https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2025-raspored-dogadanja

Radionica: “Tvoj klik, tvoj trag”

Radionica je uspješno provedena s ciljem podizanja svijesti učenika o njihovom digitalnom otisku te razvijanja vještina prepoznavanja dezinformacija i sigurnog ponašanja na internetu. U radionici su sudjelovali učenici 4.a razreda,

Opis i tijek radionice:

Radionica pod nazivom „Tvoj klik, tvoj trag“ bavila se temama digitalnog otiska, prepoznavanja dezinformacija i sigurnosti na internetu. Kroz praktične vježbe i primjere, učenici su učili kako prepoznati lažne vijesti, zaštititi osobne podatke i odgovorno koristiti digitalne alate.

Kroz uvodnu aktivnost učenici su se upoznali s pojmom digitalnog otiska. Uslijedilo je pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog digitalnog traga, a u paru su analizirali vlastiti digitalni profil i njegovu percepciju izvana.

Zatim su učenici raspravljali o sadržajima koje je (ne)primjereno dijeliti te osvijestili vlastiti digitalni identitet. U drugom dijelu, fokusirali smo se na temu dezinformacija i provjere izvora, koristeći alate poput Google Reverse Image Search.

Kroz radni list „Analiza vijesti“, učenici su analizirali primjere i učili prepoznavati vjerodostojnost izvora. Radionicu smo zaključili interaktivnim kvizom „Pametno kroz digitalni svijet“, koji je poslužio kao ponavljanje ključnih pojmova.

Organizatorice i voditeljice radionice bile su nastavnice Nada Ratković, prof. savjetnik i Marijana Bilandžić, prof. savjetnik. Radionica je održana u okviru nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka u trajanju od 90 minuta.

Digitalni otisak odnosi se na sve tragove koje osoba ostavlja u digitalnom prostoru prilikom korištenja interneta i digitalnih tehnologija. To uključuje sve informacije koje korisnik svjesno objavljuje na internetu, ali i podatke koji se prikupljaju automatski, bez njegova znanja.

Postoje dvije glavne vrste digitalnog otiska: aktivni i pasivni. Aktivni digitalni otisak nastaje kada korisnik svjesno ostavi informacije na internetu, primjerice objavom na društvenim mrežama, pisanjem komentara ili ispunjavanjem online obrazaca. S druge strane, pasivni digitalni otisak stvara se automatski, bez izravnog djelovanja korisnika – na primjer, kada internetske stranice prikupljaju podatke o vašoj lokaciji, IP adresi, uređaju koji koristite ili stranicama koje posjećujete.

Razumijevanje vlastitog digitalnog otiska postaje sve važnije jer brojne aplikacije, uključujući i one koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, koriste upravo te podatke za analizu ponašanja korisnika, izradu profila i donošenje preporuka. Na primjer, digitalni otisak može utjecati na oglase koje vidimo, sadržaj koji nam se prikazuje ili čak procjenu kreditne sposobnosti.

Međutim, digitalni otisak nosi i brojne rizike. Pretjerano dijeljenje osobnih podataka može dovesti do narušavanja privatnosti, krađe identiteta, financijskih prijevara ili stvaranja negativne digitalne reputacije. Također, jednom objavljeni sadržaj na internetu često ostaje dostupan godinama, čak i ako ga korisnik kasnije pokuša ukloniti.

Upravljanje digitalnim otiskom uključuje odgovorno korištenje digitalnih alata i redovitu kontrolu osobnih podataka koje dijelimo. Neki od načina zaštite uključuju postavljanje snažnih lozinki, korištenje dvostruke autentifikacije, izbjegavanje objavljivanja osjetljivih informacija, korištenje sigurnih mreža i ograničavanje pristupa lokacijskim podacima.

U obrazovnom kontekstu, važno je mlade osvijestiti o tome kako nastaje digitalni otisak, gdje ostavljaju svoje podatke i kako te informacije mogu biti upotrijebljene – i korisno i štetno. Kroz praktične vježbe, učenici mogu analizirati vlastiti digitalni otisak i razviti strategije za sigurnije i odgovornije korištenje digitalnih tehnologija.

Pridružite se i vi! Naučimo kako ostati sigurni i pametni online!

1. Uvodna aktivnost (5–10 minuta):
   Započinjemo kratkim razgovorom: „Što je to digitalni otisak?“ Učenike potičemo da podijele svoja razmišljanja o tome što sve ostavljaju za sobom kada koriste internet.
2. Razrada teme (10 minuta):
   Učitelj/ica objašnjava pojam aktivnog i pasivnog digitalnog otiska, te kako naše objave, komentari, lajkovi i pretrage ostaju zabilježeni.
3. Rad u parovima (15 minuta):
   Učenici ispunjavaju radni list „Moj digitalni profil“, gdje zamišljaju kako bi ih netko opisao samo na temelju onoga što objavljuju na internetu.
4. Zajednička rasprava (10 minuta):
   Nakon ispunjavanja, razgovaramo o pitanjima: Što se smije, a što ne smije dijeliti? Kako naš profil izgleda drugima? Jesmo li svjesni svog digitalnog identiteta?
5. Dezinformacije i provjera izvora (15 minuta):
   Uvodimo temu lažnih vijesti. Objašnjavamo razliku između dezinformacija i netočnih informacija. Pokazujemo praktične alate za provjeru izvora i fotografija (npr. Google Reverse Image Search).
6. Radni list „Analiza vijesti“ (15 minuta):
   Učenici pojedinačno ili u parovima analiziraju primjer vijesti (prava ili izmišljena) i odgovaraju na pitanja: Je li vijest vjerodostojna? Ima li izvor? Može li se potvrditi negdje drugdje?
7. Završna aktivnost – kviz (10 minuta):
   Učenici rješavaju kviz „Pametno kroz digitalni svijet“ – u online ili papirnatom obliku. Kviz uključuje 5 pitanja koja provjeravaju razumijevanje digitalnog otiska i informacijske pismenosti.
8. Zaključak i poruka za kraj:
   Radionicu završavamo zajedničkim zaključkom: Svaka naša aktivnost na internetu ostavlja trag – birajmo mudro što dijelimo, koga pratimo i čemu vjerujemo.

Zaključak:
Radionica je potvrdila koliko je važno razvijati digitalnu pismenost kod mladih. Učenici su aktivno sudjelovali, učili kroz praktične primjere i osvijestili važnost sigurnog i odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru.

Preporuka

Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili su Priručnik za radionice o digitalnom otisku i čuvanju privatnosti na internetu za učenike osnovnih i srednjih škola “Što Internet zna o meni?”

https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2025/04/brosura-Digitalni-otisak.pdf

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Izvor: https://www.srednja.hr/ideja-godine/na-ideju-godine-pristiglo-55-prijava-ali-samo-jedna-osvaja-put-u-europi-evo-iz-kojih-su-skola-natjecatelji/

I ove školske godine sudjelujemo u natjecanju Ideja godine 2025!

S ponosom objavljujemo da su se i ove školske godine naši učenici uključili u prestižno nacionalno natjecanje Ideja godine 2025, koje nagrađuje najbolje srednjoškolske poslovne ideje – studijskim putovanjem u Europi!

Ideja godine 2025 je natjecanje za učenike srednjih škola koji se žele okušati u nečemu potpuno novom – osmišljavanju najbolje poslovne ideje. Nagrađuje kreativnost, domišljatost i hrabrost te učenike vodi kroz pisanje njihovog prvog poslovnog plana. Organizira ga portal srednja.hr, a ove se godine održava trinaesti put.

1. Pisanje poslovnog plana– Obrazac poslovnog plana potrebno ispuniti.
2. Prijava -Ispunjen poslovni plan se šalje ispunjavanjem obrasca koji je dostupan ovdje. Uz poslovni plan, cijenit će se i svaki drugi oblik prezentiranja vaše poslovne ideje (video, prezentacija ili nešto drugo).

Mentorica Nada Ratković, prof. savjetnik, i ove godine vodi tim kreativnih i poduzetnih učenica – Miu Čačiju, Ninu Jadrić i Marinu Efendić iz tima Sanjalica, učenice 2.a razreda zanimanje ekonomist. Njihova prijava potvrđena je u okviru službeno otvorenog natjecanja Ideja godine 2025 koje organizira portal srednja.hr.

Natjecanje, koje se održava već trinaestu godinu zaredom, učenicima nudi jedinstvenu priliku da osmisle vlastiti poslovni pothvat, razrade ideju u poslovni plan i predstave ga pred stručnim žirijem. Ključan uvjet za sudjelovanje je integracija nove tehnologije u poslovnu ideju – bilo da je riječ o umjetnoj inteligenciji, internetu stvari (IoT), proširenoj stvarnosti (AR), virtualnoj stvarnosti (VR), blockchainu, robotima ili drugom inovativnom rješenju.

Naše učenice već marljivo rade na svojoj ideji, istražuju tržište i oblikuju koncept koji će uskoro predstaviti. Kroz natjecanje, razvijaju vještine poduzetništva, suradnje, digitalne pismenosti i kreativnog razmišljanja.

Rane prijave za slanje poslovnog plana zatvaraju se 16. ožujka u 23:59 sati. Svi koji se do tada prijave od žirija će dobiti povratne informacije o tome što mogu popraviti, ako žele povećati svoje šanse za prolazak u finale. Novu verziju poslovnog plana učenici mogu poslati do finalnog roka za prijave koji se zatvara 6. travnja u 23:59 sati.

Finale natjecanja održat će se 24. i 25. travnja 2025. u Zagrebu, u prostorima Effectus veleučilišta, uz podršku brojnih partnera i pokrovitelja poput Zagrebačkog inovacijskog centra – ZICER, Privredne banke Zagreb, Infobipa, KONČARA, Hrvatske zajednice županija, te Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

S nestrpljenjem iščekujemo iduće korake našeg tima i nadamo se da će se njihova ideja prepoznati među najboljima!

