Digitalna dobrobit za konkurentnu Europu– Digital Well-being for a Competitive Europe

ALL DIGITAL Weeks 2026

Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj uspješno je sudjelovala u najvećoj europskoj kampanji za razvoj digitalnih kompetencija ALL DIGITAL Weeks 2026, koja se održavala od 9. do 25. ožujka 2026. godine pod sloganom „Digital Well-being for a Competitive Europe“ – “Digitalna dobrobit za konkurentnu Europu“.

Ovogodišnja kampanja bila je posvećena razvoju digitalne dobrobiti, odnosno stvaranju sigurnog, uključivog i odgovornog digitalnog okruženja u kojem građani mogu učiti, raditi, komunicirati i aktivno sudjelovati u društvu. Digitalna dobrobit podrazumijeva zdrave digitalne navike, kritičko vrednovanje informacija, zaštitu privatnosti, sigurno korištenje tehnologije te odgovornu primjenu umjetne inteligencije i digitalnih alata.

Kampanju i aktivnosti je u školi osmislila, organizirala, koordinirala i vodila Nada Ratković, prof. savjetnica, provodeći niz edukativnih i inovativnih aktivnosti usmjerenih na razvoj digitalnih kompetencija, odgovornu uporabu digitalnih tehnologija te promicanje digitalne dobrobiti učenika.

Kroz četiri međunarodno certificirane radionice naši su učenici razvijali digitalne, financijske i poduzetničke kompetencije te stjecali znanja potrebna za uspješno snalaženje u suvremenom digitalnom društvu.

Financial Literacy for All

Radionica Financial Literacy for All bila je usmjerena na razvoj financijske i digitalne pismenosti učenika kroz praktične aktivnosti povezane s upravljanjem osobnim financijama. Učenici su upoznali temeljna načela izrade osobnog proračuna, važnost štednje, odgovorne potrošnje i donošenja promišljenih financijskih odluka. Posebna pozornost posvećena je sigurnom korištenju digitalnog bankarstva, elektroničkog plaćanja i suvremenih financijskih tehnologija. Kroz analizu svakodnevnih financijskih situacija, grupni rad i raspravu učenici su razvijali kritičko razmišljanje, sposobnost procjene financijskih rizika te odgovornost u upravljanju osobnim financijama. Radionica je istaknula i važnost poduzetničkog načina razmišljanja te osnažila učenike za donošenje odgovornih odluka u digitalnom i financijskom okruženju. Sudjelovali su učenici 1. b razreda.

Smart Money: Financial Wellness for the Future

Radionica Smart Money: Financial Wellness for the Future nadogradila je financijske kompetencije učenika kroz suvremeni pristup osobnim financijama i financijskoj dobrobiti. Učenici su učili kako planirati osobni proračun, pratiti prihode i rashode, razvijati navike štednje te razumjeti osnovna načela ulaganja i odgovornog kreditiranja. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje financijskih rizika, izbjegavanje najčešćih pogrešaka pri upravljanju novcem te korištenje digitalnih alata i umjetne inteligencije za financijsko planiranje. Kroz primjere iz stvarnog života, interaktivne zadatke i raspravu razvijali su financijsku odgovornost, samostalnost i sigurnost u donošenju financijskih odluka koje doprinose dugoročnoj financijskoj stabilnosti. Sudjelovali su učenici 3.a i 3.m razreda.

Digital Skills for the New Generation: Preparing Participants for the Future Job Market

Radionica Digital Skills for the New Generation: Preparing Participants for the Future Job Market bila je usmjerena na razvoj digitalnih kompetencija potrebnih za buduće obrazovanje i tržište rada. Učenici su kroz timski i projektni rad rješavali stvarne poslovne situacije te izrađivali vlastite digitalne projekte inspirirane izazovima suvremenog radnog okruženja. Koristeći digitalne alate poput Canve, PowerPointa i mobilnih aplikacija izrađivali su promotivne sadržaje, prezentacije, digitalne portfelje i jednostavne poslovne koncepte. Posebna vrijednost radionice bila je završna mini pitch prezentacija tijekom koje su učenici predstavljali vlastite ideje, razvijajući komunikacijske vještine, samopouzdanje, kreativnost i poduzetnički način razmišljanja. Aktivnost je pridonijela razvoju digitalne pismenosti, inovativnosti, suradnje, rješavanja problema i profesionalne komunikacije – kompetencija koje predstavljaju temelj uspješnog uključivanja na tržište rada 21. stoljeća. Sudjelovali su učenici 4. a razreda,

Digital Empathy Gap

Digital Empathy Gap

Radionica Digital Empathy Gap bila je posvećena razvoju digitalne empatije, odgovorne komunikacije i medijske pismenosti. Učenici su istraživali kako se komunikacija mijenja u digitalnom okruženju te zbog čega je empatija često slabije izražena u online komunikaciji nego u neposrednim međuljudskim odnosima. Analizirali su utjecaj anonimnosti, izostanka neverbalne komunikacije i društvenih mreža na način izražavanja te raspravljali o emocionalnim posljedicama neprimjerenih komentara i govora mržnje na internetu. Kroz analizu objava na društvenim mrežama učili su prepoznavati dezinformacije, emocionalnu manipulaciju i nepouzdane izvore informacija, dok su kroz igre uloga iskusili različite perspektive sudionika digitalne komunikacije. Završni dio radionice bio je posvećen promišljanju o važnosti odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru te osobnom preuzimanju odgovornosti za stvaranje sigurnijeg, tolerantnijeg i uključivijeg online okruženja. Sudjelovali su učenici 2.a razreda.

Sudjelovanjem u kampanji učenici su razvijali kompetencije koje su danas ključne za obrazovanje, zapošljavanje i aktivno građanstvo: digitalnu pismenost, financijsku odgovornost, kritičko mišljenje, kreativnost, komunikacijske vještine, timski rad i odgovorno korištenje digitalnih tehnologija.

Za uspješnu organizaciju i provedbu aktivnosti profesorica Nada Ratković i Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj primili su međunarodne certifikate organizacije ALL DIGITAL, čime je potvrđeno aktivno sudjelovanje škole u jednoj od najznačajnijih europskih inicijativa za razvoj digitalnih kompetencija, digitalne uključenosti i cjeloživotnog učenja.
Digitalne vještine nisu samo tehnološke kompetencije – one su temelj sigurnog, odgovornog i uspješnog života u digitalnom društvu.

Autorica: Nada Ratković, prof. savjetnik

Objava rezultata istraživanja : „Financijsko opismenjavanje: AI + novac“

Koliko su mladi financijski pismeni? Koriste li umjetnu inteligenciju za upravljanje osobnim financijama? Koliko vjeruju digitalnim financijskim alatima i jesu li spremni za izazove digitalnog gospodarstva?

Na ova i brojna druga pitanja odgovore je ponudilo nacionalno istraživanje „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“, provedeno tijekom travnja 2026. godine među učenicima strukovnih škola iz Republike Hrvatske.

Istraživanje je provedeno u okviru istoimenog nacionalnog projekta s ciljem ispitivanja razine financijske pismenosti, financijskih navika te stavova učenika o primjeni umjetne inteligencije u području osobnih financija. U istraživanju je sudjelovalo 220 učenika različitih strukovnih škola koji su anonimno odgovorili na dvadeset pitanja o upravljanju novcem, digitalnim financijama, mobilnom bankarstvu i umjetnoj inteligenciji.

Objava rezultata istraživanja-Financijsko opismenjavanje-AI+novac.pdf

Rezultati istraživanja pokazali su da učenici posjeduju dobro osnovno financijsko znanje. Čak 80 % ispitanika pravilno je prepoznalo pojam budžetiranja kao planiranja prihoda i rashoda, što potvrđuje da razumiju temeljne financijske pojmove. Međutim, istraživanje je istodobno pokazalo kako teorijsko znanje nije uvijek praćeno odgovarajućim financijskim navikama. Gotovo 39 % učenika priznalo je da nikada ne prati vlastite troškove, dok samo 21 % redovito planira osobni budžet, što ukazuje na potrebu za većim naglaskom na praktičnim financijskim vještinama.

Poseban dio istraživanja odnosio se na umjetnu inteligenciju i njezinu primjenu u financijama. Više od dvije trećine učenika upoznato je s mogućnostima primjene umjetne inteligencije u bankarstvu i financijskom planiranju, dok 38 % učenika već koristi različite digitalne ili AI alate za upravljanje osobnim financijama. Istodobno dio učenika smatra da još uvijek nema dovoljno znanja o sigurnom i odgovornom korištenju takvih tehnologija, što potvrđuje potrebu za dodatnim obrazovanjem u području digitalnih financija.

Istraživanje je pokazalo i da 58 % učenika redovito koristi mobilno bankarstvo, dok čak 89 % ispitanika smatra da bi financijska pismenost trebala imati znatno važnije mjesto u školskom obrazovanju. Učenici su posebno istaknuli želju za većim brojem radionica i praktičnih aktivnosti o planiranju osobnog budžeta, štednji, odgovornom trošenju novca, digitalnim financijama i primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom životu.

Osim statističkih podataka, učenici su podijelili i svoja razmišljanja. Mnogi smatraju kako bi financijska pismenost trebala biti obvezan dio obrazovanja jer će im stečena znanja pomoći u donošenju odgovornih financijskih odluka tijekom cijelog života. Posebno ih zanimaju teme poput upravljanja osobnim budžetom, ulaganja, digitalnog bankarstva i zaštite od internetskih financijskih prijevara.

Dobiveni rezultati potvrđuju da mladi prepoznaju važnost financijske pismenosti te pokazuju velik interes za stjecanje novih znanja i vještina. Istodobno istraživanje ukazuje na potrebu sustavnijeg uključivanja sadržaja financijske pismenosti i umjetne inteligencije u nastavne programe kako bi učenici bili što bolje pripremljeni za izazove digitalnog gospodarstva i odgovorno upravljanje vlastitim financijama.

Povratne informacije učenika (iz ankete)

Uz kvantitativni dio istraživanja učenici su imali priliku iznijeti i vlastita razmišljanja o financijskoj pismenosti i primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom upravljanju novcem. Njihovi odgovori pokazuju da mladi prepoznaju važnost financijskog obrazovanja te žele steći praktična znanja koja će im koristiti u svakodnevnom životu.

Najčešće istaknuti komentari učenika bili su:

• „Volio/voljela bih da u školi više učimo kako planirati osobni budžet i odgovorno upravljati novcem.“
• „Tek sam kroz ovo istraživanje saznao da postoje aplikacije koje mogu pomoći u praćenju troškova i štednji.“
• „Mislim da bi financijska pismenost trebala biti obvezan dio obrazovanja jer ćemo se svi jednog dana samostalno brinuti o svojim financijama.“
• „Umjetna inteligencija može biti korisna, ali važno je znati kada joj vjerovati, a kada odluku donijeti samostalno.“
• „Volio bih naučiti više o investiranju, štednji i digitalnim financijama jer će nam to trebati u budućnosti.“

Komentari učenika potvrđuju rezultate statističke analize i pokazuju da postoji izražen interes za praktične sadržaje povezane s osobnim financijama, digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.

Preporuke

Na temelju dobivenih rezultata mogu se izdvojiti preporuke koje bi pridonijele razvoju financijske pismenosti učenika i njihovoj boljoj pripremljenosti za život u digitalnom društvu.

Prije svega, preporučuje se sustavnije uključivanje sadržaja financijske pismenosti u nastavne programe srednjih strukovnih škola, pri čemu bi naglasak trebao biti na praktičnoj primjeni znanja kroz izradu osobnog budžeta, planiranje štednje, upravljanje prihodima i rashodima te odgovorno donošenje financijskih odluka.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti upoznavanju učenika s mogućnostima koje pruža umjetna inteligencija u području financija. Edukacije bi trebale obuhvatiti korištenje AI financijskih pomoćnika, digitalnih aplikacija za upravljanje osobnim financijama, prepoznavanje internetskih prijevara te zaštitu osobnih i financijskih podataka.

Preporučuje se i intenzivnija suradnja škola s bankama, fintech tvrtkama, Hrvatskom narodnom bankom i drugim institucijama koje mogu učenicima približiti suvremene financijske tehnologije kroz radionice, predavanja i praktične primjere.

Važno je poticati učenike na razvoj odgovornih financijskih navika kroz projektne aktivnosti, simulacije upravljanja osobnim budžetom, istraživačke zadatke i korištenje digitalnih alata koji omogućuju praćenje osobne potrošnje i planiranje financijskih ciljeva.

Kontinuirano praćenje razine financijske pismenosti učenika omogućilo bi vrednovanje učinkovitosti nastavnih aktivnosti te daljnje unapređenje obrazovnih programa u skladu s potrebama mladih i razvojem digitalnog gospodarstva.

Sažeti rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja provedenog na uzorku od 220 učenika pokazuju da većina učenika posjeduje osnovna znanja iz područja osobnih financija. Čak 80 % učenika pravilno razumije pojam budžetiranja, što potvrđuje da su temeljni financijski pojmovi učenicima poznati. Međutim, istraživanje je istodobno pokazalo kako financijske navike još uvijek nisu dovoljno razvijene. Gotovo 39 % učenika nikada ne prati vlastite troškove, dok svega 21 % redovito planira i vodi osobni budžet.

Kada je riječ o digitalnim financijama, istraživanje pokazuje kako 66 % učenika poznaje mogućnosti primjene umjetne inteligencije u financijskom sektoru, ali samo 38 % koristi digitalne ili AI alate za upravljanje osobnim financijama. Mobilno bankarstvo redovito koristi 58 % učenika, što potvrđuje da digitalne financijske usluge postaju sastavni dio svakodnevnog života mladih.

Posebno je značajan podatak da čak 89 % učenika smatra kako financijska pismenost treba biti znatno zastupljenija u nastavnim programima srednjih škola. Istodobno 83 % učenika pokazuje interes za dodatne radionice i edukacije iz područja financija, digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.

Dobiveni rezultati potvrđuju da mladi prepoznaju važnost financijske pismenosti te pokazuju spremnost za stjecanje novih znanja i vještina koje će im omogućiti odgovorno upravljanje osobnim financijama u digitalnom društvu.

Zaključak

Provedeno istraživanje pokazalo je da učenici strukovnih škola posjeduju zadovoljavajuću razinu osnovnog financijskog znanja, ali da postoji potreba za daljnjim razvojem praktičnih financijskih kompetencija. Iako većina učenika razumije temeljne financijske pojmove, svakodnevne navike poput planiranja osobnog budžeta, praćenja troškova i odgovornog upravljanja novcem još uvijek nisu dovoljno razvijene.

Rezultati istraživanja također potvrđuju da umjetna inteligencija postupno postaje dio financijskog okruženja mladih. Učenici prepoznaju njezine prednosti i mogućnosti primjene, ali istodobno naglašavaju potrebu za dodatnim obrazovanjem kako bi digitalne financijske alate koristili sigurno, odgovorno i učinkovito.

Posebno ohrabruje činjenica da učenici pokazuju velik interes za dodatno financijsko obrazovanje te smatraju da bi financijska pismenost trebala imati znatno važnije mjesto u školskom kurikulumu. Dobiveni rezultati predstavljaju vrijedan pokazatelj obrazovnim ustanovama i donositeljima obrazovnih politika da je potrebno dodatno jačati sadržaje koji povezuju financijsku pismenost, digitalne kompetencije i umjetnu inteligenciju.

Projekt „Financijsko opismenjavanje – AI + novac“ još je jednom potvrdio kako financijska pismenost predstavlja jednu od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Razvijanjem financijskih, digitalnih i poduzetničkih kompetencija učenici postaju odgovorniji potrošači, sigurniji korisnici digitalnih financijskih usluga i spremniji donositi promišljene financijske odluke u svijetu koji se ubrzano mijenja pod utjecajem novih tehnologija.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Provedba aktivnosti u sklopu Scientix STEM Discovery Campaign 2026

Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića Sinj sudjelovala je u međunarodnoj inicijativi Scientix STEM Discovery Campaign 2026, koja se provodila od 1. veljače do 30. travnja 2026. godine u organizaciji Scientixa i NBS Academy projekta. Kampanja okuplja škole, sveučilišta, organizacije, nastavnike i učenike iz Europe i šire s ciljem promocije znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te razvoja interesa za STEM karijere i obrazovanje budućnosti.

U provedbi aktivnosti sudjelovali su učenici razrednih odjela 1.b, 2.a, 3.a, 3.m i 4.m. Voditelji svih aktivnosti su Nada Ratković, prof. savjetnik, a aktivnosti su provedene u prostorima škole u Sinju. U svakoj pojedinoj aktivnosti sudjelovalo je 50 učenika, što potvrđuje velik interes učenika za suvremene STEM sadržaje i interdisciplinarni pristup učenju.

Opis sudjelovanja škole u kampanji

U okviru kampanje škola je organizirala i provela četiri tematske aktivnosti koje su povezivale STEM sadržaje s aktualnim društvenim, gospodarskim i okolišnim izazovima. Teme radionica obuhvatile su umjetnu inteligenciju u financijama, održivo gospodarstvo, sigurnost hrane i klimatske promjene te zelenu energiju i poduzetništvo.

Sve aktivnosti osmišljene su kao suvremeni modeli učenja kroz istraživanje, timski rad, praktične zadatke, analizu podataka, digitalne alate i razvoj inovativnih rješenja. Učenici su aktivno sudjelovali u svim fazama rada te pokazali visoku razinu motivacije, kreativnosti i interesa.

1. Algorithms That Decide: AI in Credit and Personal Finance

U ovoj aktivnosti učenici su upoznali primjenu umjetne inteligencije u bankarskom sustavu, procjeni kreditne sposobnosti i upravljanju osobnim financijama. Analizirali su način rada algoritama, kreditnog bodovanja i automatiziranog donošenja odluka. Kroz rad u Pythonu izrađivali su modele otplate kredita i simulirali utjecaj kamata, rokova otplate i visine rata.

Aktivnost je bila snažno povezana s ekonomskom skupinom predmeta jer su učenici primjenjivali znanja iz financijske matematike, statistike, osobnih financija i osnova bankarskog poslovanja. Razvijali su sposobnost donošenja racionalnih financijskih odluka te kritički promišljali o etici primjene umjetne inteligencije u gospodarstvu.

2. Investing in a Nature-Positive Economy: STEM Solutions for a Sustainable Future

Ova radionica bila je usmjerena na razumijevanje koncepta gospodarstva koje aktivno pridonosi obnovi prirode i održivom razvoju. Učenici su istraživali kako STEM područja doprinose razvoju obnovljivih izvora energije, zelene infrastrukture, kružnog gospodarstva i odgovornih ulaganja.

Kroz timski rad razvijali su ideje održivih poduzeća, ekoloških investicija i inovativnih proizvoda koji istovremeno stvaraju ekonomsku i društvenu vrijednost. Aktivnost je bila povezana s poduzetništvom, ekonomikom poduzeća, marketingom i upravljanjem projektima jer su učenici analizirali tržišne potrebe, mogućnosti ulaganja i održivost poslovnih modela.

3. Food for the future: STEM Solutions for Food Security and Climate Action

U ovoj aktivnosti učenici su istraživali povezanost sigurnosti hrane, zdrave prehrane, klimatskih promjena i održive potrošnje. Analizirali su nutritivne vrijednosti proizvoda, deklaracije hrane, navike potrošača te utjecaj transporta hrane na okoliš.

Kroz statističku obradu podataka izrađivali su ankete, tablice i grafikone te donosili zaključke na temelju prikupljenih rezultata. Osmišljavali su marketinške kampanje za lokalne proizvode, prijedloge održivih školskih obroka i načine smanjenja otpada hrane.

Aktivnost je bila izravno povezana sa statistikom, marketingom, ekonomijom održive potrošnje i poduzetništvom, jer su učenici promišljali kako odgovorno ponašanje potrošača utječe na tržište i okoliš.

4. Green Energy, STEM and Entrepreneurship

Učenici su kroz ovu aktivnost upoznali solarne sustave, energiju vjetra, biomasu, hidroenergiju i geotermalne izvore te njihovu važnost za smanjenje onečišćenja i energetsku neovisnost.

Kroz praktične zadatke izrađivali su modele pametnih kuća, mini solarnih sustava, energetskih rješenja i prototipova za uštedu energije. U poduzetničkom dijelu radionice razvijali su poslovne ideje temeljene na zelenim tehnologijama, procjenjivali ciljne skupine kupaca, promotivne strategije i tržišni potencijal proizvoda.

Aktivnost je snažno povezala STEM kompetencije s poduzetništvom, marketingom, ekonomikom poslovanja i razvojem startup ideja..

Povezanost s ekonomskom skupinom predmeta

Sve provedene aktivnosti uspješno su povezale STEM područja s ekonomskom skupinom predmeta poput statistike, poduzetništva, marketinga, financijske pismenosti, gospodarstva i ekonomike poduzeća.

Učenici su kroz praktične zadatke:

• prikupljali, obrađivali i interpretirali podatke
• izrađivali grafikone, ankete i analize tržišta
• razvijali poslovne ideje i inovativne proizvode
• procjenjivali troškove, koristi i isplativost ulaganja
• osmišljavali promotivne kampanje i strategije plasmana
• razumjeli povezanost tehnologije, tržišta rada i održivog razvoja

Ostvareni rezultati

Sudjelovanjem u kampanji učenici su:

• povećali interes za STEM područja i nove tehnologije
• unaprijedili digitalne i analitičke kompetencije
• razvili poduzetnički način razmišljanja
• usvojili znanja iz statistike i interpretacije podataka
• jačali financijsku pismenost i razumijevanje tržišta
• razvili kreativnost, suradnju i komunikaciju
• osvijestili važnost održivosti i društvene odgovornosti

Zaključak

Scientix STEM Discovery Campaign 2026 bila je iznimno vrijedna prilika za učenike i nastavnika škole. Četiri provedene aktivnosti uspješno su povezale STEM obrazovanje s ekonomijom, statistikom, poduzetništvom i marketingom te pokazale kako interdisciplinarni pristup obrazovanju najbolje priprema učenike za izazove budućnosti.

Kroz istraživanje, praktičan rad i timsku suradnju učenici su stekli znanja i vještine potrebne za nastavak obrazovanja, tržište rada i aktivno sudjelovanje u razvoju održivog i inovativnog društva.

Ponosni što smo dio kampanje.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Poziv na sudjelovanje na Hrvatskoj ekonomskoj olimpijadi 2026

Natjecanje će se održati 5. lipnja 2026. godine, a rok za prijavu timova je 20. svibnja 2026. godine.

Od ideje – Do zaštite – Do uspjeha–Svjetski dan intelektualnog vlasništva 2026

Primjer dobre prakse inovativnih metoda poučavanja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva učenici 2.a zanimanja ekonomist u sklopu nastavnog predmeta Poduzetništvo, sudjelovali su u aktivnosti „Od ideje – Do zaštite – Do uspjeha“, kojom je zaokružen njihov cjelogodišnji rad na razvoju vlastitih poslovnih i inovativnih ideja. Obilježavanje ovog dana bilo je usmjereno na podizanje svijesti o važnosti zaštite ideja, kreativnosti i inovacija u suvremenom društvu.

Tijekom nastavne godine učenici su kroz kontinuirani rad osmišljavali, razvijali i unapređivali svoje ideje, prilagođavajući ih potrebama tržišta i korisnika. U sklopu aktivnosti radili su u skupinama, gdje su definirali svrhu svojih proizvoda ili usluga, ciljanu skupinu te njihove prednosti u odnosu na postojeća rješenja. Kroz istraživanje i timski rad razvijali su poduzetničke i kreativne kompetencije.

Poseban naglasak tijekom obilježavanja stavljen je na zaštitu intelektualnog vlasništva, pa su učenici učili kako svoju ideju mogu zaštititi kroz patent, žig ili autorsko pravo. Time su razvijali svijest o vrijednosti vlastitih ideja i važnosti njihove pravne zaštite.

U završnom dijelu aktivnosti učenici su prezentirali svoje projekte, osmislili naziv proizvoda, logotip i slogan te obrazložili odabrani način zaštite. Na taj su način povezali teorijska znanja s praktičnim radom i stvarnim primjerima.

Ovakav pristup omogućio je učenicima dublje razumijevanje procesa razvoja ideje – od početne zamisli do njezine realizacije i zaštite. Time su razvijali poduzetničke kompetencije, kreativno razmišljanje te svijest o važnosti intelektualnog vlasništva u suvremenom društvu.

https://padlet.com/nada_ratkovic1/od-ideje-do-zastite-do-uspjeha-pnka9hexldrjr7qm

“Dobra ideja vrijedi – ali zaštićena ideja vrijedi još više!”

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Festival znanosti “Energija” 2026 – Obnovljiva energija u poslovanju

U sklopu Festivala znanosti 2026. održana je radionica Obnovljiva energija u poslovanju, pod vodstvom Suzane Mikulić, prof. izvrsne savjetnice, i Nade Ratković, prof. savjetnice. Aktivnost je provedena 23. travnja 2026. godine u Ekonomskoj i upravnoj školi Split i u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića u Sinju.

Radionica je organizirana kao primjer uspješne međuškolske i međusektorske suradnje učenika i nastavnika dviju škola. U aktivnosti su sudjelovali učenici prvih razreda zanimanja Referent za ekonomiju i Komercijalist, koji su zajednički radili u sklopu modularne nastave iz modula Uvod u poduzetništvo i Informacijsko-komunikacijske tehnologije. Na taj su način povezani sadržaji ekonomskog obrazovanja, poduzetništva, digitalnih kompetencija i održivog razvoja.

Cilj aktivnosti bio je razvijanje digitalnih i poduzetničkih kompetencija učenika te njihovo upoznavanje s mogućnostima primjene obnovljivih izvora energije u poslovanju. Poseban naglasak stavljen je na jačanje svijesti o važnosti održivog razvoja, energetske učinkovitosti, racionalnog korištenja resursa i odgovornog odnosa prema okolišu. Učenici su kroz radionicu potaknuti na promišljanje o ulozi novih tehnologija u razvoju suvremenog gospodarstva i lokalne zajednice.

Na početku radionice učenici su kroz multimedijsku prezentaciju upoznati s aktualnim trendovima obnovljive energije u Hrvatskoj i Europskoj uniji te s primjerima njihove primjene u poslovnom sektoru. Time je stvoren teorijski okvir za daljnji istraživački rad i razumijevanje važnosti zelene tranzicije u suvremenom gospodarstvu.

Središnji dio aktivnosti činilo je provođenje istraživačkog zadatka u kojem su učenici izrađivali prezentaciju ili infografiku o poduzeću ili ustanovi koja koristi obnovljive izvore energije. Pritom su proučavali različite oblike obnovljive energije, kao što su sunčeva energija, energija vjetra, hidroenergija, biomasa i dizalice topline, te analizirali način rada pojedinih sustava, njihove prednosti i nedostatke, početne troškove ulaganja, mogućnosti financiranja te isplativost primjene u poslovnim subjektima različitih djelatnosti.

U svojim radovima trebali su prikazati koje izvore energije koristi odabrani subjekt, razloge korištenja obnovljivih izvora, financijske i ekološke koristi te poslovne odluke koje proizlaze iz prikupljenih podataka. Posebna pozornost usmjerena je na primjere dobre prakse iz Splitsko-dalmatinske županije i lokalne zajednice, čime je tema dodatno približena učenicima i povezana sa stvarnim okruženjem u kojem žive.

Tijekom rada učenici su prikupljali, obrađivali i uspoređivali podatke iz različitih relevantnih izvora. Dobivene rezultate prikazivali su tablično i grafički te su izrađivali prezentacije i infografike koristeći digitalne alate. Na taj su način razvijali vještine pretraživanja i vrednovanja informacija, digitalne pismenosti, analitičkog razmišljanja te vizualnog predstavljanja podataka. Istodobno su učili kako na temelju dostupnih informacija donositi argumentirane zaključke i poslovne odluke povezane s ulaganjima u zelenu energiju. Kroz cijelu aktivnost uspješno su povezani teorijski sadržaji s praktičnom primjenom stečenih znanja te su ostvareni planirani odgojno-obrazovni ishodi modula.

Završni radovi učenika postavljeni su na digitalnu ploču (Padlet), čime je omogućena razmjena ideja, prikaz rezultata rada i dodatno vrednovanje učeničkih postignuća.

https://padlet.com/suzanamikulic2026/festival-znanosti-obnovljiva-energija-u-poslovanju-gidj92tmkpf2jehg

Učenički uradci

Radionica je protekla u vrlo poticajnom i suradničkom ozračju, uz velik interes učenika i aktivno sudjelovanje svih sudionika. Učenici su pokazali visoku razinu motiviranosti, kreativnosti i samostalnosti u radu, kao i spremnost na timsku suradnju i razmjenu ideja. Posebno su iskazali razumijevanje važnosti obnovljivih izvora energije za budućnost gospodarstva, jačanje energetske neovisnosti te očuvanje okoliša. Učenici iz Splita su izrađivali infografike, a učenici iz Sinja prezentaciju.

Sudjelovanjem u ovoj aktivnosti učenici su proširili i povezali znanja iz ekonomije, poduzetništva, ekologije i digitalnih tehnologija. Stekli su nova saznanja o održivom gospodarstvu, energetskoj tranziciji i primjeni digitalnih alata u analizi poslovnih podataka, a istodobno su razvijali odgovoran odnos prema okolišu, poduzetnički način razmišljanja te svijest o važnosti održivog poslovanja. Kroz praktične primjere i istraživački rad razvijene su kompetencije važne za buduće obrazovanje i tržište rada, osobito u području analitičkog promišljanja, digitalne pismenosti, timskog rada i rješavanja problema. Tema obnovljive energije prepoznata je kao iznimno aktualna i korisna za razumijevanje budućih gospodarskih trendova.

Provedena radionica pokazala je kako se interdisciplinarnim pristupom, suradnjom škola i povezivanjem nastavnih sadržaja mogu uspješno obrađivati aktualne teme od velikog društvenog i gospodarskog značaja. Ujedno je potvrdila važnost Festivala znanosti kao platforme za promicanje znanja, inovativnosti i cjeloživotnog učenja među mladima. Aktivnost je ujedno pokazala kako obnovljivi izvori energije više nisu samo ekološka alternativa, nego i važan čimbenik konkurentnosti, održivosti i dugoročne profitabilnosti poslovanja.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik

Objava rezultata istraživanja: MEDIJSKA PISMENOST : “Ispitivanje stavova i mišljenja srednjoškolaca”

Istraživanje je provedeno tijekom 2026. godine među učenicima Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića, s ciljem ispitivanja njihove razine medijske pismenosti, navika korištenja medija te stavova o utjecaju digitalnih sadržaja na svakodnevni život. U istraživanju je sudjelovalo 120 učenika različitih razreda i obrazovnih programa, čime je osigurana reprezentativnost uzorka za analizu stavova i mišljenja srednjoškolske populacije.

Kao instrument istraživanja korišten je online anketni upitnik izrađen u digitalnom obliku. Upitnik je sadržavao 26 pitanja zatvorenog tipa, pri čemu su ispitanici birali jedan ili više ponuđenih odgovora, ovisno o vrsti pitanja.

Objava rezultata istraživanja -MEDIJSKA PISMENOST-Istraživanje stavova i mišljanja srednjoškolaca.pdf

Rezltati istraživanja 2026 -Medijska pismenost Istraživanje stavova i mišljenja.pdf

Rezultati istraživanja pokazali su da učenici svakodnevno intenzivno koriste digitalne uređaje i internet te da društvene mreže predstavljaju njihov dominantan izvor informiranja. Dobiveni rezultati potvrđuju kako su učenici svjesni prisutnosti dezinformacija i lažnih vijesti u medijskom prostoru. Velika većina ispitanika smatra da je redovito izložena netočnim ili manipulativnim informacijama, što ukazuje na potrebu daljnjeg razvoja vještina kritičkog vrednovanja sadržaja i provjere izvora informacija. Istodobno, značajan broj učenika navodi da im je teško procijeniti vjerodostojnost pojedinih informacija, što dodatno potvrđuje važnost sustavne edukacije o medijskoj pismenosti.

Istraživanje je također pokazalo da učenici prepoznaju utjecaj influencera, prikrivenog oglašavanja i stereotipa u medijima. Većina ispitanika svjesna je da medijski sadržaji mogu utjecati na stavove, vrijednosti i ponašanja pojedinaca te da mediji imaju značajnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja. Takvi rezultati ukazuju na razvijenu svijest učenika o društvenoj ulozi medija, ali i na potrebu dodatnog osnaživanja njihove sposobnosti analize i interpretacije medijskih poruka.

Posebno je važno istaknuti da učenici školu prepoznaju kao jedan od najvažnijih izvora znanja o medijskoj pismenosti. Ovakav rezultat potvrđuje važnu ulogu obrazovnog sustava u razvoju kompetencija potrebnih za sigurno, odgovorno i kritičko korištenje medija. Kroz nastavne sadržaje, projekte, radionice i istraživačke aktivnosti učenicima je potrebno omogućiti stjecanje znanja i vještina koje će im pomoći u snalaženju u složenom medijskom okruženju.

Može se zaključiti da srednjoškolci pokazuju relativno dobru razinu medijske osviještenosti, ali istodobno postoji prostor za dodatno unapređenje njihovih kompetencija, osobito u području kritičkog vrednovanja informacija, prepoznavanja manipulativnih sadržaja i odgovornog korištenja digitalnih medija. Razvoj medijske pismenosti treba promatrati kao trajni obrazovni proces koji doprinosi stvaranju informiranih, odgovornih i aktivnih građana.

Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik