostupnih softverskih alata, učenici će simulirati različite scenarije potrošnje energije u kućanstvu i istražiti kako UI može optimizirati tu potrošnju.
3. Debata: Organizirati debatu na temu „Prednosti i rizici umjetne inteligencije u održivom razvoju,“ gdje će učenici raspravljati o etičkim i društvenim pitanjima.
4. Projektni zadatak: Učenici mogu raditi u timovima na osmišljavanju jednostavnog modela UI koji bi mogao doprinijeti održivom razvoju, primjerice aplikacije za praćenje otpada ili potrošnje energije.

Kombinacija inovacija u UI s praktičnim obrazovnim aktivnostima može značajno pridonijeti razumijevanju i postizanju globalnih ciljeva održivog razvoja.

Artificial Intelligence for Sustainable Development

Artificial intelligence (AI) has significant potential to drive sustainable development through innovative solutions across various sectors, including energy, agriculture, healthcare, and resource management. By leveraging advanced algorithms and data analysis, AI can optimize resource use, reduce greenhouse gas emissions, and promote a circular economy. In agriculture, AI enables precise farming techniques that optimize food production, reduce waste, and minimize the use of chemicals. In energy, AI can forecast consumption and optimize distribution, leading to reduced energy use and increased reliance on renewable sources.

Student Activities:

1. Research Task: Students will investigate examples of AI applications in sustainable development, such as smart cities, precision agriculture, or renewable energy, and create a presentation on their findings.
2. Energy Consumption Simulation: Using available software tools, students will simulate different household energy consumption scenarios and explore how AI could optimize that consumption.
3. Debate: Organize a debate on the topic “Advantages and Risks of Artificial Intelligence in Sustainable Development,” where students can discuss ethical and social issues.
4. Project Task: Students can work in teams to design a simple AI model that could contribute to sustainable development, such as an app for tracking waste or energy consumption.

Combining AI innovations with practical educational activities can significantly enhance understanding and help achieve global sustainable development goals.

Aktivnost: https://www.esdn.eu/esdw/events-detail/umjetna-inteligencijaui-za-odrzivi-razvoj

Još jedna godina, još jedna prilika za promicanje ciljeva održivog razvoja u našoj školi.

https://www.odraz.hr/novosti/odraz-ove-vijesti/promicanje-odrzivosti-europski-tjedan-odrzivog-razvoja-2024

Pozivamo vas da postanete dio ove europske inicijative – promovirajte ciljeve održivog razvoja u svojoj školi, fakultetu, udruzi, poduzeću, kvartu ili lokalnoj zajednici!

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Projekt „ Financijsko opismenjavanje  – AI + novac“

U školskoj godini 2024./2025. provodit će se projekt „ Financijsko opismenjavanje  – AI + novac“ na nacionalnoj razini. U kontekstu sve bržeg razvoja digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije (AI), osobne financije više nisu ograničene samo na osnovne matematičke vještine, već uključuju digitalnu pismenost, kritičko promišljanje i tehnološku prilagodbu.

Projekt „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“ nastao je kao odgovor na potrebu da se učenike strukovnih škola aktivno uključi u stjecanje konkretnih financijskih znanja i vještina, ali i da ih se osvijesti o značaju digitalnih alata i umjetne inteligencije u upravljanju novcem. S obzirom na ubrzani razvoj AI tehnologije i digitalne financijske platforme, važno je kod mladih razvijati kritičko mišljenje, sigurnosnu pismenost i odgovorno ponašanje prema osobnim financijama.

Tema je važna za učenike strukovnih škola, posebno za zanimanja u našoj školi. Voditeljica projekta je profesorica Nada Ratković. Strukovne škole pripremaju učenike za brzo uključivanje u tržište rada. To znači da će vrlo brzo upravljati vlastitim prihodima, možda otvoriti obrt, krenuti u poduzetništvo ili odgovarati za novac u firmama. U tom kontekstu:

• nedostatak znanja o osobnim financijama može voditi u dugove, prijevare i financijsku nesigurnost,
• nepoznavanje digitalnih i AI alata može stvoriti digitalni jaz i otežati konkurentnost na tržištu rada,
• povećana izloženost online kupovini, kriptovalutama, oglasima i kreditnim proizvodima stvara rizike koji zahtijevaju znanje i kritičko promišljanje.

Ciljevi projekta

1. Ispitati razinu financijske pismenosti učenika strukovnih škola.
2. Utvrditi u kojoj mjeri učenici koriste AI i digitalne alate za upravljanje novcem.
3. Istražiti stavove učenika prema financijskom obrazovanju i ulozi škole u toj domeni.
4. Potaknuti mlade na aktivno praćenje vlastitih financija i kritičko razmišljanje o financijskim alatima.

Dugoročni ciljevi projekta

• Povećati razinu financijske pismenosti kod mladih u dobi 15–19 godina.
• Uključiti AI alate u obrazovne metode za osobne financije.
• Osnažiti učenike za odgovorno i sigurno upravljanje vlastitim novcem.
• Ugraditi temu financijske pismenosti u kurikulum ustanove
• Razviti nacionalnu platformu za financijsko opismenjavanje mladih.

Ishodi učenja za učenike:

Nakon sudjelovanja u projektu učenici će moći:

1. Objasniti osnovne financijske pojmove poput prihoda, rashoda, štednje, kamata i inflacije.
2. Izraditi osobni budžet koristeći digitalne aplikacije i alate.
3. Primijeniti znanja o financijskoj sigurnosti na stvarne situacije (prepoznavanje prijevara, zaštita osobnih podataka).
4. Prepoznati prednosti i rizike korištenja AI alata u financijskom odlučivanju.
5. Kritički vrednovati financijske ponude i oglase na internetu.
6. Razlikovati pouzdane izvore financijskih informacija od lažnih ili manipulativnih.
7. Razviti osobne stavove o odgovornom trošenju, štednji i investiranju.
8. Sudjelovati u istraživanju i analizi rezultata anketa vezanih za financijsko ponašanje mladih

shodi učenja za nastavnike:

Nakon provedbe projekta nastavnici će moći:

1. Ugraditi elemente financijske pismenosti u nastavne sadržaje strukovnih i međupredmetnih tema.
2. Koristiti AI alate (npr. financijski chatbotovi, aplikacije za budžetiranje) u obrazovnim aktivnostima.
3. Razviti vlastite materijale za nastavu iz područja financijske pismenosti i digitalne sigurnosti.
4. Povezati teorijska znanja s praktičnim digitalnim rješenjima iz financijske industrije.
5. Osnažiti učenike za samostalno i kritičko upravljanje osobnim financijama.

Financijsko opismenjavanje podrazumijeva znanje, vještine i stavove koji su potrebni kako bi pojedinac donosio informirane i odgovorne odluke u vezi s novcem – kako ga zaraditi, štedjeti, trošiti, ulagati i zaštititi. U kontekstu 21. stoljeća, to više nije samo pitanje znanja o bankama i kreditima, već uključuje i: upravljanje osobnim budžetom,, korištenje digitalnih bankarskih alata,, razumijevanje kamata, inflacije, poreza,, zaštitu osobnih financijskih podataka,, odgovorno zaduživanje i štednju.

Za mlade, posebno učenike strukovnih škola koji će uskoro aktivno sudjelovati u tržištu rada, financijsko opismenjavanje postaje presudno za njihovu ekonomsku neovisnost i sigurnost.

Umjetna inteligencija (AI) sve više ulazi u područje osobnih i korporativnih financija. Učenici i mladi korisnici sve češće dolaze u kontakt s AI alatima i funkcionalnostima koje uključuju:

• aplikacije za praćenje potrošnje (npr. Revolut, Mint),
• AI chatbotove u bankarstvu koji nude financijske savjete,
• automatizirano planiranje budžeta,
• sustave koji analiziraju financijske navike i predlažu štedne mjere,
• AI sustave za detekciju prijevara i financijskih rizika.

AI + novac znači da današnji učenici ne moraju samo znati “računati”, već razumjeti i digitalne procese, algoritme i etičke aspekte upravljanja novcem putem tehnologije.

Ključna pitanja koje projekt postavlja

• Znaju li učenici kako odgovorno raspolagati vlastitim novcem?
• Koliko učenici vjeruju AI alatima u području financija?
• Koriste li digitalne aplikacije za praćenje potrošnje?
• Jesu li svjesni online financijskih prijevara i kako se zaštititi?
• Mogu li prepoznati lažne financijske oglase i šeme?
• Vjeruju li da bi škola trebala imati više sadržaja o osobnim financijama?

Tematska područja projekta

1. Osnove osobnih financija – budžet, prihodi, rashodi, štednja
2. Financijska sigurnost – krađa podataka, lažni oglasi, prijevare
3. AI alati i aplikacije – pregled korisnih alata za osobne financije
4. Mobilno i online bankarstvo – prednosti i rizici
5. Etika i AI – koliko vjerovati „pametnim“ alatima u novcu?
6. Financijski izazovi za mlade – kupovina na rate, online šoping, peer pressure
7. Uloga obrazovanja – koliko nas škola priprema za financijsku samostalnost?

Metode provedbe

• istraživački radovi i ankete,
• radionice i interaktivne prezentacije,
• simulacije budžetiranja pomoću aplikacija (npr. You Need a Budget, Revolut),
• gostujuća predavanja iz banaka ili fintech tvrtki,
• case study analiza (npr. slučaj lažnih financijskih oglasa),
• upotreba AI alata za predviđanje i analizu troškova.

Očekivani rezultati projekta

1. Sudjelovanje učenika strukovnih škola iz cijele Hrvatske
2. Provedena nacionalna anketa s 20 pitanja o znanju, stavovima i navikama mladih u vezi s novcem i AI alatima.
3. Izrađene dva edukativna priručnika – jedan za učenike i nastavnike i jedan za učenike s teškoćama i darovite učenike
4. Organizirane 2 radionice i 2 predavanja na ŽSV, MŽSV, na konferencijama
5. Objavljen završni izvještaj s analizom rezultata ankete.
6. Nastavnici uveli novi međupredmetni modul o AI i financijama u svoje razredne odjele.

Očekivani rezultati projekta za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (POOP)

Izrada vodiča za digitalne financije za učenike s teškoćama i darovite učenike

Izjave učenika tijekom pilot faze projekta

“Nisam nikad razmišljao koliko trošim dok nisam morao upisati sve u aplikaciju.”
“AI savjetnik mi je predložio da prebacim novac na štedni račun. Zvučalo je pametno.”
“Nakon radionice sam obrisao nekoliko aplikacija koje traže pristup banci.”
“Prvi put sam izračunala koliko godišnje trošim na online kupnju. Šok!”

Autor: Nada Ratković, prof. mentor

Tema: Zajednički javni prostor

Europski tjedan mobilnosti održava se svake godine od 16. do 22. rujna u organizaciji Europske komisije, s ciljem poticanja malih i velikih gradove na uvođenje i promicanje održivih prijevoznih sredstava i pozivanje ljudi da iskušaju alternative vožnji automobilom. Ovogodišnja tema Europskog tjedna mobilnosti su “Zajednički javni prostori” te se naglašava važnost kvalitetne organiziranosti javnih prostora (ulice, trgovi, šetališta,…) koji nizom unaprjeđenja mogu izravno utjecati na kvalitetu života, osnažiti sigurnost, utjecati na razinu buke i zagađenje zraka. Aktivnostima Europskog tjedna mobilnosti priključuje se standardno i naša škola, učenici i nastavnici.

Aktivnost: Traffic and Air Pollution Awareness Challenge

16 Rujan 2024 – 22 Rujan 2024

https://mobilityweek.eu/mobilityactions/?country=HR&action_uid=4EHXUzrV

Detaljan opis aktivnosti:

Za Europski tjedan mobilnosti, zanimljiva aktivnost za učenike na temu “Promet i zagađenje zraka u gradovima” uključivat će Izazov podizanja svijesti o prometu i zagađenju zraka. Cilj je podići svijest o utjecaju prometa na zagađenje zraka i istražiti održiva rješenja za smanjenje emisija u urbanim sredinama.
Europski tjedan mobilnosti ove će se godine obilježiti od 18. do 22. rujna 2024. godine, a sudjelovat će učenici 1., 2., 3. i 4. razreda Srednje strukovne škole ban Josip Jelačić Sinj uz svoje mentorice Nadu Ratković i Katarinu Cvitković-Đone.
Aktivnost će započeti s uvodom od 15 minuta, gdje će se razgovarati o povezanosti prometa, zagađenja zraka i održivosti, koristeći prezentacije ili videozapise kako bi se ključne točke ilustrirale. Zatim slijedi terenska studija od 30-45 minuta, tijekom koje će učenici promatrati prometne obrasce i kvalitetu zraka u prometnom području ili koristiti podatke o kvaliteti zraka s interneta ako promatranje vani nije moguće. Po povratku u učionicu, učenici će provesti 30 minuta analizirajući svoja zapažanja i razgovarati o tome kako promet utječe na kvalitetu zraka.
Nakon toga, učenici će se podijeliti u grupe i sudjelovati u 30-minutnoj sesiji osmišljavanja kreativnih rješenja za smanjenje prometa i zagađenja. Aktivnost će završiti 20-minutnim prezentacijama, gdje će grupe podijeliti svoje ideje, nakon čega će uslijediti rasprava o najpraktičnijim i najkreativnijim rješenjima, te refleksija o tome što učenici mogu osobno učiniti kako bi smanjili zagađenje. Opcionalno, možemo pozvati stručnjaka za okoliš da održi predavanje ili prikaza.

Učenici su zaključili kako svatko od nas može doprinijeti čišćem zraku — korištenjem javnog prijevoza, vožnjom bicikla ili hodanjem, kao i promicanjem svijesti o važnosti očuvanja okoliša.

Ishodi za učenike:

• razumjeti koncept održive mobilnosti i njene prednosti za okoliš i zdravlje.
• prepoznat različite vrste održivih načina kretanja poput bicikliranja, hodanja i korištenja javnog prijevoza.
• poovezati mobilnosti i energetske učinkovitosti:
• shvatiti kako korištenje različitih prijevoznih sredstava utječe na potrošnju energije.
• razviti svijest o važnosti štednje energije u svakodnevnom životu.
• prepoznati utjecaj prometnog zagađenja na okoliš i zdravlje.
• naučiti o mjerama koje mogu poduzeti za smanjenje svog ekološkog otiska.
• promicanje zdravog načina života:
• potaknuti da se više kreću pješice ili biciklom, čime poboljšavaju svoje fizičko zdravlje.
• razumijevanje važnosti redovite tjelesne aktivnosti.
• razvijanje vještina kritičkog mišljenja:
• analizirati različite prometne situacije i donositi odluke o najodrživijim načinima kretanja.
• razvijati sposobnost donošenja informiranih odluka vezanih uz mobilnost.
• sudjelovati u lokalnim aktivnostima i događanjima vezanim uz Europski tjedan mobilnosti.
• Poticanje aktivnog sudjelovanja i doprinosa zajednici

More information

Detailed description (English):For Mobility Week, an engaging activity for students on the topic of “Traffic and Air Pollution in Cities” will involve a Traffic and Air Pollution Awareness Challenge.
The goal is to raise awareness about the impact of traffic on air pollution and explore sustainable solutions for reducing emissions in urban areas.
The European Mobility Week will be celebrated this year, in September from 18,- 22. September 2024, by students 1st, 2nd, 3rd and 4th grade at the High Vocational School ban Josip Jelačić Sinj with their mentors Nada Ratković and Katarina Cvitković-Đone.
The activity will start with a 15-minute introduction, discussing the relationship between traffic, air pollution, and sustainability, using slides or videos to illustrate key points. Next, conduct a 30-45 minute field study, where students observe traffic patterns and air quality in a busy area or use online air quality data if outdoor observation isn’t possible. Back in the classroom, spend 30 minutes analyzing their observations and discussing how traffic affects air quality.
Afterward, divide students into groups for a 30-minute brainstorming session where they come up with creative solutions to reduce traffic and pollution. Conclude with 20-minute presentations, where groups share their ideas, followed by a class discussion on the most practical and creative solutions, along with reflections on personal actions students can take to reduce pollution. Optionally, we can find an environmental expert to speak or show a documentary for further engagement.

Target group(s): students, teachers, parents, professional colleagues

Objectives: učenici, nastavnici, roditelji, stručnjaci

Važnost : Više od 70 % građana EU-a živi u gradovima, koji stvaraju čak 23 % emisija stakleničkih plinova iz prometa. Ova kampanja potiče nas da zamijenimo automobile biciklima, javnim prijevozom i hodanjem – radi zdravlja, čiste okoline i sigurnijih zajednica.

Ciljevi kampanje:

• Promicanje aktivne mobilnosti
• Korištenje javnog prijevoza i inovativnih rješenja
• Mjerenje kvalitete zraka i promicanje zdravijeg života
• Uključivanje škola, poduzeća i zajednica

Dan bez automobila – nedjelja 22. rujna!
Gradovi diljem Europe zatvaraju ulice za automobile i otvaraju ih – ljudima!

U kampanji 2024. sudjeluje više od 1950 gradova iz 40 zemalja, s temom:
“Zajednički javni prostor – za ljude, ne za aute!”

Cilj: Povećati udio održivog prijevoza u gradovima i poboljšati kvalitetu života svih nas.

Active Mobility, Education

Partner:

Professors Nada Ratković and Katarina Cvitković-Đone
High Vocational School ban Josip Jelačić Sinj
Dinka Šimunovića 14
21230 Sinj, Croatia

https://ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr/ https://www.facebook.com/strukovna.skola.7 https://www.instagram.com/strukovnasinj

Organiser: Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj

 https://ss-strukovna-banajosipajelacica-sinj.skole.hr/

Autor: Nada Ratković, prof. mentor