Školski projekt

LJEKOVITE BILJKE U KOZMETIČKIM PREPARATIMA

Početak projekta: svibanj 2024.

Kraj projekta: travanj 2025.

Sudionici: Željka Vuko, mentor i učenici zanimanja kozmetičar 2.f / 3.f

Cilj projekta:

• Potaknuti upotrebu prirodne kozmetike.

Projekt će se realizirati kroz 7 etapa:

• Upoznavanje s ljekovitim biljkama koje rastu na području Cetinske krajine             (realizirano svibanj 2024.)
• Izbor ljekovitih biljaka (realizirano svibanj 2024.)
• Upoznavanje ljekovitog djelovanja izabranih biljaka (realizirano lipanj 2024.)
• Branje ljekovitih biljaka (realizirano lipanj – srpanj 2024.)
• Izrada macerata i tinkture (realizirano lipanj – srpanj 2024.)
• Izrada prezentacije (realizirano listopad 2024.)
• Osmisliti i prilagoditi recepte za kozmetičke preparate (realizirano travanj 2025.)
• Izrada kozmetičkih preparata (realizirano travanj 2025.)
• Prednosti prirodne kozmetike (realizirano travanj 2025.)

Priroda nudi bogatstvo ljekovitih biljaka koje ljudi koriste za očuvanje zdravlja i ljepote. Još su stari Egipćani, Grci, Rimljani, Kinezi, Babilonci i Arapi prepoznali moć biljaka te ih koristili u svakodnevnoj njezi lica i tijela. Danas sve više razmišljamo o zdravom načinu života i zato raste interes za prirodnu kozmetiku koja se temelji upravo na djelovanju ljekovitih biljaka. Ljekovite biljke sadrže farmakološki djelatne sastojke (alkaloide, eterična ulja, smole, sluzi, glikozide, saponine, treslovine, i dr.) pa su prikladne za primjenu u medicini i kozmetici.

Projekt Ljekovite biljke u kozmetičkim preparatima smo planirali u dvije nastavne godine jer je sezona branja ljekovitih biljaka u lipnju i srpnju. U prvom dijelu projekta smo se upoznali s pravilima za branje ljekovitih biljaka, vrstama ljekovitih biljaka i njihovim djelovanjem na kožu i kosu.

Branje i sušenje ljekovitih biljaka

Prvo i osnovno pravilo kod branja ljekovitog bilja jest dobro poznavanje biljnih vrsta. Naime, mnoge izgledaju slično pa se lako može dogoditi da umjesto jestive i ljekovite biljke uberemo onu otrovnu.  Biljku možemo prepoznati na dodir i po izgledu. Ako nismo potpuno sigurni u vrstu biljke, ne beremo. Berbu treba obaviti po sunčanom danu, kada se digne rosa, nikada nećemo brati mokre biljke poslije kiše, magle ili rose. Najbolje je biljke brati u kasnim jutarnjim satima jer će tada koncentracija eteričnih ulja biti najveća. Biljke beremo samo na području gdje ih ima puno. Nikada ne brati cijelu biljku ili je čupati zajedno s korijenom. Biljke koje ćemo koristiti za jelo i izradu prirodne kozmetike beremo na mjestima udaljenima od prometa i zagađenja. Nakon branja biljke stavimo u košaru ili papirnatu vrećicu. Biljke trebaju biti zdrave. Poslije berbe ih očistimo od primjesa i odbacimo oštećene dijelove.

Ljekovite biljke se suše u hladu i na prozračnom mjestu. Svježe nabrano bilje treba što prije rasprostrijeti na prikladnu podlogu za sušenje (drvo, tkanina, papir, mrežica). Korijenje oprati, obrisati i objesiti na mjesto gdje ima propuha. 

Upoznavanje s ljekovitim biljkama koje rastu na području Cetinske krajine

Učenici su se na nastavnom predmetu Ljekovito bilje upoznali s biljkama koje rastu u našem kraju. Naučili su osnovne karakteristike biljaka te njihovo djelovanje na kožu i kosu. Izbor je pao na: neven (lat. Calendula officinalis), smilje (lat. Helichrysum), gospinu travu (lat. Hypericum perforatum), kamilicu (lat. Helichrysum), lavandu (lat. Lavandula angustifolia)i koprivu (lat. Urtica dioica). Naučili smo prepoznati biljku i koji njezin dio ćemo brati.

                   
Učenici su za vrijeme ljetnih praznika brali i sušili ljekovite biljke te izrađivali macerat ili tinkturu. Recepte za izradu macerata i tinktura pogledajte u prilogu.

Na početku školske godine 2024./2025. pristupili smo izradi prezentacije u kojoj smo ukratko ponovili naučeno. Prezentacija Ljekovite biljke u kozmetičkim preparatima je u prilogu.

Za kraj školskog projekta ostalo nam izbor recepture i izrada kozmetičkog proizvoda. Odlučili smo se za izradu kreme od gospine trave. Potrebne sirovine su: macerat gospine trave (15g), lanolin (5g), pčelinji vosak bijeli (2g), cetilni alkohol (2g), destilirana voda (20g), eterično ulje melise (3 kapi). Izvažemo masnu i vodenu fazu. Zagrijavamo na vodenoj kupelji (do 60 °C). Vodenu fazu ulijemo u masnu fazu uz konstantno miješanje sterilnim štapićem. Kada se temperatura smjese spustila do 37 °C dodamo eterično ulje melise. Izbor eteričnog ulja je proizvoljan. Možemo uzeti bilo koje eterično ulje no svakako treba paziti na kompoziciju – specifično djelovanje koje ima određeno eterično ulje kao i na miris koji daje kozmetičkom proizvodu. Kremu pakiramo u pripremljenu sterilnu ambalažu dok je još polutekuća. Kada se potpuno ohladi zatvorimo poklopac.

Krema od gospine trave se može koristiti za dnevnu i noćnu njegu kože lica i cijelog tijela (preporuka nakon kupanja) i za njegu osjetljive kože.

Prednosti prirodne kozmetike

U posljednje vrijeme sve više ljudi okreće se prirodnoj kozmetici jer prepoznaju njezine brojne prednosti. Prirodna kozmetika nježno njeguje kožu, bez izazivanja iritacija, svrbeža ili crvenila. Idealna je za osobe s osjetljivom kožom, alergijama ili dermatološkim problemima jer ne sadrži agresivne kemikalije, umjetne mirise ni konzervanse. Za razliku od komercijalne kozmetike, prirodni proizvodi izbjegavaju sastojke poput parabena, sulfata, silikona i umjetnih bojila koji mogu imati dugoročne negativne učinke na zdravlje osobe i okoliš. Prirodna kozmetika često dolazi u biorazgradivoj ambalaži i nije testirana na životinjama (cruelty-free). Zahvaljujući bogatstvu hranjivih tvari iz biljaka, prirodna kozmetika ne djeluje samo površinski, već potiče prirodne procese regeneracije kože, čime pridonosi dugotrajnoj njezi i zdravijem izgledu. Prirodni proizvodi često se mogu izrađivati kod kuće ili kupiti od manjih proizvođača koji omogućuju prilagodbu sastava prema tipu kože ili specifičnim potrebama korisnika. Jedini nedostatak prirodne kozmetike koji smo uspjeli pronaći je nešto viša cijena, zbog upotrebe prirodnih sastojaka.

Autor: Željka Vuko, mentor