Na poduzetničko natjecanje Ideja godine 2025, koje organizira portal srednja.hr, pristiglo je čak 55 prijava iz 40 škola i 23 grada Hrvatske. Među njima je i naš tim “Sanjalice”, koji čine učenice Mia Čačija, Nina Jadrić i Marina Efendić, pod mentorstvom profesorice mentorice Nade Ratković.

Natjecanje Ideja godine prilika je za učenike srednjih škola da razviju vlastitu poslovnu ideju uz obvezno korištenje novih tehnologija. Cilj je napisati poslovni plan i uvjeriti stručni žiri u održivost i inovativnost ideje. Deset najboljih prijava ulazi u finale koje će se održati uživo u Zagrebu, 24. travnja 2025., u prostorima Effectus veleučilišta, zlatnog partnera projekta.

Finaliste očekuje prezentacija pred žirijem, zajednička večera, smještaj i obilazak Zagrebačkog inovacijskog centra – ZICER-a, gdje će imati priliku upoznati svijet startupova. Glavna nagrada natjecanja je studijsko putovanje u Europu.

Uzbuđeni smo i ponosni što ponovno sudjelujemo u ovom prestižnom natjecanju, a našem timu “Kapsula Snova” želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem natjecanju!

Sretno timu Sabjalica!
Poduzetništvo počinje idejom – neka vaša bude pobjednička!

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Sljedeći koraci za naše učenike

Nakon uspješne prijave na ovogodišnje izdanje Digitalnog inovacijskog inkubatora powered by Hrvatski Telekom, naši učenici započinju s prvim koracima u ovom uzbudljivom i edukativnom projektu.

Organizatori su svim prijavljenim timovima uputili osnovne smjernice koje uključuju sljedeće aktivnosti:

1. Edukacijski sadržaji

Sudionici imaju pristup bogatom edukativnom programu koji uključuje zanimljive video materijale i razgovore s ljudima iz prakse. Cilj je potaknuti učenike na razmišljanje, proširiti im znanja i inspirirati ih za stvaranje vlastitih rješenja.

Edukacije su dostupne na:
https://digitalniinkubator.eu/edukacija

Iako nisu obavezne, edukacije se toplo preporučuju svim timovima.

2. Formiranje timova i razvoj ideja

U ovoj fazi učenici formiraju timove (do 10 članova + mentor) i biraju temu kojom se žele baviti. Tema može biti iz bilo kojeg područja koje ih zanima – od ICT-a, financija i zdravstva do medija, energetike ili izdavaštva.

Ideja još ne mora biti u potpunosti razrađena – dovoljno je da tim zna kojim se izazovom želi baviti i počne razmišljati o mogućim smjerovima rješenja.

3. Online obrazac i daljnje upute

Tijekom sljedećeg tjedna, prije proljetnih praznika, organizatori će školama poslati online obrazac u koji će se upisivati:

• naziv tima,
• članovi tima i mentor,
• te će biti priložene i konkretne smjernice za izradu i predaju rješenja.
• Rok za predaju rješenja je 18. svibnja 2025.

Veselimo se idejama i kreativnosti naših učenika te im želimo puno uspjeha u natjecanju!
Digitalni inovacijski inkubator izvrsna je prilika za stjecanje novih znanja, suradnju i razvoj vještina budućnosti.

Prijave timova i smjernice za razvoj rješenja-Digitalni inovacijski inkubator

PRIJAVA UČENIČKIH TIMOVA

Nakon što se učenici dogovore oko timova (maksimalno ih može biti 10 u timu), zamolio bih da ih prijavite ispunjavanjem Google obrasca koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/3mJbfSzzTrrd2q2R6

Rok za prijavu učeničkih timova je 27.4.2025. do kraja dana

SMJERNICE ZA RAZVOJ RJEŠENJA

Kako bi učenici imali neki okvir i smjernice u procesu razvoja svojih kreativnih ideja i oblikovanju rješenja, šaljemo vam word dokument sa poglavljima i pitanjima za koje vjerujemo da im mogu pomoći na tom putu (ne moraju ih se striktno držati – već ih iskoristiti kao savjet)

Dokumentu sa smjernicama možete pristupiti na: https://digitalniinkubator.eu/wp-content/uploads/2025/04/Smjernice-za-razvoj-rjesenja-Digitalni-Inovacijski-Inkubator.docx

Nakon prijave slijedi proces razvoja kreativnih rješenja i predaja finalnog rješenja,

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Andrija Milun, učenik 2.razreda Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića u Sinju, zanimanje ekonomist, izvrsnim 2.mjestom na županijskoj razini natjecanja plasirao se na Državno natjecanje iz engleskoga jezika pod mentorstvom profesorice Ane Gulić. Natjecanje će se održati u Crikvenici od 9. do 11. travnja 2025. Našem Andriji želimo puno uspjeha!

ALL DIGITAL Weeks 2025 – “Unaprijedi svoje digitalne vještine / Enhance your digital skills”

U razdoblju od 17. ožujka do 4. travnja 2025., uključili smo se u europsku kampanju ALL DIGITAL Weeks 2025 kroz niz edukativnih radionica pod zajedničkim nazivom:
“Unaprijedi svoje digitalne vještine – Enhance your digital skills”.

Kampanja se provodi pod pokroviteljstvom mreže ALL DIGITAL uz podršku Europske komisije i nacionalnih koordinatora, a usmjerena je na poticanje digitalne inkluzije, pismenosti i otpornosti građana svih dobnih skupina. Kampanju na međunarodnoj i nacionalnoj razini je organizirala, pripremila i osmislila profesorica Nada Ratković u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića Sinj. U kampanji su organizirane radionice za digitalno osnaživanje.

Cilj radionica koje smo organizirali je osnažiti pojedince u donošenju informiranih, sigurnih i odgovornih odluka u digitalnom okruženju, s naglaskom na:

• Financijsku pismenost
• Medijsku pismenost i AI
• Digitalnu sigurnost i zaštitu privatnosti
• Pametno upravljanje novcem uz digitalna rješenja

U središtu je osnaživanje pojedinca – kao građanina, korisnika, potrošača i zaposlenika – u digitalnom društvu koje se brzo mijenja.

Izvor: Izradila autorica

Radionice koje smo proveli:

1. Empowering Financial Decisions with AI
   – Istražili smo kako nam umjetna inteligencija može pomoći u razumijevanju troškova, štednji i investiranju.
2. Navigating the Media Maze: Truth, Bias and AI in a Digital World
   – Analizirali smo izvore informacija, prepoznavali pristranosti te razgovarali o ulogama algoritama i dezinformacija.
3. Understanding and Managing Your Digital Footprint
   – Sudionici su naučili prepoznati i upravljati svojim digitalnim tragovima te zaštititi osobne podatke.
4. The Future of Smart Money Management
   – Prikazani su alati i pristupi za učinkovito upravljanje financijama pomoću tehnologije – uz poseban naglasak na održivost i energetsku učinkovitost.

Ishodi za sudionike:

Kroz ove radionice, sudionici su:

• Stekli osnovna znanja o umjetnoj inteligenciji i njezinoj ulozi u svakodnevici.
• Razvili kritičko razmišljanje u digitalnom prostoru.
• Naučili konkretne vještine za zaštitu privatnosti i sigurno digitalno ponašanje.
• Dobili alate i preporuke za pametno upravljanje osobnim financijama.

Održano je 4 radionica, u digitalnom i hibridnom formatu. Pozitivne povratne informacije potvrdile su potrebu za nastavkom ovakvih edukacija i nakon završetka kampanje.

Ove aktivnosti pokazale su da postoji velika potreba za edukacijom građana o digitalnim alatima i rizicima, osobito u području financija, sigurnosti i medijske pismenosti. Pozivamo sve obrazovne ustanove, udruge, lokalne zajednice i medije da nam se pridruže u budućim projektima.

Zajedno gradimo otpornu, digitalno pismenu zajednicu

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Digitalni inovacijski inkubator 2025 za razvoj kreativnosti i inovacijskih projekata

I ove godine učenici naše škole uključili su se u Digitalni inovacijski inkubator, najveće natjecanje u kreativnom rješavanju poslovnih problema za mlade u Hrvatskoj i Europi. Ovo natjecanje, koje organizira Institut za inovacije u suradnji s Hrvatskim Telekomom, pruža jedinstvenu priliku za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i studente, da razvijaju svoja znanja, vještine i kreativnost kroz rad na stvarnim izazovima iz šest različitih industrija.

Izvor: https://www.facebook.com/digitalniinkubator

Sudionici će kroz bogat edukacijski program imati pristup brojnim online sadržajima i radionicama koje ih uče kreativnom rješavanju problema, korištenju umjetne inteligencije te inovacijskom razmišljanju. Ovogodišnje izdanje nosi naziv “Human vs AI”, jer po prvi put uključuje umjetnu inteligenciju kao alat u procesu stvaranja novih i smislenih rješenja.

Važni datumi:

• Rok za prijavu: do 6. travnja 2025.
• Rok za predaju rješenja: do 18. svibnja 2025.
• Veliko finale i završna konferencija: 10. lipanj 2025.

Najbolji timovi plasirat će se u veliko finale gdje će imati priliku predstaviti svoja rješenja stručnjacima iz poslovnog i akademskog svijeta, a za njih su osigurane i vrijedne nagrade – do čak 3.000 eura!

Također se biraju najbolji mentori i najinovativnije škole, čime se dodatno potiče stvaranje pozitivnog, kreativnog i istraživačkog ozračja u obrazovanju.

Za više informacija i prijavu posjetite:
https://digitalniinkubator.eu/inovacijski/prijava

Izvori:

https://digitalniinkubator.eu

https://lidermedia.hr/studentski-lider-klub/uskoro-krece-najvece-natjecanje-u-kreativnom-rjesavanju-problema-162344/

https://www.facebook.com/digitalniinkubator

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Analiza statističkog istraživanja: Nacionalna kviz liga i umjetna inteligencija: stavovi učenika i nastavnika

Ukupan broj ispitanika: 500 (400 učenika, 100 nastavnika) Metoda: Standardizirani online upitnik (20 pitanja)

Vrijeme provedbe: ožujak 2025. Vrsta analize: Deskriptivna i komparativna statistika

1. Uvod

Nacionalna kviz liga sve više poprima važnu ulogu u promoviranju znanja i timske suradnje među mladima, ali i nastavnicima. Istovremeno, primjena umjetne inteligencije (AI) u obrazovanju izaziva raznolike stavove i percepcije, osobito kada se koristi u natjecateljskom kontekstu poput kvizova. Ovim istraživanjem željeli smo ispitati razlike u percepcijama i iskustvima između dvije ključne skupine unutar obrazovnog sustava: učenika i nastavnika.

2. Uzorak i metodologija

• Ukupan uzorak: 500 ispitanika
  • 400 učenika srednjih škola (80%)
  • 100 nastavnika raznih predmeta (20%)
• Spolna struktura: 56% žena, 43% muškaraca, 1% neodređeno
• Metoda prikupljanja podataka: anonimna online anketa (Google Forms), 20 zatvorenih i poluotvorenih pitanja
• Analitičke metode: frekvencijska analiza, t-test nezavisnih uzoraka, deskriptivna statistika (aritmetička sredina, standardna devijacija)

3. Rezultati i statistička analiza

3.1 Sudjelovanje u kvizovima

Skupina	Sudjeluju redovito	Povremeno	Nikada
Učenici	38%	46%	16%
Nastavnici	44%	40%	16%

Analiza: T-test nije pokazao statistički značajnu razliku u ukupnoj razini sudjelovanja u kvizovima (p > 0.05), iako su nastavnici nešto skloniji redovitom sudjelovanju.

3.2 Poznavanje Nacionalne kviz lige

Skupina	Čulo za NKL	Sudjelovalo barem jednom
Učenici	74%	28%
Nastavnici	65%	36%

Analiza: Učenici značajno više prepoznaju Nacionalnu kviz ligu (chi-kvadrat test, χ² = 5.12, p < 0.05), dok nastavnici imaju veću stopu sudjelovanja.

3.3 Stavovi o umjetnoj inteligenciji

a) Korištenje AI alata za učenje i pripremu

• Učenici: 68% koriste redovito, 22% povremeno, 10% nikada
• Nastavnici: 41% koriste povremeno, 36% rijetko, 23% nikada

Analiza: Statistički značajna razlika u korist učenika (t-test, p < 0.01). Učenici čestitije koriste AI alate poput ChatGPT-a za pripremu kvizova.

b) AI za izradu kviz pitanja

• Učenici: 81% podržava
• Nastavnici: 69% podržava

Analiza: Visoka razina podrške u obje skupine, ali značajno viša među učenicima (p < 0.05).

c) AI kao kviz natjecatelj

• Učenici: 44% podržava, 56% protiv
• Nastavnici: 28% podržava, 72% protiv

Analiza: Učenici su otvoreniji prema ideji natjecanja protiv AI, dok nastavnici naglašavaju važnost ljudskog faktora.

3.4 Kvalitativna analiza komentara

Prednosti AI u kvizovima:

• Brža obrada i evaluacija rezultata
• Personalizirano učenje i preporuke
• Veći broj pitanja i raznolikost tema

Nedostaci AI u kvizovima:

• Gubitak interakcije i spontanosti
• Opasnost od prepisivanja
• Prevelika ovisnost o tehnologiji

4. Detaljna analiza po pitanjima (1–20)

Pitanje 1: Sudjelujete li u kvizovima izvan škole?

Većina učenika (38%) izjavila je da redovito sudjeluje u kvizovima, dok 46% to čini povremeno. Nastavnici su u manjoj mjeri sudionici, iako je 44% navelo redovito sudjelovanje. Statistička analiza nije pokazala značajnu razliku između skupina.

Pitanje 2: Jeste li čuli za Nacionalnu kviz ligu?

Više od dvije trećine učenika (74%) je upoznato s NKL, dok je kod nastavnika taj udio 65%. Učenici su značajno informiraniji (p < 0.05).

Pitanje 3: Jeste li ikada sudjelovali u Nacionalnoj kviz ligi?

Samo 28% učenika i 36% nastavnika navodi da su sudjelovali. Unatoč nižem udjelu, nastavnici su aktivniji sudionici kad su upoznati s NKL.

Pitanje 4: Smatrate li kvizove korisnima za obrazovanje?

Gotovo svi ispitanici smatraju kvizove korisnim (96% učenika, 98% nastavnika), pri čemu se isticala tvrdnja da potječu natjecateljski duh i ponavljanje gradiva.

Pitanje 5: Koristite li AI alate (npr. ChatGPT) za pripremu kvizova?

Učenici pokazuju znatno višu razinu korištenja AI alata (68% redovito), dok čak 23% nastavnika izjavljuje da ih nikada ne koristi.

Pitanje 6: Jeste li ikada koristili AI da generira pitanja za kviz?

Više od polovice učenika (57%) je barem jednom koristilo AI u ovu svrhu, dok je kod nastavnika ta brojka manja (29%).

Pitanje 7: Koliko vjerujete točnosti AI-generiranih pitanja?

Učenici uglavnom ocjenjuju pitanja kao “uglavnom točna” (61%), dok nastavnici izražavaju oprez (samo 36% se slaže).

Pitanje 8: Podržavate li upotrebu AI-a u kviz edukaciji?

Obje skupine su pozitivno nastrojene (81% učenici, 69% nastavnici), ali učenici znatno više podržavaju tu ideju.

Pitanje 9: Smatrate li da AI smanjuje potrebu za profesorima?

Većina nastavnika (84%) ne slaže se s tvrdnjom, dok je kod učenika podijeljeno mišljenje (48% smatra da djelomično zamjenjuje profesore).

Pitanje 10: Treba li dopustiti AI-u da sudjeluje kao natjecatelj?

Više učenika (44%) odobrava takvu opciju nego nastavnika (28%), što ukazuje na generacijsku razliku u prihvaćanju inovacija.

Pitanje 11: Smatrate li AI kviz sustave poštenima?

Učenici su skloniji smatrati sustave poštenima (71%), dok su nastavnici oprezniji i naglašavaju mogućnosti manipulacije (samo 52% slaže se).

Pitanje 12: Je li korištenje AI kviz alata u redu tijekom ispita?

Nastavnici su u velikoj mjeri protiv (89%), dok 33% učenika smatra da je to prihvatljivo ako nije eksplicitno zabranjeno.

Pitanje 13: Treba li AI samo pomagati ili i ocjenjivati?

Većina nastavnika (77%) smatra da AI treba ostati u ulozi asistenta, dok učenici pokazuju više fleksibilnosti (49% podržava i ocjenjivanje).

Pitanje 14: Koliko vam je zabavno koristiti AI u pripremi kvizova?

Učenici iskazuju visoku razinu zadovoljstva (72%), dok nastavnici uglavnom ostaju neutralni ili suzdržani (samo 34% smatra da je to “zabavno”).

Pitanje 15: Koliko često koristite AI u nastavi (nastavnici) / učenju (učenici)?

Učenici pokazuju znatno višu razinu svakodnevne uporabe AI-a u obrazovne svrhe (64%), dok kod nastavnika dominira povremeno korištenje.

Pitanje 16: Koliko su AI alati dostupni u vašoj školi?

I učenici i nastavnici navode da pristup AI alatima još nije sustavno omogućen; samo 22% učenika i 17% nastavnika ima formalnu podršku.

Pitanje 17: Jesu li vaši kolege/razred AI entuzijasti?

Učenici često navode da u razredu postoji “AI entuzijazam” (67%), dok nastavnici to primjećuju u manjoj mjeri među kolegama (38%).

Pitanje 18: Biste li sudjelovali u AI tematskom kvizu?

Obje skupine pokazuju interes, ali učenici viši (81% učenika vs. 63% nastavnika).

Pitanje 19: Smatrate li AI prijetnjom za kreativnost?

Nastavnici (61%) čestitije izražavaju zabrinutost, dok je većina učenika (55%) neutralna ili smatra da AI potpomogne kreativnosti.

Pitanje 20: Koja je vaša ukupna ocjena AI upotrebe u kviz obrazovanju (1-5)?

U prosjeku, učenici su dali ocjenu 4.2, dok su nastavnici bili suzdržaniji s prosječnom ocjenom 3.5.

5. Umjetna inteligencija i kvizovi: Stavovi učenika i nastavnika

U posljednje dvije godine došlo je do snažnog rasta primjene umjetne inteligencije (AI) u obrazovanju, a kvizovi su se pokazali kao iznimno pogodna forma za integraciju AI tehnologije. Cilj ovog istraživačkog dijela bio je utvrditi kako učenici i nastavnici percipiraju ulogu AI-a u kvizovima, s posebnim naglaskom na interaktivnost, pravednost, edukativnu vrijednost i tehnološku prihvatljivost.

5.1 Percepcija korisnosti

• 83% učenika smatra da bi AI mogao unaprijediti kvizove u školi kroz bržu obradu rezultata i personalizirane povratne informacije.
• 61% nastavnika također vidi koristi, no izražava oprez, posebno u vezi točnosti i objektivnosti ocjenjivanja.

5.2 Povjerenje u AI

• 72% učenika vjeruje da AI može pošteno evaluirati rezultate kviza.
• Samo 45% nastavnika vjeruje u potpunu nepristranost AI sustava – mnogi upozoravaju na potrebu ljudske kontrole u fazi evaluacije.

5.3 AI kao alat za pripremu

• Učenici su otvoreni za korištenje AI alata (npr. ChatGPT, Quizlet AI) pri učenju: 68% ih koristi AI za pripremu kvizova.
• Nastavnici pokazuju podijeljene stavove: 42% ih koristi AI za izradu kviz pitanja, dok ih 38% smatra da se time gubi kreativna i pedagoška komponenta.

5.4 Ekonomski i etički aspekti

Nastavnici češće nego učenici postavljaju pitanja o etici i pravednosti – npr. hoće li AI zamijeniti ljudsku prosudbu, hoće li biti zloupotrebe (varanje), i kako osigurati transparentnost algoritama.

• 58% nastavnika smatra da bi škole trebale imati jasne smjernice o korištenju AI-a.
• 27% učenika izražava zabrinutost zbog mogućnosti „nepoštenih prednosti” onih koji koriste naprednije AI alate.

Uočava se jasna generacijska razlika u stavovima: učenici AI vide kao alat i partner, dok ga nastavnici češće promatraju kao alat koji treba pažljivo nadzirati. Međutim, obje skupine prepoznaju potencijal za modernizaciju i veću angažiranost kroz primjenu AI-a u kvizovima.

6. Kontekst i važnost Nacionalne kviz lige (NKL)

Nacionalna kviz liga (NKL) etablirala se kao važno natjecanje u području općeg znanja za srednjoškolce na razini Hrvatske i regije. Organizirana od strane Kviz udruge Šibenik (KUŠ), NKL je tijekom godina doživjela značajan rast, kako u broju sudionika, tako i u vidljivosti javnosti.

U 2025. godini, održano je ukupno osam službenih kola i jedno pokazno („nulto“) kolo, u kojem je sudjelovalo više od 350 ekipa i ukupno 1700 učenika gimnazija i strukovnih škola. Ovaj broj jasno pokazuje interes i motivaciju učenika iz različitih obrazovnih profila, te opovrgava predrasude o slabijem općem znanju u strukovnim školama. Ključna razlika leži u osobnim interesima i uključenosti učenika, što dodatno potvrđuje važnost izvannastavnih aktivnosti poput NKL-a.

6.1. Završnica 2025.

Veliko finale treće sezone NKL-a održano je 29. ožujka 2025. u Kući umjetnosti Arsen u Šibeniku, a dan prije (28. ožujka) u klubu Azimut održan je neformalni ‘shuffle’ kviz kojeg je sastavio poznati kvizaš i profesor Barislav Poparić. U njemu su se sudionici nasumično raspoređivali u timove, potičući međusobno upoznavanje i druženje izvan vlastitih ekipa.

U samoj završnici sudjelovalo je 18 srednjoškolskih ekipa iz Hrvatske i dvije ekipe iz Bosne i Hercegovine, što daje NKL-u međunarodnu dimenziju. Finale se sastojalo od 25 pitanja u prvom krugu, iz kojeg je proizašlo pet finalista, a potom je uslijedila završna runda za izbor pobjednika. Prijenos događaja bio je dostupan uživo putem YouTubea, čime se dodatno osnažuje transparentnost i javni značaj samog natjecanja.

6.2. Organizacija i volonterizam

Cijeli projekt osmislili su i pokrenuli Krešo Škugor, Zoran Erak, Goran Milić i Dino Bartulović, uz nesebičnu pomoć drugih članova KUŠ-a. Svi sudionici u organizaciji djeluju volonterski, iz entuzijazma i uvjerenja u važnost znanja i međusobne suradnje među mladima. Takav pristup nadilazi puku organizaciju kviza i prerasta u obrazovno-društveni pokret.

7. Zaključak

Istraživanje pokazuje visoku razinu angažmana u kvizovima i znatan interes za primjenu AI tehnologije, posebno među učenicima. Nastavnici su skloniji opreznom pristupu, istaknuvši pedagoška i eticka pitanja. Statistička analiza ukazuje na generacijske razlike u pristupu tehnologiji, ali i na zajedničku spremnost na korištenje AI-a kao asistenta, a ne zamjene ljudske komponente kvizova.

U kontekstu Nacionalne kviz lige, jasno se vidi kako kviz natjecanja ne samo da podižu razinu znanja, već i promiču vrijednosti suradnje, kreativnosti, kritičkog mišljenja te razvijaju međugeneracijsku povezanost kroz edukaciju. Povezanost AI tehnologije i kviz kulture u obrazovnom sustavu stoga predstavlja važan prostor za daljnji razvoj i istraživanja.

8. Preporuke

1. Razviti obrazovne AI alate za pripremu kvizova u školama
2. Uvesti AI moderatora u Nacionalnu kviz ligu za eksperimentalne runde
3. Organizirati stručne radionice za nastavnike o korištenju AI-a u nastavi
4. Postaviti jasne smjernice i etička pravila za korištenje AI alata u obrazovanju

Nacionalna kviz liga (NKL), popularno natjecanje u općem znanju za srednjoškolce u organizaciji Kviz udruge šibenik (KUŠ), održano je u Šibeniku. Dosad je održano 8 službenih kola i nulto, pokazno kolo. Ove je godine u završnici natjecanja, održanom već treću godinu, sudjelovalo osamnaest srednjoškolskih ekipa iz Hrvatske i dvije ekipe iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Završnici natjecanja prethodilo je osam krugova u kojima je sudjelovalo više od 350 ekipa i ukupno 1700 učenika gimnazija i strukovnih škola. Dokazuje to da, suprotno mišljenju nekih, strukovno obrazovanje nije podbacilo u širini znanja koje pruža učenicima, no sve se, naravno, svodi i na osobne interese i uključenost učenika. 

Završnica Nacionalne kviz lige za srednje škole u Šibeniku, 29.3.2025.

U klubu Azimut započeo je dvodnevni program Nacionalne kviz lige (NKL), natjecanja u kviz znanju zbog kojeg će na veliko finale treću sezonu zaredom doći 18 srednjoškolskih ekipa iz Hrvatske i dvije iz susjedne Bosne i Hercegovine. Naravno, sve to u organizaciji Kviz udruge Šibenik (KUŠ).

Veliko finale održalo se 29.03. u Kući umjetnosti Arsen, a 28.03. se u Azimutu održao ‘shuffle’ kviz koji je sastavio poznati šibenski kvizaš i profesor Barislav Poparić. Svih sto mladih kvizaša izvlačiti će redne brojeve i ekipe će im biti nasumično odabrane. Time će se postići i ona glavna ideja KUŠ-ovaca, da se natjecatelji druže i s onima koji nisu u njihovoj ekipi. U Azimutu je pripremljena i večera i zabavni program.

Cijelu ligu osmislili su i pokrenuli Krešo Škugor, Zoran Erak, Goran Milić i Dino Bartulović. ali uz svakojaku pomoć ostalih iz KUŠ-a.

Finale je trajalo tri sata. Prvi set imao je 25 pitanja u kojima se izlučilo 5 finalista i onda se tih 5 finalista natjecalo za konačnu nagradu

Prijenos na YouTubeu

Finale natjecanja održano je u Kući umjetnosti Arsen, a cijeli je događaj imao izravni prijenos preko platforme YouTube. Igru su osmislili i pokrenuli Krešo Škugor, Zoran Erak, Goran Milić i Dino Bartulović uz podršku članova KUŠ-a.

Svoj posao obavljaju volonterski jer, kako kažu, kad znaš da radiš na nečemu što je dobro, nije teško iako je to ozbiljan posao i oduzima dosta vremena.

Do sljedeće godine!

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Zahvala za sudjelovanje na 8. Statističkom natjecanju!

Učenice Petra Podrug, Lea Vitić i Marta Glavan iz ekipe TOKE pod mentorstvom profesorice Nade Ratković iz Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića Sinj, s ponosom su sudjelovale u 8. sezoni Statističkog natjecanja 2024./2025.

Učenice su pokazale zavidnu razinu znanja, truda i kreativnosti, a mi se već veselimo novoj sezoni i budućim izazovima!

Zahvaljujemo Hrvatskom zavodu za statistiku na organizaciji natjecanja te na ukazanoj prilici da naši učenici razvijaju svoju statističku pismenost, istraživačko razmišljanje i timski rad kroz zanimljive izazove.

Radujemo se prijavi i iduće školske godine!

Do tada, ćemo nastavati proučavati dodatne sadržaje na službenoj web stranici i društvenim mrežama (Facebook, Instagram, LinkedIn, YouTube), kao i sadržaje o statističkoj pismenosti:

Statistički edukativni portal: https://stedy.hr/

Mala škola statistike (edukativni video materijali)

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Nacionalna kviz liga srednjih škola stigla je do finala!

Nacionalnu kviz ligu pokrenula je Kviz udruga Šibenik (KUŠ), a ovo je treća godina ovog jedinstvenog natjecanja. Cilj je približiti edukativne i kulturne sadržaje učenicima srednjih škola na zabavan način, razvijati kritičke stavove i nove načine rješavanja problemskih zadataka na svim poljima, od opće kulture i znanosti do svakodnevnog života, poticati učenike na timski rad, povezati učenike srednjih škola Republike Hrvatske, ali i regije u zajedničkoj aktivnosti. Natjecanje daje dodatnu vrijednost mladima u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske kroz kviz sadržaje koji nastoje pratiti školske kurikule.

U natjecanju treće sezone sudjelovalo je preko 1700 učenika srednjih škola iz 84 srednje škole u 45 gradova Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije kao i 90 profesora mentora. NKL se sastoji od 8 kola i igra se u razdoblju od listopada do ožujka, putem online platforme s prijenosom uživo iz Kuće umjetnosti Arsen. 

Ekipa “Odgovorni”, učenici naše škole su pobjednici divizije i ukupni pobjednici u finalu. Imaju pravo veta na 1 pitanje u finalu.

Finale natjecanja okupit će 20 najboljih timova iz 11 divizija. Sam finalni vikend okuplja preko 130 sudionika (učenika i njihovih mentora).

Portali:

https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/sibenik-i-zupanija/sibenik/treca-sezona-nacionalne-kviz-lige-stigla-do-zavrsnice-finale-u-subotu-u-kuci-umjetnosti-arsen-1463533

https://magazin.hrt.hr/mladi/finale-nacionalne-kviz-lige-srednjih-skola-0-12082724

https://kabinet.alfa.hr/blog/u-nacionalnoj-kviz-ligi-sudjelovalo-1700-srednjoskolaca–466

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik