Projekt Coding for Climate 2025./2026. (završna faza)
Projekt Coding for Climate 2025./2026. (završna faza)
„Climate in Our Hands – Combating Climate Change Together“
Međunarodni projekt Coding for Climate proveden je tijekom školske godine 2025./2026. s učenicima 3.a razreda, zanimanje ekonomist, s ciljem razvoja digitalnih kompetencija, računalnog razmišljanja, programiranja i svijesti o klimatskim promjenama kroz interdisciplinarni pristup učenju.
Projekt je okupio učenike iz više od stotinu zemalja svijeta koji su zajednički istraživali mogućnosti primjene digitalnih tehnologija u rješavanju globalnih ekoloških izazova. Kroz međunarodnu suradnju učenici su razvijali kreativnost, kritičko mišljenje, sposobnost rješavanja problema te odgovornost prema okolišu, istodobno stječući iskustvo rada u globalnoj obrazovnoj zajednici.
Projektne aktivnosti odvijale su se kroz nekoliko faza. U uvodnom dijelu učenici su upoznali ciljeve projekta, analizirali aktualne klimatske izazove te odabrali problem kojim će se baviti. Istraživali su uzroke klimatskih promjena, posljedice povećanih emisija stakleničkih plinova te mogućnosti smanjenja ugljičnog otiska primjenom suvremenih tehnologija.
Središnji dio projekta bio je razvoj vlastitog rješenja pod nazivom „Climate in Our Hands – Combating Climate Change Together“, kojim su učenici pokazali kako se programiranje može koristiti kao alat za podizanje svijesti o klimatskim promjenama i donošenje održivijih svakodnevnih odluka.
Kao praktični dio projekta izrađen je Python kalkulator emisija ugljikova dioksida (CO₂). Učenici su programirali aplikaciju koja omogućuje procjenu emisija nastalih različitim svakodnevnim aktivnostima, poput korištenja automobila, putovanja zrakoplovom i prehrambenih navika. Program izračunava ukupni ugljični otisak na temelju korisničkih podataka te pomaže razumjeti kako male promjene u svakodnevnom ponašanju mogu značajno smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Osim razvoja aplikacije, učenici su koristili Python biblioteku Matplotlib za grafički prikaz dobivenih rezultata. Vizualizacijom podataka analizirali su doprinos pojedinih aktivnosti ukupnim emisijama CO₂ te uspoređivali različite scenarije održivijeg načina života.
Projekt je uključivao i radionicu pod nazivom „Borba protiv klimatskih promjena korištenjem tehnologije: Praktična radionica s Pythonom“, tijekom koje su učenici:
- upoznali uzroke i posljedice klimatskih promjena,
- istraživali ulogu tehnologije u zaštiti okoliša,
- programirali vlastiti kalkulator emisija CO₂,
- analizirali i vizualizirali podatke,
- razvijali prijedloge za smanjenje osobnog ugljičnog otiska,
- izrađivali vlastite akcijske planove za odgovornije ponašanje prema okolišu.
Posebna vrijednost projekta bila je međunarodna suradnja s učenicima iz cijelog svijeta kroz razmjenu ideja, rješenja i primjera dobre prakse. Time su učenici razvijali interkulturalne kompetencije, digitalnu komunikaciju i osjećaj pripadnosti globalnoj zajednici koja zajedničkim djelovanjem doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Rezultati projekta predstavljeni su na međunarodnoj platformi Coding for Climate, gdje su objavljena učenička rješenja i primjeri dobre prakse iz cijeloga svijeta. Projekt je proveden u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje, ističući važnost povezivanja obrazovanja, programiranja, digitalnih tehnologija i održivog razvoja u rješavanju globalnih klimatskih izazova.
Nakon uspješne predaje projektnog rješenja organizatori su učenicima i mentorici uputili službenu čestitku te dodijelili Coding for Climate 2026 Certificate of Achievement, međunarodno priznanje za uspješno sudjelovanje, kvalitetno izrađeno rješenje i aktivan doprinos globalnoj inicijativi usmjerenoj na razvoj inovativnih digitalnih rješenja za ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša. Dodijeljeni certifikat predstavlja potvrdu uspješnog završetka projektnog ciklusa te priznanje za predanost, kreativnost, timski rad i primjenu programiranja u rješavanju stvarnih društvenih i okolišnih izazova.
Sudjelovanjem u projektu učenici su značajno unaprijedili svoje digitalne, informatičke, matematičke, istraživačke i poduzetničke kompetencije. Razvijali su računalno razmišljanje, analitičke sposobnosti, kreativnost, komunikacijske i suradničke vještine te stekli vrijedno iskustvo u primjeni programskih alata za analizu podataka i razvoj digitalnih rješenja usmjerenih na održivi razvoj.
Projekt je još jednom potvrdio da suvremene digitalne tehnologije, kada se primjenjuju odgovorno, kreativno i s jasno definiranim društvenim ciljem, mogu postati snažan alat za obrazovanje, inovacije i aktivno građanstvo. Istodobno je pokazao kako učenici svojim znanjem, odgovornošću i inovativnim idejama mogu biti ravnopravni sudionici međunarodne zajednice koja zajedničkim djelovanjem doprinosi očuvanju okoliša i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Sudjelovanje u projektu predstavljalo je vrijedno iskustvo koje je učenicima omogućilo povezivanje teorijskih znanja s praktičnom primjenom tehnologije te ih dodatno osnažilo za aktivno sudjelovanje u izgradnji održivije i odgovornije budućnosti.
https://padlet.com/nada_ratkovic1/coding-for-climate-2025-2026-on6ivfhn2ekmiunh
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Od ideje – Do zaštite – Do uspjeha
Od ideje – Do zaštite – Do uspjeha–Svjetski dan intelektualnog vlasništva 2026
Primjer dobre prakse inovativnih metoda poučavanja
Povodom obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva učenici 2.a zanimanja ekonomist u sklopu nastavnog predmeta Poduzetništvo, sudjelovali su u aktivnosti „Od ideje – Do zaštite – Do uspjeha“, kojom je zaokružen njihov cjelogodišnji rad na razvoju vlastitih poslovnih i inovativnih ideja. Obilježavanje ovog dana bilo je usmjereno na podizanje svijesti o važnosti zaštite ideja, kreativnosti i inovacija u suvremenom društvu.
Tijekom nastavne godine učenici su kroz kontinuirani rad osmišljavali, razvijali i unapređivali svoje ideje, prilagođavajući ih potrebama tržišta i korisnika. U sklopu aktivnosti radili su u skupinama, gdje su definirali svrhu svojih proizvoda ili usluga, ciljanu skupinu te njihove prednosti u odnosu na postojeća rješenja. Kroz istraživanje i timski rad razvijali su poduzetničke i kreativne kompetencije.
Poseban naglasak tijekom obilježavanja stavljen je na zaštitu intelektualnog vlasništva, pa su učenici učili kako svoju ideju mogu zaštititi kroz patent, žig ili autorsko pravo. Time su razvijali svijest o vrijednosti vlastitih ideja i važnosti njihove pravne zaštite.
U završnom dijelu aktivnosti učenici su prezentirali svoje projekte, osmislili naziv proizvoda, logotip i slogan te obrazložili odabrani način zaštite. Na taj su način povezali teorijska znanja s praktičnim radom i stvarnim primjerima.
Ovakav pristup omogućio je učenicima dublje razumijevanje procesa razvoja ideje – od početne zamisli do njezine realizacije i zaštite. Time su razvijali poduzetničke kompetencije, kreativno razmišljanje te svijest o važnosti intelektualnog vlasništva u suvremenom društvu.
https://padlet.com/nada_ratkovic1/od-ideje-do-zastite-do-uspjeha-pnka9hexldrjr7qm
“Dobra ideja vrijedi – ali zaštićena ideja vrijedi još više!”
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Projekt Coding for Climate (3.faza)
Projekt Coding for Climate (3.faza)
Razvoj projektnog rješenja – Climate in Our Hands: Combating Climate Change Together
Središnji dio projekta bio je razvoj autorskog digitalnog rješenja „Climate in Our Hands – Combating Climate Change Together“, kojim su učenici pokazali kako se programiranje i digitalne tehnologije mogu primijeniti u rješavanju stvarnih društvenih i okolišnih izazova. Polazeći od globalnog problema klimatskih promjena, istraživali su povezanost svakodnevnih ljudskih aktivnosti i emisija stakleničkih plinova te promišljali na koji način tehnologija može pridonijeti odgovornijem i održivijem načinu života.
Projektni zadatak obuhvatio je cjelokupan proces razvoja digitalnog rješenja – od analize problema i prikupljanja podataka, preko planiranja funkcionalnosti aplikacije i izrade algoritma, do programiranja, testiranja i predstavljanja konačnog proizvoda. Na taj su način učenici povezali teorijska znanja iz informatike, matematike i ekologije s praktičnom primjenom programiranja u kontekstu održivog razvoja.
Kao rezultat projektnog rada razvijen je Python kalkulator emisija ugljikova dioksida (CO₂) koji omogućuje procjenu osobnog ugljičnog otiska na temelju različitih svakodnevnih aktivnosti. Program izračunava procijenjene emisije nastale korištenjem osobnog automobila, putovanjem zrakoplovom i prehrambenim navikama, pružajući korisnicima jasan uvid u utjecaj vlastitog načina života na okoliš. Analizom dobivenih rezultata učenici su uočili kako i naizgled male promjene u svakodnevnim navikama mogu dovesti do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova te pridonijeti očuvanju prirodnih resursa.
Kako bi rezultate učinili preglednijima i razumljivijima, učenici su primijenili Python biblioteku Matplotlib, kojom su izradili grafičke prikaze dobivenih podataka. Vizualizacijom emisija ugljikova dioksida uspoređivali su utjecaj različitih aktivnosti na okoliš, interpretirali rezultate te razvijali vještine analize podataka i donošenja zaključaka temeljenih na stvarnim pokazateljima.
Važan dio projekta bila je i radionica „Borba protiv klimatskih promjena korištenjem tehnologije – Praktična radionica s Pythonom“, tijekom koje su učenici produbili razumijevanje uzroka i posljedica klimatskih promjena te istraživali mogućnosti primjene suvremenih tehnologija u zaštiti okoliša. Kroz praktičan rad samostalno su programirali kalkulator emisija CO₂, analizirali i vizualizirali prikupljene podatke, raspravljali o načinima smanjenja osobnog ugljičnog otiska te izrađivali vlastite akcijske planove za odgovornije ponašanje prema okolišu. Radionica je uspješno povezala računalne znanosti, održivi razvoj i građanski odgoj te pokazala kako programiranje može biti snažan alat za razumijevanje globalnih problema i poticanje pozitivnih promjena.
Posebnu vrijednost projektu dala je međunarodna suradnja s učenicima iz brojnih zemalja svijeta. Kroz razmjenu ideja, iskustava i primjera dobre prakse učenici su razvijali interkulturalne kompetencije, digitalne komunikacijske vještine i osjećaj pripadnosti globalnoj zajednici koja zajedničkim djelovanjem doprinosi zaštiti okoliša. Sudjelovanje u projektu dodatno je osnažilo njihovu svijest o važnosti međunarodne suradnje, odgovornog korištenja tehnologije i aktivnog građanstva u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Festival znanosti “Energija” 2026 – Obnovljiva energija u poslovanju
Festival znanosti “Energija” 2026 – Obnovljiva energija u poslovanju
U sklopu Festivala znanosti 2026. održana je radionica Obnovljiva energija u poslovanju, pod vodstvom Suzane Mikulić, prof. izvrsne savjetnice, i Nade Ratković, prof. savjetnice. Aktivnost je provedena 23. travnja 2026. godine u Ekonomskoj i upravnoj školi Split i u Srednjoj strukovnoj školi bana Josipa Jelačića u Sinju.
Radionica je organizirana kao primjer uspješne međuškolske i međusektorske suradnje učenika i nastavnika dviju škola. U aktivnosti su sudjelovali učenici prvih razreda zanimanja Referent za ekonomiju i Komercijalist, koji su zajednički radili u sklopu modularne nastave iz modula Uvod u poduzetništvo i Informacijsko-komunikacijske tehnologije. Na taj su način povezani sadržaji ekonomskog obrazovanja, poduzetništva, digitalnih kompetencija i održivog razvoja.
Cilj aktivnosti bio je razvijanje digitalnih i poduzetničkih kompetencija učenika te njihovo upoznavanje s mogućnostima primjene obnovljivih izvora energije u poslovanju. Poseban naglasak stavljen je na jačanje svijesti o važnosti održivog razvoja, energetske učinkovitosti, racionalnog korištenja resursa i odgovornog odnosa prema okolišu. Učenici su kroz radionicu potaknuti na promišljanje o ulozi novih tehnologija u razvoju suvremenog gospodarstva i lokalne zajednice.
Na početku radionice učenici su kroz multimedijsku prezentaciju upoznati s aktualnim trendovima obnovljive energije u Hrvatskoj i Europskoj uniji te s primjerima njihove primjene u poslovnom sektoru. Time je stvoren teorijski okvir za daljnji istraživački rad i razumijevanje važnosti zelene tranzicije u suvremenom gospodarstvu.
Središnji dio aktivnosti činilo je provođenje istraživačkog zadatka u kojem su učenici izrađivali prezentaciju ili infografiku o poduzeću ili ustanovi koja koristi obnovljive izvore energije. Pritom su proučavali različite oblike obnovljive energije, kao što su sunčeva energija, energija vjetra, hidroenergija, biomasa i dizalice topline, te analizirali način rada pojedinih sustava, njihove prednosti i nedostatke, početne troškove ulaganja, mogućnosti financiranja te isplativost primjene u poslovnim subjektima različitih djelatnosti.
U svojim radovima trebali su prikazati koje izvore energije koristi odabrani subjekt, razloge korištenja obnovljivih izvora, financijske i ekološke koristi te poslovne odluke koje proizlaze iz prikupljenih podataka. Posebna pozornost usmjerena je na primjere dobre prakse iz Splitsko-dalmatinske županije i lokalne zajednice, čime je tema dodatno približena učenicima i povezana sa stvarnim okruženjem u kojem žive.
Tijekom rada učenici su prikupljali, obrađivali i uspoređivali podatke iz različitih relevantnih izvora. Dobivene rezultate prikazivali su tablično i grafički te su izrađivali prezentacije i infografike koristeći digitalne alate. Na taj su način razvijali vještine pretraživanja i vrednovanja informacija, digitalne pismenosti, analitičkog razmišljanja te vizualnog predstavljanja podataka. Istodobno su učili kako na temelju dostupnih informacija donositi argumentirane zaključke i poslovne odluke povezane s ulaganjima u zelenu energiju. Kroz cijelu aktivnost uspješno su povezani teorijski sadržaji s praktičnom primjenom stečenih znanja te su ostvareni planirani odgojno-obrazovni ishodi modula.
Završni radovi učenika postavljeni su na digitalnu ploču (Padlet), čime je omogućena razmjena ideja, prikaz rezultata rada i dodatno vrednovanje učeničkih postignuća.
Učenički uradci
Radionica je protekla u vrlo poticajnom i suradničkom ozračju, uz velik interes učenika i aktivno sudjelovanje svih sudionika. Učenici su pokazali visoku razinu motiviranosti, kreativnosti i samostalnosti u radu, kao i spremnost na timsku suradnju i razmjenu ideja. Posebno su iskazali razumijevanje važnosti obnovljivih izvora energije za budućnost gospodarstva, jačanje energetske neovisnosti te očuvanje okoliša. Učenici iz Splita su izrađivali infografike, a učenici iz Sinja prezentaciju.
Sudjelovanjem u ovoj aktivnosti učenici su proširili i povezali znanja iz ekonomije, poduzetništva, ekologije i digitalnih tehnologija. Stekli su nova saznanja o održivom gospodarstvu, energetskoj tranziciji i primjeni digitalnih alata u analizi poslovnih podataka, a istodobno su razvijali odgovoran odnos prema okolišu, poduzetnički način razmišljanja te svijest o važnosti održivog poslovanja. Kroz praktične primjere i istraživački rad razvijene su kompetencije važne za buduće obrazovanje i tržište rada, osobito u području analitičkog promišljanja, digitalne pismenosti, timskog rada i rješavanja problema. Tema obnovljive energije prepoznata je kao iznimno aktualna i korisna za razumijevanje budućih gospodarskih trendova.
Provedena radionica pokazala je kako se interdisciplinarnim pristupom, suradnjom škola i povezivanjem nastavnih sadržaja mogu uspješno obrađivati aktualne teme od velikog društvenog i gospodarskog značaja. Ujedno je potvrdila važnost Festivala znanosti kao platforme za promicanje znanja, inovativnosti i cjeloživotnog učenja među mladima. Aktivnost je ujedno pokazala kako obnovljivi izvori energije više nisu samo ekološka alternativa, nego i važan čimbenik konkurentnosti, održivosti i dugoročne profitabilnosti poslovanja.
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Projekt “Global Action Days (GAD)” 2026.
Projekt “Global Action Days (GAD)” 2026.
Tema: Sigurnost hrane i klimatske promjene
Učenici 1.b razreda zanimanja komercijalist u sklopu modula Uvod u Poduzetništvo te učenici 3.a razreda zanimanja ekonomist u sklopu nastavnog predmeta Statistika zajedno sa nastavnicom Nada Ratković, prof. savjetnik sudjelovali su u međunarodnoj kampanji Global Action Days 2026.
Riječ je o inicijativi Foundation for Environmental Education (FEE), usmjerenoj na podizanje svijesti o važnosti održive prehrane, sigurnosti hrane te utjecaja prehrambenih navika na klimatske promjene. Ovogodišnja kampanja posebno naglašava snažnu povezanost hrane, zdravlja ljudi i zdravlja planeta.
U razdoblju od 22. travnja do 6. svibnja 2026., u sklopu Global Action Days 2026, sudjelovale su škole, učenici i organizacije iz više od 150 zemalja, s ciljem usmjeravanja globalne pozornosti na ključnu vezu između klimatskih promjena i dostupnosti sigurne, hranjive i održive hrane.
Tijekom provedbe aktivnosti postavljeni su sljedeći ciljevi: razvijanje svijesti o važnosti zdrave i održive prehrane, upoznavanje sudionika s podrijetlom hrane i njezinim putem od proizvođača do potrošača, smanjenje bacanja hrane i poticanje odgovorne potrošnje, promicanje lokalnih i sezonskih namirnica, jačanje kreativnosti, timskog rada i aktivnog građanstva, povezivanje teme hrane sa zaštitom okoliša i klimatskim promjenama.
Provedene aktivnosti
U skladu s vodičem kampanje provedeno je pet tematskih aktivnosti:
Aktivnost 1: Palette of Plenty – Šareni tanjur zdravlja: Učenici su osmišljavali i pripremali obroke sastavljene od raznobojnog voća i povrća. Razgovaralo se o važnosti raznovrsne prehrane, vitaminima i nutritivnim vrijednostima hrane različitih boja.
Aktivnost 2: Legume Legends – Mahunarke kao hrana budućnosti : Kroz radionice i prezentacije predstavljene su mahunarke (grah, leća, slanutak, grašak) kao zdrava i ekološki prihvatljiva alternativa mesu. Učenici su pripremali recepte i istraživali njihove prednosti.
Aktivnost 3: Recipes with Roots – Recepti s tradicijom: Sudionici su prikupljali recepte iz svojih obitelji, razgovarali sa starijim članovima obitelji i predstavljali tradicionalna jela. Aktivnost je doprinijela očuvanju kulturne baštine i međugeneracijskom učenju.
Aktivnost 4: Mapping My Meal – Put hrane do tanjura: Analizirano je podrijetlo namirnica koje svakodnevno koristimo. Učenici su izrađivali mape kretanja hrane i razgovarali o emisijama CO₂ nastalim transportom hrane.
Aktivnost 5: Label it Right – Pravilno čitaj deklaracije: Učenici su učili kako pravilno čitati deklaracije na prehrambenim proizvodima, razumjeti sastav, nutritivne vrijednosti i podrijetlo proizvoda te donositi odgovorne odluke pri kupnji.
Metode rada:
Tijekom provedbe aktivnosti korištene su sljedeće metode rada:
- Istraživanje i prikupljanje informacija – učenici su samostalno ili uz pomoć mentora prikupljali podatke o hrani, zdravoj prehrani, podrijetlu namirnica i utjecaju prehrane na okoliš.
- Razgovor i rasprava o zadanim temama – kroz vođene razgovore učenici su iznosili svoja mišljenja, razmjenjivali ideje i razvijali svijest o važnosti održivih prehrambenih navika.
- Kreativno izražavanje kroz plakate, crteže i prezentacije – učenici su svoje spoznaje prikazivali na kreativan način izrađujući plakate, crteže, digitalne sadržaje i kratke prezentacije.
- Praktične aktivnosti i promatranje – kroz konkretne zadatke, pripremu jednostavnih obroka, promatranje deklaracija i analizu namirnica sudionici su stjecali iskustveno znanje.
- Fotografiranje i dokumentiranje provedenih aktivnosti – aktivnosti su bilježene fotografijama i zapisima radi praćenja rada, prezentacije rezultata i izrade završnog izvješća.
- Individualni i skupni rad – učenici su dio zadataka izvršavali samostalno, a dio u paru ili skupini, čime su razvijali odgovornost, suradnju i timski duh.
Povezanost s modulom Uvod u poduzetništvo
Projekt: Od ideje do tržišta: Poduzetništvo za sigurnost hrane i održivu klimu
Projekt je uspješno povezan s modulom Uvod u poduzetništvo,, u kojem su sudjelovali učenici 1.b razreda zanimanja komercijalist. Kroz provedene aktivnosti učenici su razvijali poduzetnički način razmišljanja, kreativnost, inicijativu i odgovornost prema društvu i okolišu. Tijekom projekta učenici su upoznali važnost lokalne proizvodnje hrane, odgovorne potrošnje i održivog poslovanja. Istraživali su kako proizvođači i trgovci mogu ponuditi kvalitetne, zdrave i ekološki prihvatljive proizvode te zadovoljiti potrebe potrošača.
Kroz timski rad učenici su osmišljavali ideje za promociju domaćih i sezonskih proizvoda, izradu reklamnih poruka, plakata i prezentacija te načine prodaje proizvoda koji pridonose zdravlju i zaštiti okoliša. Također su razvijali komunikacijske vještine, suradnju, planiranje i predstavljanje poslovnih ideja. Na taj način učenici su razvijali poduzetničke kompetencije, tržišno razmišljanje, odgovornost prema kupcima, inovativnost i svijest o važnosti održivog gospodarstva, što je važno za njihovo buduće zanimanje komercijalista.
Povezanost sa nastavnim predmetom Statistika
Istraživački projekt: Brojkama do rješenja: Statistika prehrambenih navika, sigurnosti hrane i klime
U projektu su sudjelovali učenici 3.a razreda zanimanja ekonomist u sklopu nastavnog predmeta Statistika gdje su stečena teorijska znanja primijenili kroz praktične i istraživačke aktivnosti. Tijekom aktivnosti učenici su prikupljali, razvrstavali i analizirali podatke o prehrambenim navikama, podrijetlu proizvoda, nutritivnim vrijednostima i stavovima sudionika o održivoj prehrani. Nakon prikupljanja podataka učenici su ih razvrstavali prema zadanim obilježjima, unosili u tablice te statistički obrađivali.
Dobivene rezultate prikazivali su pomoću tablica, stupčastih grafikona, kružnih dijagrama i linijskih prikaza, čime su lakše uspoređivali podatke i uočavali trendove. Analizom podataka donosili su zaključke, primjerice o najčešćim prehrambenim navikama učenika, zastupljenosti lokalnih proizvoda u prehrani te razini svijesti o klimatskim promjenama i sigurnosti hrane.
Na ovaj način učenici su razvijali statističku pismenost, sposobnost interpretacije podataka, kritičko mišljenje, digitalne kompetencije te primjenu statistike u svakodnevnom životu i budućem zanimanju ekonomista. Projekt je pokazao kako statistika ima važnu ulogu u razumijevanju društvenih i gospodarskih pojava te donošenju odgovornih odluka.
Rezultati učenika
Na temelju istraživanja utvrđeno je da 65% učenika redovito doručkuje, 72% učenika čita deklaracije proizvoda, dok 58% učenika često kupuje lokalne proizvode. Također, 80% učenika smatra da prehrambene navike utječu na zdravlje, a 68% učenika povezuje način prehrane s klimatskim promjenama. Učenici su zaključili da postoji dobra razina svijesti o zdravoj prehrani, ali i potreba za dodatnom edukacijom o smanjenju bacanja hrane i važnosti održive potrošnje.
Tablica 1. Rezultati ankete o prehrambenim navikama učenika
Tablica 2. Broj učenika (uzorak: 24 učenika)
Tablica 3. Zaključci istraživanja
Realizacija projekta
Realizacijom projekta postignuti su sljedeći rezultati: povećano znanje sudionika o zdravoj i održivoj prehrani, razvijena svijest o važnosti smanjenja otpada od hrane, veće razumijevanje povezanosti hrane i klimatskih promjena, unaprijeđene komunikacijske i timske vještine, povećan interes za lokalne proizvode i sezonsku hranu, aktivno uključivanje sudionika u globalnu ekološku kampanju.
Učenički uradci se nalaze na digitalnoj Padlet ploči:
Dojmovi učenika
Učenici su iskazali veliko zadovoljstvo provedenim aktivnostima, osobito praktičnim radionicama pripreme hrane, istraživanjem obiteljskih recepata te izradom kreativnih plakata. Poseban interes izazvale su teme zdrave prehrane te načini na koje pojedinac može doprinijeti zaštiti planeta kroz svakodnevne prehrambene izbore.
Za svoje sudjelovanje u projektu učenici su dobili certifikate kao priznanje za aktivan angažman i doprinos provedbi aktivnosti.
Sudjelovanjem u Global Action Days 2026 učenici su dodatno razvili svijest o važnosti održivog načina života te stekli korisna znanja i vještine koje mogu primjenjivati u svakodnevnom životu. Projekt je ujedno potaknuo njihovu odgovornost prema okolišu, ali i osnažio njihovu ulogu aktivnih i odgovornih građana.
Projekt Global Action Days 2026 uspješno je proveden. Aktivnosti su bile edukativne, kreativne i prilagođene dobi sudionika. Projekt je značajno doprinio razvoju ekološke svijesti te boljem razumijevanju važnosti sigurnosti hrane i održivog načina života.
Preporučuje se nastavak sličnih aktivnosti, uz uključivanje još većeg broja sudionika u budućim kampanjama, kako bi se dodatno osnažila svijest o odgovornom odnosu prema okolišu i zdravlju.
Ovakve aktivnosti važan su korak prema odgoju i obrazovanju mladih za održivu budućnost, a škola će i dalje poticati učenike na sudjelovanje u sličnim projektima i inicijativama.
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Istraživanje 2026. Medijska pismenost: Ispitivanje stavova i mišljenja srednjoškolaca
Objava rezultata istraživanja: MEDIJSKA PISMENOST : “Ispitivanje stavova i mišljenja srednjoškolaca”
Istraživanje je provedeno tijekom 2026. godine među učenicima Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića, s ciljem ispitivanja njihove razine medijske pismenosti, navika korištenja medija te stavova o utjecaju digitalnih sadržaja na svakodnevni život. U istraživanju je sudjelovalo 120 učenika različitih razreda i obrazovnih programa, čime je osigurana reprezentativnost uzorka za analizu stavova i mišljenja srednjoškolske populacije.
Kao instrument istraživanja korišten je online anketni upitnik izrađen u digitalnom obliku. Upitnik je sadržavao 26 pitanja zatvorenog tipa, pri čemu su ispitanici birali jedan ili više ponuđenih odgovora, ovisno o vrsti pitanja.
Rezltati istraživanja 2026 -Medijska pismenost Istraživanje stavova i mišljenja.pdf
Rezultati istraživanja pokazali su da učenici svakodnevno intenzivno koriste digitalne uređaje i internet te da društvene mreže predstavljaju njihov dominantan izvor informiranja. Dobiveni rezultati potvrđuju kako su učenici svjesni prisutnosti dezinformacija i lažnih vijesti u medijskom prostoru. Velika većina ispitanika smatra da je redovito izložena netočnim ili manipulativnim informacijama, što ukazuje na potrebu daljnjeg razvoja vještina kritičkog vrednovanja sadržaja i provjere izvora informacija. Istodobno, značajan broj učenika navodi da im je teško procijeniti vjerodostojnost pojedinih informacija, što dodatno potvrđuje važnost sustavne edukacije o medijskoj pismenosti.
Istraživanje je također pokazalo da učenici prepoznaju utjecaj influencera, prikrivenog oglašavanja i stereotipa u medijima. Većina ispitanika svjesna je da medijski sadržaji mogu utjecati na stavove, vrijednosti i ponašanja pojedinaca te da mediji imaju značajnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja. Takvi rezultati ukazuju na razvijenu svijest učenika o društvenoj ulozi medija, ali i na potrebu dodatnog osnaživanja njihove sposobnosti analize i interpretacije medijskih poruka.
Posebno je važno istaknuti da učenici školu prepoznaju kao jedan od najvažnijih izvora znanja o medijskoj pismenosti. Ovakav rezultat potvrđuje važnu ulogu obrazovnog sustava u razvoju kompetencija potrebnih za sigurno, odgovorno i kritičko korištenje medija. Kroz nastavne sadržaje, projekte, radionice i istraživačke aktivnosti učenicima je potrebno omogućiti stjecanje znanja i vještina koje će im pomoći u snalaženju u složenom medijskom okruženju.
Može se zaključiti da srednjoškolci pokazuju relativno dobru razinu medijske osviještenosti, ali istodobno postoji prostor za dodatno unapređenje njihovih kompetencija, osobito u području kritičkog vrednovanja informacija, prepoznavanja manipulativnih sadržaja i odgovornog korištenja digitalnih medija. Razvoj medijske pismenosti treba promatrati kao trajni obrazovni proces koji doprinosi stvaranju informiranih, odgovornih i aktivnih građana.
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Dani medijske pismenosti 2026. Iza ekrana-stvarne emocije
DMP 2026.Radionica “Iza ekrana-stvarne emocije”
Radionica “Iza ekrana-stvarne emocije”
Povodom obilježavanja Dana medijske pismenosti 2026, učenici 3.a razreda zanimanja ekonomist u sklopu nastavnog predmeta Marketing, sudjelovali su u nastavnoj aktivnosti usmjerenoj na razvoj medijske pismenosti, digitalne empatije, marketinških i poduzetničkih kompetencija. Aktivnost je provedena kroz dva školska sata i temeljila se na suradničkom radu učenika, analizi korisničkih potreba i osmišljavanju poduzetničkih rješenja. Aktivnost je organizirala nastavnica Nada Ratković, prof. savjetnik i ravnatelj Stipe Ivišić.
Cilj aktivnosti bio je razvijanje digitalne empatije kod učenika, poticanje odgovorne online komunikacije te razumijevanje emocionalnih posljedica koje digitalne interakcije mogu imati na pojedinca. Učenici su kroz različite zadatke učili prepoznati neprimjerenu komunikaciju, analizirati ponašanje u virtualnom prostoru i primijeniti asertivne i empatične strategije u svakodnevnoj online komunikaciji.
Sat je započeo kratkim uvodom u kojem je učenicima prikazana neprimjerena online poruka. Učenici su raspravljali o tome kako bi se osjećali da prime takvu poruku te zašto je u digitalnom okruženju lakše izraziti negativne komentare nego u izravnoj komunikaciji.
U drugom dijelu sata učenici su radili u manjim skupinama. Svaka skupina dobila je jedan scenarij iz stvarnih situacija digitalne komunikacije (negativni komentari, isključivanje iz chata, dijeljenje fotografija bez dopuštenja, ismijavanje putem memea). Učenici su analizirali emocionalne i društvene posljedice takvih situacija te razmatrali razloge zbog kojih pojedinci sudjeluju u neempatičnom ponašanju.
Sljedeća faza uključivala je analizu situacija iz tri perspektive: osobe koja šalje poruku, osobe koja je prima i promatrača. Učenici su raspravljali o odgovornosti svake uloge i utjecaju promatrača na razvoj ili zaustavljanje negativnog ponašanja.
U četvrtom dijelu učenici su dobili primjere ne empatičnih poruka koje su trebali preoblikovati u empatične i asertivne verzije te procijeniti kada je ignoriranje poruke opravdano. Time su razvijali vještine konstruktivne komunikacije i postavljanja granica.
Sat je zaključen zajedničkom izradom „Razrednog vodiča za digitalnu empatiju“, u kojem su učenici definirali pravila odgovorne i empatične online komunikacije.
Učenici su aktivno sudjelovali u svim fazama rada. Pokazali su visoku razinu angažmana, spremnost na raspravu i sposobnost prepoznavanja emocionalnih nijansi digitalne komunikacije. Grupni rad potaknuo je suradnju, argumentirano iznošenje stavova i razvoj kritičkog mišljenja.
Ishodi učenja
Učenici će:
- prepoznati ne empatičnu i neprimjerenu komunikaciju u digitalnom okruženju te objasniti kako takve poruke mogu utjecati na pojedinca.
- razumjeti emocionalne posljedice online komentara i opisati kako se osoba može osjećati u različitim digitalnim situacijama.
- analizirati online interakcije iz perspektive pošiljatelja, primatelja i promatrača te usporediti njihove uloge i odgovornosti.
- preoblikovati ne empatične poruke u empatične i asertivne verzije te primijeniti prikladne komunikacijske strategije u digitalnom prostoru.
- surađivati u skupinama i sudjelovati u izradi zajedničkih pravila za odgovornu i empatičnu online komunikaciju.
Aktivnost je uspješno ostvarila svoj cilj. Učenici su pokazali zrelost u raspravi i osvijestili važnost odgovorne komunikacije u digitalnom okruženju. Izrađeni razredni vodič predstavlja vrijedan alat za daljnje poticanje pozitivne online kulture i međusobnog poštovanja.
Digitalna Padlet ploča:
https://padlet.com/nada_ratkovic1/iza-ekrana-stvarne-emocije-yzu4zh4n7ohz6kkp
https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2026-raspored-dogadanja
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Dan planeta Zemlje u brojkama – Statistika za zeleniju budućnost
Dan planeta Zemlje u brojkama – Statistika za zeleniju budućnost – Earth Day by the Numbers- Statistics for the Greener Future
Učenici 3. m razreda, zanimanja THK u sklopu nastavnog predmeta Statistika, zajedno s nastavnicom Nadom Ratković, obilježili su Dan planeta Zemlje, pod nazivom “Our Power-Our Planet” koji je ove godine u okviru Festivala znanosti 2026 posvećen temi održivog razvoja i zaštite okoliša. Događaj je registriran na svjetskoj mapi događanja.
Cilj aktivnosti bio je povezati statističke metode s temama zaštite okoliša te pokazati kako se pomoću brojčanih podataka može razumjeti stanje okoliša i planirati zelenija budućnost. Učenici su kroz zadatke razvijali sposobnost analize podataka, izračuna, grafičkog prikaza i interpretacije rezultata u kontekstu ekoloških mjera.
Tijek aktivnosti
Učenici su radili na zadatku pod nazivom „Earth Day by the Numbers – Statistics for a Greener Future“. Aktivnost je započela kratkim uvodom o važnosti Dana planeta Zemlje i ulozi statistike u praćenju ekoloških pokazatelja.
Nakon uvoda, učenici su dobili skup podataka o utjecaju različitih ekoloških mjera:
- Jedno stablo godišnje apsorbira oko 22 kg CO₂.
- Prosječno kućanstvo godišnje potroši 3 500 kWh električne energije.
- LED žarulja troši 75 % manje energije od klasične žarulje.
- Recikliranjem 1 tone papira spasi se 17 stabala.
- Vožnjom bicikla umjesto automobilom na 10 km smanjuje se emisija za 2 kg CO₂.
1.Tablični prikaz podataka
Učenici su podatke prikazali u tablici s dva stupca: Ekološka mjera i Učinak, čime su pokazali sposobnost strukturiranja informacija i jasnoće prikaza.
2. Izračuni
Učenici su rješavali zadatke primjenom osnovnih statističkih i matematičkih postupaka:
- Izračunali su da 15 stabala godišnje apsorbira 330 kg CO₂.
- Odredili su da je potrebno posaditi 10 stabala kako bi se apsorbiralo 220 kg CO₂ godišnje.
- Izračunali su da zamjenom 8 običnih žarulja LED žaruljama kućanstvo smanjuje potrošnju rasvjete za 75 %.
3. Grafički prikaz
Učenici su izradili stupčasti dijagram koji prikazuje:
- odnos između recikliranja papira i spašenih stabala,
- količinu apsorbiranog CO₂ za 15 stabala,
- smanjenje emisije CO₂ vožnjom bicikla.
4. Izračun prosjeka
Na temelju podataka o pet učenika koji su tjedan dana vozili bicikl umjesto automobila (2 kg, 4 kg, 6 kg, 2 kg, 6 kg), učenici su izračunali aritmetičku sredinu smanjenja emisije CO₂, koja iznosi 4 kg.
5. Refleksija i zaključci
U završnom dijelu aktivnosti učenici su razmišljali o osobnim načinima doprinosa zelenijoj budućnosti. Naveli su prijedloge poput:
- korištenja javnog prijevoza ili bicikla,
- smanjenja potrošnje električne energije,
- recikliranja i ponovne uporabe materijala.
Ishodi učenja:
Učenici su:
- primijenili statističke metode na stvarne ekološke podatke,
- razvili sposobnost tabličnog i grafičkog prikaza informacija,
- izračunali i interpretirali osnovne statističke pokazatelje,
- osvijestili važnost osobne odgovornosti u zaštiti okoliša,
- povezali matematičko znanje s temom održivog razvoja.
Zaključak
Aktivnost „Earth Day by the Numbers – Statistics for a Greener Future“ uspješno je ostvarila svoj cilj. Učenici su pokazali razumijevanje povezanosti statistike i ekologije te razvili svijest o važnosti brojčanih podataka u planiranju održivih rješenja. Radionica je pridonijela razvoju ekološke svijesti, kritičkog mišljenja i primjeni statistike u svakodnevnom životu.
Mali koraci mogu donijeti velike promjene.
Digitalna Padlet ploča:
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Festival znanosti “Energija” 2026 – Modeli zelene energije
Festival znanosti “Energija” 2026 – Modeli zelene energije
Povodom Festivala znanosti 2026 u sklopu planiranih aktivnosti Srednje strukovne škole bana Josipa Jelačića Sinj, proveden je edukacijski program pod nazivom Modeli zelene energije s ciljem jačanja kompetencija učenika u području obnovljivih izvora energije i održivog razvoja. Aktivnosti su bile usmjerene na unapređenje znanja učenika o obnovljivim izvorima energije, suvremenim tehnološkim trendovima te mogućnostima njihove primjene u lokalnoj zajednici. Program je obuhvatio teorijski i praktični dio te je učenicima omogućio razumijevanje aktualnih energetskih trendova i izazova.
Aktivnost su vodile Nada Ratković i Marija Gaurina uz suradnju Stipe Ivišića i Josipa Alebića.
Učenici su kroz prezentaciju upoznati s osnovnim pojmovima zelene energije, vrstama obnovljivih izvora, tehnološkim trendovima te ekonomskom isplativošću ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE), solarne sustave, vjetroenergiju, geotermalne izvore i bioenergiju.
Tijekom programa obrađene su ključne teme: definicija i značaj zelene energije, pregled obnovljivih izvora (solarna, vjetro, hidro, geotermalna energija, biomasa), ekonomska isplativost ulaganja, dostupni poticaji te aktualni tehnološki napredak. Poseban naglasak stavljen je na hrvatski kontekst:: na analizu tržišta u Hrvatskoj, pad troškova solarnih sustava i baterijskog skladištenja strateške ciljeve dekarbonizacije.te mogućnosti financiranja putem FZOEU-a i EU fondova. Učenici su upoznati s primjerima dobre prakse, energetskim zajednicama i konceptom prosumera.
U završnom dijelu predstavljeni su izazovi i potencijali grada Sinja, uključujući solarni potencijal, infrastrukturne potrebe i regulatorne zahtjeve.. Praktični dio aktivnosti uključivao je suradnički rad učenika u manjim skupinama. Učenici su analizirali različite modele primjene obnovljivih izvora energije u kućanstvima i poslovnim objektima te uspoređivali njihove prednosti i ograničenja. Izračunavali su okvirni povrat investicije za solarne elektrane koristeći dostupne podatke o troškovima, uštedama i poticajima, čime su stekli uvid u ekonomsku isplativost OIE sustava.
Svaka skupina izradila je i kratki prijedlog rješenja za energetsku tranziciju grada Sinja, uzimajući u obzir lokalne specifičnosti i razvojne potrebe. Učenici su raspravljali o ključnim izazovima, uključujući infrastrukturna ograničenja, zaštitu okoliša, administrativne postupke i potrebu za modernizacijom mreže. Na temelju rasprave predlagali su moguća poboljšanja, poput jačanja lokalne podrške, razvoja pametnih mreža i poticanja građanske proizvodnje energije.
Digitalna ploča Padlet:
https://padlet.com/nada_ratkovic1/modeli-zelene-energije-ls8tqcfjxaf2l2eb
Aktivnost je doprinijela razumijevanju važnosti dekarbonizacije, održivog razvoja i uloge mladih u energetskoj tranziciji. Aktivnost je potaknula kritičko razmišljanje, timski rad i razumijevanje važnosti održivih energetskih rješenja. Učenici su pokazali visok interes i aktivno sudjelovali u svim fazama rada, a program je uspješno proveden u skladu s planom škole.
Umjesto zaključka:
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik
Dani medijske pismenosti 2026. Start-up s empatijom
DMP 2026. Razvoj digitalne empatije kroz poduzetničko razmišljanje – “Start-up s empatijom”
Povodom obilježavanja Dana medijske pismenosti 2026, učenici 1. b razreda zanimanja komercijalist u sklopu modula Uvod u poduzetništvo, učenici 2. a razreda zanimanja ekonomist u sklopu nastavnog predmeta Poduzetništvo sudjelovali su u nastavnoj aktivnosti usmjerenoj na razvoj digitalne empatije i poduzetničkih kompetencija. Aktivnost je provedena kroz dva školska sata i temeljila se na suradničkom radu učenika, analizi korisničkih potreba i osmišljavanju poduzetničkih rješenja.
Cilj aktivnosti bio je potaknuti učenike na razumijevanje potreba različitih korisničkih skupina u digitalnom okruženju te ih osposobiti za osmišljavanje poduzetničkih rješenja koja odgovaraju stvarnim problemima.
Aktivnost je započela uvodnim razgovorom o tome kako se ljudi osjećaju pri korištenju digitalnih tehnologija te zašto je važno razumjeti korisnika. Učenici su upoznati s pojmom digitalne empatije kao sposobnosti prepoznavanja i razumijevanja emocija i potreba drugih u digitalnom svijetu.
Nakon uvoda učenici su podijeljeni u skupine, pri čemu je svaka skupina dobila zadatak analizirati jednu ciljnu skupinu: starije osobe, učenike pod stresom, osobe s invaliditetom ili male poduzetnike početnike.
Učenici su izrađivali empatijske mape u kojima su promišljali o tome što njihovi korisnici misle i osjećaju, što vide i čuju u digitalnom okruženju, kako se ponašaju te s kojim se problemima i frustracijama susreću.
Rezultati analize pokazali su da starije osobe često osjećaju nesigurnost i strah pri korištenju tehnologije te imaju potrebu za jednostavnim i sigurnim digitalnim rješenjima. Učenici pod stresom suočavaju se s velikim pritiskom i preopterećenošću te im je potrebna bolja organizacija i podrška. Osobe s invaliditetom često nailaze na prepreke u pristupu digitalnim sadržajima, zbog čega je naglašena važnost inkluzivnih i pristupačnih rješenja. Mali poduzetnici početnici suočavaju se s nedostatkom iskustva i resursa te imaju potrebu za većom vidljivošću i podrškom u razvoju poslovanja.
Na temelju dobivenih uvida učenici su osmislili vlastite poduzetničke ideje koje odgovaraju potrebama odabranih skupina. Predložena su rješenja uključivala razvoj jednostavnih aplikacija, platformi za podršku mentalnom zdravlju, pristupačnih digitalnih sadržaja te alata za promociju i pokretanje poslovanja.
U završnom dijelu aktivnosti učenici su prezentirali svoje ideje i sudjelovali u raspravi o važnosti empatije u poduzetništvu. Zaključeno je kako razumijevanje korisnika predstavlja ključan element uspješnog poslovanja te da empatija doprinosi stvaranju kvalitetnijih i društveno korisnih proizvoda i usluga.
Aktivnost je uspješno povezala teorijska znanja s praktičnim zadacima te potaknula aktivno sudjelovanje, kreativnost i timski rad učenika.
https://digitempatija-ecbzuvdh.manus.space
Aktivnost „Start-up s empatijom“ ima veliku važnost za razvoj medijske pismenosti jer potiče učenike da kritički promišljaju o digitalnim sadržajima i korisnicima koji ih koriste. Učenici kroz ovu aktivnost uče razumjeti kako mediji i digitalne platforme utječu na emocije, ponašanje i potrebe ljudi. Razvijaju svijest o tome da iza svakog korisnika stoji stvarna osoba s određenim problemima, što doprinosi odgovornijem i etičnijem korištenju digitalnih alata. Također, učenici uče prepoznati važnost pouzdanih informacija, korisničkog iskustva i sigurnosti u digitalnom okruženju.
Kroz provedbu aktivnosti učenici ostvaruju nekoliko važnih ishoda učenja. Razvijaju digitalnu empatiju i sposobnost razumijevanja potreba različitih ciljnih skupina. Uče analizirati probleme korisnika i povezivati ih s konkretnim rješenjima u obliku digitalnih proizvoda ili usluga. Unapređuju svoje vještine kritičkog mišljenja, kreativnosti i prezentacije ideja. Također, stječu osnovno razumijevanje korisničkog iskustva (UX) te uviđaju povezanost poduzetništva i društvene odgovornosti.
Ova aktivnost doprinosi razvoju ključnih kompetencija kod učenika. Učenici razvijaju digitalnu kompetenciju kroz korištenje digitalnih alata i razumijevanje online okruženja. Jačaju socijalne i komunikacijske kompetencije kroz timski rad i razmjenu ideja. Razvijaju poduzetničku kompetenciju kroz osmišljavanje inovativnih rješenja i prepoznavanje prilika za djelovanje. Također, razvijaju kritičko mišljenje, kreativnost i odgovornost, što su temeljne kompetencije za aktivno i sigurno sudjelovanje u suvremenom digitalnom društvu.
Učenici su vrednovani formativno kroz praćenje njihove uključenosti u rad, kvalitetu izrađene empatijske mape i jasnoću prezentacije poduzetničke ideje. Posebno se vrednovala sposobnost razumijevanja korisnika i povezivanja problema s konkretnim rješenjem.
Aktivnost je uspješno povezala razvoj digitalne empatije s poduzetničkim načinom razmišljanja. Učenici su pokazali visoku razinu angažiranosti, kreativnosti i sposobnosti analize korisničkih potreba. Kroz praktičan rad razvili su svijest o važnosti razumijevanja korisnika kao temelja uspješnog poslovanja te su uočili da poduzetništvo ima važnu društvenu dimenziju.
Digitalna Padlet ploča:
https://www.medijskapismenost.hr/dani-medijske-pismenosti-2026-raspored-dogadanja
Autor: Nada Ratković, prof. savjetnik