U sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti provedeno je istraživanje pod nazivom “Tvoj klik, tvoj trag“. U istraživanju je sudjelovalo 260 ispitanika, učenika škole iz raznih zanimanja , uključujući učenike 4.a razreda koji su sudjelovali u istoimenoj radionici.

Metodologija: Nakon provedene radionice „Tvoj klik, tvoj trag“, provedena je anonimna anketa s ciljem procjene utjecaja aktivnosti na znanja, stavove i navike učenika vezane uz digitalni otisak, sigurnost na internetu i prepoznavanje dezinformacija. Anketa se sastojala od 20 zatvorenih pitanja (odgovori na zaokruživanje), a obuhvatila je 260 ispitanika fokusiranih na razumijevanje pojma digitalnog otiska, sigurnosti na internetu i prepoznavanja dezinformacija.

Digitalni otisak predstavlja niz podataka koje ostavljamo kada svaki put koristimo internet, a odnose se na: stranice, elektroničku poštu, aplikacije na mobilnim uređajima, društvene mreže, videozapise, online igre te pretraživane informacije. Vaši digitalni otisci sastoje se od: sadržaja (objava, pregleda, komentara, slika itd.) kojeg stvarate, postavljate i dijelite, kao i sadržaja koji drugi objavljuju i podijele, s vama i o vama.

DETALJNA ANALIZA PO PITANJIMA

Analizom rezultata dolazimo do nekoliko ključnih uvida:

1. Poznavanje pojma digitalnog otiska je visoko – 82% učenika zna što je digitalni otisak. To ukazuje na relativno visoku razinu svijesti, ali 18% još uvijek nije sigurno ili ne zna, što otvara prostor za dodatno pojašnjenje i edukaciju.
2. Samo 36% učenika često razmišlja o tragovima koje ostavljaju na internetu, dok ih 20% o tome nikada nije razmišljalo. Ovaj podatak sugerira potrebu za dubljim osvještavanjem posljedica digitalnog ponašanja.
3. Razliku između aktivnog i pasivnog otiska zna 60% učenika. Iako je to većina, 40% još uvijek ne razumije tu važnu razliku, što može utjecati na njihovu sposobnost da prepoznaju kako i kada ostavljaju podatke.
4. Čak 71% učenika googlalo je vlastito ime, što pokazuje znatiželju i određeni stupanj osviještenosti o online prisutnosti.
5. Objavljivanje osobnih podataka još je uvijek raširena pojava – čak 80% učenika to čini barem povremeno, što ukazuje na potencijalne sigurnosne rizike.
6. Privatni profili koristi 66% učenika, no trećina još uvijek ima javne profile, što dodatno naglašava potrebu za edukacijom o postavkama privatnosti.
7. Prepoznavanje dezinformacija: 58% smatra da zna prepoznati dezinformacije, dok 42% nije sigurno ili ne zna. Ovo je jedan od najslabijih rezultata, unatoč važnosti teme.
8. Alate za provjeru izvora koristi samo 21% učenika, što jasno pokazuje da teorijsko znanje nije dovoljno bez praktične primjene i ponavljanja.
9. Većina učenika (85%) susrela se s lažnim vijestima, no samo ih 16% uvijek provjerava prije dijeljenja. Ova praksa dijeljenja bez provjere informacija izrazito je zabrinjavajuća.
10. Clickbait sadržaj prepoznaje 73% učenika, što je ohrabrujuće, ali još uvijek četvrtina ne razlikuje manipulativne naslove.
11. Čuvanje osobnih podataka važnim smatra 91% učenika, što je odličan pokazatelj vrijednosnog razumijevanja privatnosti.
12. Samo 38% koristi jake lozinke i dodatnu autentifikaciju, što pokazuje veliki jaz između znanja i sigurnosne prakse.
13. Zlostavljanje online zna prijaviti 61% učenika, dok 39% ne zna kome bi se obratilo, što zahtijeva hitnu dodatnu edukaciju o mrežnoj sigurnosti i institucionalnoj zaštiti.
14. Osjećaj sigurnosti na internetu je umjeren – samo 47% osjeća se sigurno, a 39% to uvjetuje konkretnom situacijom. Ovo je znak da učenici prepoznaju složenost online okruženja.
15. Trećina učenika prati influencere koji dijele dezinformacije nesvjesno. Ovo ukazuje na važnost razvoja kritičkog mišljenja i edukaciju o odgovornom konzumiranju sadržaja.
16. Prepoznavanje lažnih profila sposobno je 57% učenika. Polovica još uvijek nije sigurna u procjenu identiteta drugih korisnika.
17. Komentari na internetu nisu uvijek promišljeni – 36% učenika ne razmišlja o njihovim posljedicama, što može dovesti do problema poput cyberbullyinga.
18. Radionica je bila korisna – 88% učenika navodi da im je pomogla bolje razumjeti digitalni svijet, što potvrđuje kvalitetu sadržaja i izvedbe.
19. Čak 93% učenika bi preporučilo radionicu drugima, što ukazuje na visok stupanj motivacije i angažiranosti.

Rezultati pokazuju da učenici imaju solidnu teorijsku osnovu o digitalnom otisku, ali im nedostaje primjena u svakodnevnoj praksi – osobito kada je riječ o provjeri izvora, korištenju alata, postavkama privatnosti i zaštiti osobnih podataka. Praktične vježbe, kao što su analiza vijesti i kvizovi, pokazale su se učinkovitim, no potrebno je još više naglaska na stvarnim situacijama. Posebno zabrinjava činjenica da mnogi učenici ne koriste sigurnosne alate, ne prepoznaju manipulativne sadržaje, te dijele informacije bez provjere izvora. Osim toga, visok postotak učenika ne zna kome se obratiti u slučaju online prijetnji ili nasilja.

KLJUČNI NALAZI:

1. Znaš li što je digitalni otisak?

• Da: 82%
• Ne: 8%
• Nisam siguran/na: 10%
• Jesi li ranije razmišljao/la o tome kakav digitalni trag ostavljaš?

• Da, često: 36%
• Ponekad: 44%
• Nikada: 20%
• Znaš li razliku između aktivnog i pasivnog digitalnog otiska?

• Da: 60%
• Ne: 40%
• Jesi li ikada googlao/la svoje ime?

• Da: 71%
• Ne: 29%
• Objavljuješ li često osobne podatke (lokacija, škola, slike)?

• Da: 25%
• Povremeno: 55%
• Ne: 20%
• Smještaš li privatni profil na društvenim mrežama?

• Da: 66%
• Ne: 34%
• Znaš li kako prepoznati dezinformaciju?

• Da: 58%
• Djelomično: 32%
• Ne: 10%
• Koristiš li neki alat za provjeru izvora informacija (npr. Google Reverse Image Search)?

• Da: 21%
• Ne: 79%
• Jesi li se ikada susreo/la s lažnom vijesti online?

• Da: 85%
• Ne: 15%
• Provjeravaš li vijesti prije dijeljenja?

• Uvijek: 16%
• Ponekad: 52%
• Nikada: 32%
• Prepoznaješ li što je clickbait?

• Da: 73%
• Ne: 27%
• Jesi li svjestan/na koliko je važno čuvati svoje osobne podatke?

• Da: 91%
• Ne: 9%
• Znaš li kome se možeš obratiti ako te netko zlostavlja online?

• Da: 61%
• Ne: 39%
• Osjećaš li se sigurno dok koristiš internet?

• Da: 47%
• Ne: 14%
• Ovisi o situaciji: 39%
• Pratiš li sadržaj influencera koji dijele dezinformacije?

• Da, ali nisam znao/la: 30%
• Ne: 50%
• Da, i svjestan/na sam toga: 20%
• Koristiš li složene lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju?

• Da: 38%
• Ne: 62%
• Bi li znao/la prepoznati lažni profil na mreži?

• Da: 57%
• Ne: 43%
• Razmišljaš li o posljedicama svojih komentara na mreži?

• Da: 64%
• Ne: 36%
• Misliš li da ti je ova radionica pomogla da bolje razumiješ digitalni svijet?

• Da: 88%
• Ne: 12%
• Bi li preporučio/la ovu radionicu drugim razredima?

• Da: 93%
• Ne: 7%

ZAKLJUČNA ANALIZA:

Rezultati istraživanja pokazuju da je većina učenika svjesna postojanja digitalnog otiska, ali još uvijek mnogi ne koriste alate za provjeru informacija (79%). Iako 91% učenika prepoznaje važnost zaštite osobnih podataka, tek 38% koristi složene lozinke i dvofaktorsku autentifikaciju. Više od polovice učenika (52%) ne provjerava uvijek informacije prije dijeljenja, što ukazuje na potrebu za dodatnim edukacijama iz područja medijske i informacijske pismenosti. Radionica je bila vrlo korisna prema percepciji učenika – 88% smatra da im je pomogla bolje razumjeti digitalni svijet, a 93% bi je preporučilo drugima. To potvrđuje učinkovitost nastavnog pristupa temeljenog na praktičnim vježbama i interaktivnom učenju.

Radionica „Tvoj klik, tvoj trag“ pokazala je izniman edukativni potencijal te bi trebala postati model za buduće aktivnosti u području medijske i informacijske pismenosti.

PREPORUKE ZA DALJNJI RAD:

1. Ponavljanje sličnih radionica tijekom školske godine, uključujući primjere iz stvarnog života.
2. Uvođenje edukacije o alatima za provjeru informacija (npr. rad s Google alatima, fact-checking portalima).
3. Poseban modul o zaštiti privatnosti i korištenju sigurnih lozinki, s praktičnim zadacima.
4. Uključivanje roditelja putem letaka ili radionica kako bi i oni razumjeli važnost digitalne sigurnosti djece.
5. Razrada vodiča ‘Što učiniti u slučaju online prijetnje?’ u suradnji s razrednicima, pedagogom i školskim psihologom.
6. Redovita analiza digitalnog identiteta učenika kroz samoprocjene i refleksije.
7. Jačanje suradnje s vanjskim partnerima, udrugama i medijskim edukatorima koji mogu provoditi dodatne oblike obrazovanja.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2025-raspored-dogadanja

Radionica: “Tvoj klik, tvoj trag”

Radionica je uspješno provedena s ciljem podizanja svijesti učenika o njihovom digitalnom otisku te razvijanja vještina prepoznavanja dezinformacija i sigurnog ponašanja na internetu. U radionici su sudjelovali učenici 4.a razreda,

Opis i tijek radionice:

Radionica pod nazivom „Tvoj klik, tvoj trag“ bavila se temama digitalnog otiska, prepoznavanja dezinformacija i sigurnosti na internetu. Kroz praktične vježbe i primjere, učenici su učili kako prepoznati lažne vijesti, zaštititi osobne podatke i odgovorno koristiti digitalne alate.

Kroz uvodnu aktivnost učenici su se upoznali s pojmom digitalnog otiska. Uslijedilo je pojašnjenje razlike između aktivnog i pasivnog digitalnog traga, a u paru su analizirali vlastiti digitalni profil i njegovu percepciju izvana.

Zatim su učenici raspravljali o sadržajima koje je (ne)primjereno dijeliti te osvijestili vlastiti digitalni identitet. U drugom dijelu, fokusirali smo se na temu dezinformacija i provjere izvora, koristeći alate poput Google Reverse Image Search.

Kroz radni list „Analiza vijesti“, učenici su analizirali primjere i učili prepoznavati vjerodostojnost izvora. Radionicu smo zaključili interaktivnim kvizom „Pametno kroz digitalni svijet“, koji je poslužio kao ponavljanje ključnih pojmova.

Organizatorice i voditeljice radionice bile su nastavnice Nada Ratković, prof. savjetnik i Marijana Bilandžić, prof. savjetnik. Radionica je održana u okviru nastavnog predmeta Vježbenička tvrtka u trajanju od 90 minuta.

Digitalni otisak odnosi se na sve tragove koje osoba ostavlja u digitalnom prostoru prilikom korištenja interneta i digitalnih tehnologija. To uključuje sve informacije koje korisnik svjesno objavljuje na internetu, ali i podatke koji se prikupljaju automatski, bez njegova znanja.

Postoje dvije glavne vrste digitalnog otiska: aktivni i pasivni. Aktivni digitalni otisak nastaje kada korisnik svjesno ostavi informacije na internetu, primjerice objavom na društvenim mrežama, pisanjem komentara ili ispunjavanjem online obrazaca. S druge strane, pasivni digitalni otisak stvara se automatski, bez izravnog djelovanja korisnika – na primjer, kada internetske stranice prikupljaju podatke o vašoj lokaciji, IP adresi, uređaju koji koristite ili stranicama koje posjećujete.

Razumijevanje vlastitog digitalnog otiska postaje sve važnije jer brojne aplikacije, uključujući i one koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, koriste upravo te podatke za analizu ponašanja korisnika, izradu profila i donošenje preporuka. Na primjer, digitalni otisak može utjecati na oglase koje vidimo, sadržaj koji nam se prikazuje ili čak procjenu kreditne sposobnosti.

Međutim, digitalni otisak nosi i brojne rizike. Pretjerano dijeljenje osobnih podataka može dovesti do narušavanja privatnosti, krađe identiteta, financijskih prijevara ili stvaranja negativne digitalne reputacije. Također, jednom objavljeni sadržaj na internetu često ostaje dostupan godinama, čak i ako ga korisnik kasnije pokuša ukloniti.

Upravljanje digitalnim otiskom uključuje odgovorno korištenje digitalnih alata i redovitu kontrolu osobnih podataka koje dijelimo. Neki od načina zaštite uključuju postavljanje snažnih lozinki, korištenje dvostruke autentifikacije, izbjegavanje objavljivanja osjetljivih informacija, korištenje sigurnih mreža i ograničavanje pristupa lokacijskim podacima.

U obrazovnom kontekstu, važno je mlade osvijestiti o tome kako nastaje digitalni otisak, gdje ostavljaju svoje podatke i kako te informacije mogu biti upotrijebljene – i korisno i štetno. Kroz praktične vježbe, učenici mogu analizirati vlastiti digitalni otisak i razviti strategije za sigurnije i odgovornije korištenje digitalnih tehnologija.

Pridružite se i vi! Naučimo kako ostati sigurni i pametni online!

1. Uvodna aktivnost (5–10 minuta):
   Započinjemo kratkim razgovorom: „Što je to digitalni otisak?“ Učenike potičemo da podijele svoja razmišljanja o tome što sve ostavljaju za sobom kada koriste internet.
2. Razrada teme (10 minuta):
   Učitelj/ica objašnjava pojam aktivnog i pasivnog digitalnog otiska, te kako naše objave, komentari, lajkovi i pretrage ostaju zabilježeni.
3. Rad u parovima (15 minuta):
   Učenici ispunjavaju radni list „Moj digitalni profil“, gdje zamišljaju kako bi ih netko opisao samo na temelju onoga što objavljuju na internetu.
4. Zajednička rasprava (10 minuta):
   Nakon ispunjavanja, razgovaramo o pitanjima: Što se smije, a što ne smije dijeliti? Kako naš profil izgleda drugima? Jesmo li svjesni svog digitalnog identiteta?
5. Dezinformacije i provjera izvora (15 minuta):
   Uvodimo temu lažnih vijesti. Objašnjavamo razliku između dezinformacija i netočnih informacija. Pokazujemo praktične alate za provjeru izvora i fotografija (npr. Google Reverse Image Search).
6. Radni list „Analiza vijesti“ (15 minuta):
   Učenici pojedinačno ili u parovima analiziraju primjer vijesti (prava ili izmišljena) i odgovaraju na pitanja: Je li vijest vjerodostojna? Ima li izvor? Može li se potvrditi negdje drugdje?
7. Završna aktivnost – kviz (10 minuta):
   Učenici rješavaju kviz „Pametno kroz digitalni svijet“ – u online ili papirnatom obliku. Kviz uključuje 5 pitanja koja provjeravaju razumijevanje digitalnog otiska i informacijske pismenosti.
8. Zaključak i poruka za kraj:
   Radionicu završavamo zajedničkim zaključkom: Svaka naša aktivnost na internetu ostavlja trag – birajmo mudro što dijelimo, koga pratimo i čemu vjerujemo.

Zaključak:
Radionica je potvrdila koliko je važno razvijati digitalnu pismenost kod mladih. Učenici su aktivno sudjelovali, učili kroz praktične primjere i osvijestili važnost sigurnog i odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru.

Preporuka

Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili su Priručnik za radionice o digitalnom otisku i čuvanju privatnosti na internetu za učenike osnovnih i srednjih škola “Što Internet zna o meni?”

https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2025/04/brosura-Digitalni-otisak.pdf

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Izvor: https://www.srednja.hr/ideja-godine/na-ideju-godine-pristiglo-55-prijava-ali-samo-jedna-osvaja-put-u-europi-evo-iz-kojih-su-skola-natjecatelji/

I ove školske godine sudjelujemo u natjecanju Ideja godine 2025!

S ponosom objavljujemo da su se i ove školske godine naši učenici uključili u prestižno nacionalno natjecanje Ideja godine 2025, koje nagrađuje najbolje srednjoškolske poslovne ideje – studijskim putovanjem u Europi!

Ideja godine 2025 je natjecanje za učenike srednjih škola koji se žele okušati u nečemu potpuno novom – osmišljavanju najbolje poslovne ideje. Nagrađuje kreativnost, domišljatost i hrabrost te učenike vodi kroz pisanje njihovog prvog poslovnog plana. Organizira ga portal srednja.hr, a ove se godine održava trinaesti put.

1. Pisanje poslovnog plana– Obrazac poslovnog plana potrebno ispuniti.
2. Prijava -Ispunjen poslovni plan se šalje ispunjavanjem obrasca koji je dostupan ovdje. Uz poslovni plan, cijenit će se i svaki drugi oblik prezentiranja vaše poslovne ideje (video, prezentacija ili nešto drugo).

Mentorica Nada Ratković, prof. savjetnik, i ove godine vodi tim kreativnih i poduzetnih učenica – Miu Čačiju, Ninu Jadrić i Marinu Efendić iz tima Sanjalica, učenice 2.a razreda zanimanje ekonomist. Njihova prijava potvrđena je u okviru službeno otvorenog natjecanja Ideja godine 2025 koje organizira portal srednja.hr.

Natjecanje, koje se održava već trinaestu godinu zaredom, učenicima nudi jedinstvenu priliku da osmisle vlastiti poslovni pothvat, razrade ideju u poslovni plan i predstave ga pred stručnim žirijem. Ključan uvjet za sudjelovanje je integracija nove tehnologije u poslovnu ideju – bilo da je riječ o umjetnoj inteligenciji, internetu stvari (IoT), proširenoj stvarnosti (AR), virtualnoj stvarnosti (VR), blockchainu, robotima ili drugom inovativnom rješenju.

Naše učenice već marljivo rade na svojoj ideji, istražuju tržište i oblikuju koncept koji će uskoro predstaviti. Kroz natjecanje, razvijaju vještine poduzetništva, suradnje, digitalne pismenosti i kreativnog razmišljanja.

Rane prijave za slanje poslovnog plana zatvaraju se 16. ožujka u 23:59 sati. Svi koji se do tada prijave od žirija će dobiti povratne informacije o tome što mogu popraviti, ako žele povećati svoje šanse za prolazak u finale. Novu verziju poslovnog plana učenici mogu poslati do finalnog roka za prijave koji se zatvara 6. travnja u 23:59 sati.

Finale natjecanja održat će se 24. i 25. travnja 2025. u Zagrebu, u prostorima Effectus veleučilišta, uz podršku brojnih partnera i pokrovitelja poput Zagrebačkog inovacijskog centra – ZICER, Privredne banke Zagreb, Infobipa, KONČARA, Hrvatske zajednice županija, te Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

S nestrpljenjem iščekujemo iduće korake našeg tima i nadamo se da će se njihova ideja prepoznati među najboljima!

Na poduzetničko natjecanje Ideja godine 2025, koje organizira portal srednja.hr, pristiglo je čak 55 prijava iz 40 škola i 23 grada Hrvatske. Među njima je i naš tim “Sanjalice”, koji čine učenice Mia Čačija, Nina Jadrić i Marina Efendić, pod mentorstvom profesorice mentorice Nade Ratković.

Natjecanje Ideja godine prilika je za učenike srednjih škola da razviju vlastitu poslovnu ideju uz obvezno korištenje novih tehnologija. Cilj je napisati poslovni plan i uvjeriti stručni žiri u održivost i inovativnost ideje. Deset najboljih prijava ulazi u finale koje će se održati uživo u Zagrebu, 24. travnja 2025., u prostorima Effectus veleučilišta, zlatnog partnera projekta.

Finaliste očekuje prezentacija pred žirijem, zajednička večera, smještaj i obilazak Zagrebačkog inovacijskog centra – ZICER-a, gdje će imati priliku upoznati svijet startupova. Glavna nagrada natjecanja je studijsko putovanje u Europu.

Uzbuđeni smo i ponosni što ponovno sudjelujemo u ovom prestižnom natjecanju, a našem timu “Kapsula Snova” želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem natjecanju!

Sretno timu Sabjalica!
Poduzetništvo počinje idejom – neka vaša bude pobjednička!

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Sljedeći koraci za naše učenike

Nakon uspješne prijave na ovogodišnje izdanje Digitalnog inovacijskog inkubatora powered by Hrvatski Telekom, naši učenici započinju s prvim koracima u ovom uzbudljivom i edukativnom projektu.

Organizatori su svim prijavljenim timovima uputili osnovne smjernice koje uključuju sljedeće aktivnosti:

1. Edukacijski sadržaji

Sudionici imaju pristup bogatom edukativnom programu koji uključuje zanimljive video materijale i razgovore s ljudima iz prakse. Cilj je potaknuti učenike na razmišljanje, proširiti im znanja i inspirirati ih za stvaranje vlastitih rješenja.

Edukacije su dostupne na:
https://digitalniinkubator.eu/edukacija

Iako nisu obavezne, edukacije se toplo preporučuju svim timovima.

2. Formiranje timova i razvoj ideja

U ovoj fazi učenici formiraju timove (do 10 članova + mentor) i biraju temu kojom se žele baviti. Tema može biti iz bilo kojeg područja koje ih zanima – od ICT-a, financija i zdravstva do medija, energetike ili izdavaštva.

Ideja još ne mora biti u potpunosti razrađena – dovoljno je da tim zna kojim se izazovom želi baviti i počne razmišljati o mogućim smjerovima rješenja.

3. Online obrazac i daljnje upute

Tijekom sljedećeg tjedna, prije proljetnih praznika, organizatori će školama poslati online obrazac u koji će se upisivati:

• naziv tima,
• članovi tima i mentor,
• te će biti priložene i konkretne smjernice za izradu i predaju rješenja.
• Rok za predaju rješenja je 18. svibnja 2025.

Veselimo se idejama i kreativnosti naših učenika te im želimo puno uspjeha u natjecanju!
Digitalni inovacijski inkubator izvrsna je prilika za stjecanje novih znanja, suradnju i razvoj vještina budućnosti.

Prijave timova i smjernice za razvoj rješenja-Digitalni inovacijski inkubator

PRIJAVA UČENIČKIH TIMOVA

Nakon što se učenici dogovore oko timova (maksimalno ih može biti 10 u timu), zamolio bih da ih prijavite ispunjavanjem Google obrasca koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://forms.gle/3mJbfSzzTrrd2q2R6

Rok za prijavu učeničkih timova je 27.4.2025. do kraja dana

SMJERNICE ZA RAZVOJ RJEŠENJA

Kako bi učenici imali neki okvir i smjernice u procesu razvoja svojih kreativnih ideja i oblikovanju rješenja, šaljemo vam word dokument sa poglavljima i pitanjima za koje vjerujemo da im mogu pomoći na tom putu (ne moraju ih se striktno držati – već ih iskoristiti kao savjet)

Dokumentu sa smjernicama možete pristupiti na: https://digitalniinkubator.eu/wp-content/uploads/2025/04/Smjernice-za-razvoj-rjesenja-Digitalni-Inovacijski-Inkubator.docx

Nakon prijave slijedi proces razvoja kreativnih rješenja i predaja finalnog rješenja,

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Andrija Milun, učenik 2.razreda Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića u Sinju, zanimanje ekonomist, izvrsnim 2.mjestom na županijskoj razini natjecanja plasirao se na Državno natjecanje iz engleskoga jezika pod mentorstvom profesorice Ane Gulić. Natjecanje će se održati u Crikvenici od 9. do 11. travnja 2025. Našem Andriji želimo puno uspjeha!

Digitalni inovacijski inkubator 2025 za razvoj kreativnosti i inovacijskih projekata

I ove godine učenici naše škole uključili su se u Digitalni inovacijski inkubator, najveće natjecanje u kreativnom rješavanju poslovnih problema za mlade u Hrvatskoj i Europi. Ovo natjecanje, koje organizira Institut za inovacije u suradnji s Hrvatskim Telekomom, pruža jedinstvenu priliku za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i studente, da razvijaju svoja znanja, vještine i kreativnost kroz rad na stvarnim izazovima iz šest različitih industrija.

Izvor: https://www.facebook.com/digitalniinkubator

Sudionici će kroz bogat edukacijski program imati pristup brojnim online sadržajima i radionicama koje ih uče kreativnom rješavanju problema, korištenju umjetne inteligencije te inovacijskom razmišljanju. Ovogodišnje izdanje nosi naziv “Human vs AI”, jer po prvi put uključuje umjetnu inteligenciju kao alat u procesu stvaranja novih i smislenih rješenja.

Važni datumi:

• Rok za prijavu: do 6. travnja 2025.
• Rok za predaju rješenja: do 18. svibnja 2025.
• Veliko finale i završna konferencija: 10. lipanj 2025.

Najbolji timovi plasirat će se u veliko finale gdje će imati priliku predstaviti svoja rješenja stručnjacima iz poslovnog i akademskog svijeta, a za njih su osigurane i vrijedne nagrade – do čak 3.000 eura!

Također se biraju najbolji mentori i najinovativnije škole, čime se dodatno potiče stvaranje pozitivnog, kreativnog i istraživačkog ozračja u obrazovanju.

Za više informacija i prijavu posjetite:
https://digitalniinkubator.eu/inovacijski/prijava

Izvori:

https://digitalniinkubator.eu

https://lidermedia.hr/studentski-lider-klub/uskoro-krece-najvece-natjecanje-u-kreativnom-rjesavanju-problema-162344/

https://www.facebook.com/digitalniinkubator

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Nacionalna kviz liga (NKL), popularno natjecanje u općem znanju za srednjoškolce u organizaciji Kviz udruge šibenik (KUŠ), održano je u Šibeniku. Dosad je održano 8 službenih kola i nulto, pokazno kolo. Ove je godine u završnici natjecanja, održanom već treću godinu, sudjelovalo osamnaest srednjoškolskih ekipa iz Hrvatske i dvije ekipe iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Završnici natjecanja prethodilo je osam krugova u kojima je sudjelovalo više od 350 ekipa i ukupno 1700 učenika gimnazija i strukovnih škola. Dokazuje to da, suprotno mišljenju nekih, strukovno obrazovanje nije podbacilo u širini znanja koje pruža učenicima, no sve se, naravno, svodi i na osobne interese i uključenost učenika. 

Završnica Nacionalne kviz lige za srednje škole u Šibeniku, 29.3.2025.

U klubu Azimut započeo je dvodnevni program Nacionalne kviz lige (NKL), natjecanja u kviz znanju zbog kojeg će na veliko finale treću sezonu zaredom doći 18 srednjoškolskih ekipa iz Hrvatske i dvije iz susjedne Bosne i Hercegovine. Naravno, sve to u organizaciji Kviz udruge Šibenik (KUŠ).

Veliko finale održalo se 29.03. u Kući umjetnosti Arsen, a 28.03. se u Azimutu održao ‘shuffle’ kviz koji je sastavio poznati šibenski kvizaš i profesor Barislav Poparić. Svih sto mladih kvizaša izvlačiti će redne brojeve i ekipe će im biti nasumično odabrane. Time će se postići i ona glavna ideja KUŠ-ovaca, da se natjecatelji druže i s onima koji nisu u njihovoj ekipi. U Azimutu je pripremljena i večera i zabavni program.

Cijelu ligu osmislili su i pokrenuli Krešo Škugor, Zoran Erak, Goran Milić i Dino Bartulović. ali uz svakojaku pomoć ostalih iz KUŠ-a.

Finale je trajalo tri sata. Prvi set imao je 25 pitanja u kojima se izlučilo 5 finalista i onda se tih 5 finalista natjecalo za konačnu nagradu

Prijenos na YouTubeu

Finale natjecanja održano je u Kući umjetnosti Arsen, a cijeli je događaj imao izravni prijenos preko platforme YouTube. Igru su osmislili i pokrenuli Krešo Škugor, Zoran Erak, Goran Milić i Dino Bartulović uz podršku članova KUŠ-a.

Svoj posao obavljaju volonterski jer, kako kažu, kad znaš da radiš na nečemu što je dobro, nije teško iako je to ozbiljan posao i oduzima dosta vremena.

Do sljedeće godine!

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Zahvala za sudjelovanje na 8. Statističkom natjecanju!

Učenice Petra Podrug, Lea Vitić i Marta Glavan iz ekipe TOKE pod mentorstvom profesorice Nade Ratković iz Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića Sinj, s ponosom su sudjelovale u 8. sezoni Statističkog natjecanja 2024./2025.

Učenice su pokazale zavidnu razinu znanja, truda i kreativnosti, a mi se već veselimo novoj sezoni i budućim izazovima!

Zahvaljujemo Hrvatskom zavodu za statistiku na organizaciji natjecanja te na ukazanoj prilici da naši učenici razvijaju svoju statističku pismenost, istraživačko razmišljanje i timski rad kroz zanimljive izazove.

Radujemo se prijavi i iduće školske godine!

Do tada, ćemo nastavati proučavati dodatne sadržaje na službenoj web stranici i društvenim mrežama (Facebook, Instagram, LinkedIn, YouTube), kao i sadržaje o statističkoj pismenosti:

Statistički edukativni portal: https://stedy.hr/

Mala škola statistike (edukativni video materijali)

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Nacionalna kviz liga srednjih škola stigla je do finala!

Nacionalnu kviz ligu pokrenula je Kviz udruga Šibenik (KUŠ), a ovo je treća godina ovog jedinstvenog natjecanja. Cilj je približiti edukativne i kulturne sadržaje učenicima srednjih škola na zabavan način, razvijati kritičke stavove i nove načine rješavanja problemskih zadataka na svim poljima, od opće kulture i znanosti do svakodnevnog života, poticati učenike na timski rad, povezati učenike srednjih škola Republike Hrvatske, ali i regije u zajedničkoj aktivnosti. Natjecanje daje dodatnu vrijednost mladima u sustavu obrazovanja Republike Hrvatske kroz kviz sadržaje koji nastoje pratiti školske kurikule.

U natjecanju treće sezone sudjelovalo je preko 1700 učenika srednjih škola iz 84 srednje škole u 45 gradova Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije kao i 90 profesora mentora. NKL se sastoji od 8 kola i igra se u razdoblju od listopada do ožujka, putem online platforme s prijenosom uživo iz Kuće umjetnosti Arsen. 

Ekipa “Odgovorni”, učenici naše škole su pobjednici divizije i ukupni pobjednici u finalu. Imaju pravo veta na 1 pitanje u finalu.

Finale natjecanja okupit će 20 najboljih timova iz 11 divizija. Sam finalni vikend okuplja preko 130 sudionika (učenika i njihovih mentora).

Portali:

https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/sibenik-i-zupanija/sibenik/treca-sezona-nacionalne-kviz-lige-stigla-do-zavrsnice-finale-u-subotu-u-kuci-umjetnosti-arsen-1463533

https://magazin.hrt.hr/mladi/finale-nacionalne-kviz-lige-srednjih-skola-0-12082724

https://kabinet.alfa.hr/blog/u-nacionalnoj-kviz-ligi-sudjelovalo-1700-srednjoskolaca–466

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik